Pratite nas

BiH

“Ako se sad ne krene s promjenama u BiH nikad neće”

Objavljeno

na

Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić bit će članovi Predsjedništva BiH i u narednom četverogodišnjem mandatu. Kako će Predsjedništvo i drugi najviši organi vlasti funkcionirati u novom sazivu?

Prema utvrđen im rezultatima općih izbora, Dragan Čović, Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik bit će političari koji će u narednom mandatu imati najodgovornije funkcije u sistemu vlasti. Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić tvrdi da su članovi Predsjedništva iskusni političari koji se dobro poznaju i da u njihovoj međusobnoj saradnji ne bi trebalo biti većih problema. „Problemi su mogući ukoliko BiH bude direktno uvučena u sukob Europska unija (EU) – Ruska Federacija, zbog kojeg bi moglo doći do razilaženja u mišljenjima članova Predsjedništva. Neriješeno je i pitanje nastavka razgovora oko približavanja NATO-u“, kaže Huskić za Deutsche Welle.

Huskić smatra da je za efikasno vođenje vanjske politike, za šta je nadležno Predsjedništvo, neophodno uspostaviti snažniji mehanizam institucionalne saradnje na relaciji Vijeće Ministara – Parlament BiH – Predsjedništvo BiH. „Naravno, to podrazumjeva postojanje dogovora oko toga šta su interesi države, što je tema oko koje je rijetko kada bilo konsenzusa. Kako će se u Predsjedništvu BiH ponašati Mladen Ivanić zavisi od konfiguracije vlasti na nivou Republike Srpske (RS) i državnom nivou. U procjenu njegovog mogućeg smjera djelovanja treba uključiti i lične i profesionalne ambicije“, kaže Huskić.

U Predsjedništvu je i protekle četiri godine bilo preglasavanja, a vanjska politika je, prema ocjeni analitičara, povremeno bila konfuzna i nedorečena. Da li izbor Ivanića nagovještava promjene koje bi mogle mogle uticati na društveno-političke prilike u ovoj zemlji? Banjalučki profesor Đorđe Vuković nije pristalica stajališta prema kojima personalna rješenja podrazumjevaju radikalne promjene političkih koncepata, pogotovo ne u nacionalno opterećenim društvima. On, međutim, ostavlja mogućnost da lična obilježja, iskustva i temperamenti mogu imati određenu ulogu, barem na simboličkom nivou.

Članovima Predsjedništva BiH trebat će „šira podrška“

„U tom slučaju sva trojica novoizabranih članova Predsjedništva ličnosti su koje mogu izabrati novi, drugačiji diskurs i poslužiti kao pozitivan primjer svim subjektima političkog života u BiH. Izetbegović je u prethodnom mandatu djelovao i kao zatočenik starog, etnonacionalističkog, konfliktnog okrilja koje opterećuje ovu državu, ali je u određenim slučajevima pokazivao i iskrenu opredijeljenost ka stvaranju zdravije društvene klime, davanju šanse politici sporazumijevanja i kulturi dijaloga. Čović kao mudar političar i toliko priželjkivan legitiman predstavnik hrvatskog naroda svakako može unijeti novi duh u Predsjedništvo, dok Ivanić takođe spada u red odmjerenih i iskusnih političara koji, ako bude postojala zajednička volja, neće propustiti šansu da aktivno učestvuje u oblikovanju vedrije i odgovornije politike na državnom nivou“, kaže Vuković za Deutsche Welle.

Vuković tvrdi da će članovima Predsjedništva biti potreba šira podrška, kako ona koja dolazi iz koalicijskog potencijala, tako i od strane međunarodnih zvaničnika, intelektualnih elita i medija. „Probem će biti ako se pred njih naglo postave teški i izazovni zadaci, ako se formiraju nestabilne koalicije, ako izostane podrška Brisela, ako zahtjevi za promjenama budu kontroverzni i neprincipijelni ili ako neka od nacionalnih zajednica osjeti da politički procesi ne donose podjednaku šansu svima. Mnogo je faktora od kojih zavisi u kojem će se pravcu kretati BiH, tako da jasna vanjska politika treba doći kao posljedica dobrovoljnog izbora“, kaže Vuković.

Prema utvrđenim izbornim rezultatima, Milorad Dodik će i naredne četiri godine biti predsjednik RS-a. Adnan Huskić tvrdi da je izmjenjeno okruženje unutar kojeg će Dodik djelovati u narednom mandatnom periodu. „Ukoliko mu pođe za rukom da formira vlast, Dodik ovaj put mora računati, ne samo sa uvećanim apetitima bivših koalicijskih partnera, već i sa mogućim uključenjem koalicije Domovina u vladajuću većinu. Stoga je njegov manevarski prostor za djelovanje značajno sužen. Ukoliko opozicija formira vlast u RS-u, moguće je otvaranje pitanja ustavnih ovlasti entitetskog predsjednika, a u RS-u bi moglo doći i do krize vlasti“, kaže Huskić.

Dodik spreman za pozitivne promjene u BiH?

Đorđe Vuković smatra da bi Dodik mogao biti spreman za aktivno učešće u okretanju nove stranice političke sudbine BiH, odnosno da bi, bez obzira na prepoznatljivu retoriku i ideološke orijentacije koje je promovirao prethodnih godina, mogao pristati da značajno doprinese popravljanju situacije u BiH. „Međutim, za to su potrebna dva uslova. Prvi je da osjeti da je bitan, uključen, dakle da ne bude ponižen njegov lični ego, a drugi je da jačanje BiH ne znači istovremeno slabljenje entiteta. Uvjeren sam da isti uslovi važe i za Ivanića, odnosno da ni on neće pristati na razvlašćivanje RS-a i političko samoubistvo. Zato je važno da nova politika u BiH ne bude bazirana na osporavanju, negaciji, dekonstrukciji, već većem povezivanju i afirmaciji povjerenja“, ističe Vuković.

I Adnan Huskić smatra da je za stabilnu vlast u BiH nužno spriječiti politički antagonizam između države i entiteta, te ponavljanje scenarija nestabilnih koalicija iz prošlog mandata. Vuković, međutim, vjeruje da je pred BiH „teško vrijeme“ jer su građani ove zemlje „socijalno iscrpljeni, politički zasićeni i kulturno dezorijentirani“. „Čekaju nas bolna suočavanja sa cehom propuštenih godina. Nastavi li se politika konflikata, međusobnog poricanja i javašluka, ova zemlja će postati neizlječivi bolesnik, rezervoar depresije, stratište nade. Društvo će nepovratno utonuti u socijalnu razvalinu, a politika će izgubiti svaki smisao i utemeljenje. Ko se opredijeli za nastavak političkih i etničkih konflikata dokazaće da mu nije stalo ni do države, ni do entiteta, ni do naroda. Za rušilaštvo i mržnju palo je previše žrtava, izgubljeno previše vremena. Ako sada ne krenemo sa promjenama, više nikada nećemo“, kaže Vuković.

Deutsche Welle

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari