Pratite nas

Komentar

Ako želimo više za sebe, trebamo manje siromašnih

Objavljeno

na

Razlika između deset posto najbogatijih i deset posto najsiromašnijih u mnogim članicama OECD-a se drastično povećava. OECD upozorava: nikakav “komunizam”, nego jasna tržišna logika tjera da se to promijeni.

U čitavom nizu zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj se drastično povećava jaz između najbogatijih i najsiromašnijih. Takva velika razlika nije izmjerena u posljednjih trideset godina. To se odnosi i na Njemačku: sredinom osamdesetih prošlog stoljeća je najbogatijih deset posto stanovništva imalo prihode koji su bili pet puta veći nego kod najsiromašnijih 10% – danas je taj omjer već 7:1.

U svih 34 zemalja članica OECD-a, organizacije koja osim najimućnijih zemalja Europe obuhvaća i SAD, Australiju ili Japan, je još sredinom osamdesetih vladao omjer da su najbogatiji zarađivali sedam puta više nego najsiromašniji. Danas je omjer čak 9,5 na 1.

Naravno, OECD nije nikakva politička organizacija i nipošto se ne može reći da ima ikakve veze s nekakvim lijevim ideologijama, ali i ona upozorava kako ova sve veća razlika ima “značajan negativan utjecaj” na gospodarski razvoj. To je čista tržišna logika da su oni koji manje zarađuju zapravo bolji potrošači nego oni kojima (veliki) imutak ostaje “zamrznut”, bilo da je riječ o vili, skupom autu ili dijamantnoj ogrlici. A ta dinamika “obrtanja” novca na tržištu je presudna i za gospodarski rast pa je tako on manji nego što bi realno mogao biti.

Spiskano 6% gospodarskog rasta

UčionicaŠtedjeti na obrazovanju znači rezati granu na kojoj se sjedi

Konkretno na primjeru Njemačke, njen BDP po glavi stanovnika je od 1990. do 2010. narastao za oko 26%. Stručnjaci OECD-a su izračunali da bi, ako bi razlika između najbogatijih i najsiromašnijih barem ostala na razini iz osamdesetih, porast BDP-a u Njemačkoj bio za najmanje 6% – veći!

OECD tu računa posljedice “sve većeg jaza između 40% onih s manjim primanjima i čitavog ostalog društva koje bolje zarađuje”. Tu nije samo problem manje potrošnje, nego i još jedan koji se onda dugoročno negativno odražava na uspješnost čitavog gospodarstva: oni koji manje zarađuju imaju i manje novca za obrazovanje svoje djece. Opet, čak i ako se ne obraća pažnja na socijalnu dimenziju tog problema, u gospodarskom smislu to znači rasipanje postojećih resursa i realno smanjivanje gospodarske kompetentnosti čitave zemlje.

Zato glavni tajnik organizacije OECD Angel Gurria zvoni na uzbunu te u svom zaključku kaže: “Borba protiv takve nejednakosti mora postati središnja tema političkih rasprava.” Jer, “naše analize pokazuju kako se možemo pouzdati u snažan i trajan gospodarski rast samo ako nešto poduzmemo protiv velikih i sve većih nejednakosti u prihodima stanovništva”, smatra Gurria.

Stručnjaci organizacije su analizirali i postojeće mjere za borbu protiv siromaštva koje provode zemlje članice i došli do zaključka kako one ni izdaleka nisu dovoljne. Neophodno je potrebno omogućiti širem krugu stanovništva pristup svim javnim službama i to se ne odnosi samo na škole i sveučilišta. Tu je svakako potrebna i bolja zdravstvena skrb jer samo zdrava osoba je i gospodarski produktivna.

Bomba u mirovinskom sustavu

José Ángel Gurría Treviño Gurria: “Stanje je već kritično”

OECD isto tako upozorava na “bombu” koja otkucava i koja bi mogla još uvelike pogoršati odnos između najbogatijih i najsiromašnijih pa tako i još više ugroziti gospodarski rast: mirovine i mirovinski sustavi. Obzirom na sve starije stanovništvo, postojeći mirovinski sustav jednostavno više neće moći pokriti značajan pad prihoda u trenutku kad se odlazi iz radnog odnosa. Dodatni problem je i začarani krug gdje manji gospodarski rast znači i manje kamate na kapitalna ulaganja – a to onda znači i manje novca za isplatu mirovina.

Gurria traži mirovinski sustav koji bi bio bolje prilagođen budućnosti i tu zapravo ne vidi izbora: “Moramo ljudima bolje objasniti da su prihvatljive mirovine moguće samo ako svi duže radimo i više uplaćujemo u mirovinski fond.” No i Gurriji je jasno da to otvara nove probleme: ako se i želi da starije osobe još uvijek rade, onda se mora nešto učiniti da takve osobe uopće nađu neko radno mjesto. A u vremenima kad i mnogi mladi mogu samo sanjati o nekom radnom mjestu koje će im pružiti dovoljnu sigurnost da osnuju obitelj i dobiju djecu, takav zahtjev glavnog tajnika OECD-a već graniči s iluzijom.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Zlatko Hasanbegović o nestalom Mesićevom dosjeu: Trebala bi se provesti istraga i ustanoviti koliko još takvih ima

Objavljeno

na

Objavio

Na desetke Mesića u Državnom arhivu. Ali – ne i dosje bivšeg predsjednika. Taj dokument nikad nije stigao do njih. S druge strane, iz Sigurnosno-obavještajne agencije – za Novu TV demantiraju da su dosje ikad imali – i o svemu su pokrenuli istragu.

“Jedino što možemo reći da on u arhiv nikada nije došao i da ga mi nemamo”, rekao je Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva i dodao: “Godine 2015. smo dobili elektronički zapis što se sve nalazilo u SOA-i i tamo postoji da je taj dosje tamo bio. Je li on još tamo, gdje je on, tko ga je uzeo iz SOA-e to mi naravno ne znamo.”

Iz SOA-e tvrde suprotno: “Na primopredajnim zapisnicima dosjea koje je SOA, odnosno njezine zakonske prednice, u više navrata predala Hrvatskom državnom arhivu ne nalazi se ime bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Također, utvrdili smo da u arhivama SOA-e ne raspolažemo dosjeom g. Mesića, te provjeravamo i utvrđujemo činjenice vezane uz njegovo postojanje, odnosno preuzimanje i čuvanje.”

Bivši predsjednik bez komentara. Njegova tajnica poručuje – trenutačno je opet u Kini. U MUP-u mimo kamera kažu: u slučaj će se uključiti tek na prijavu. A istragu traži šef SDP-a Davor Bernardić.

“Mogu samo reći, ako je istina da očekujem da se slučaj istraži i rasvijetli. Ova zemlja zaslužuje istinu”, kaže Bernardić.

Lider Mosta Božo Petrov hvali se otvaranjem arhiva. I kaže – ako je dosje postojao – njegov gubitak nije šlamperaj. “Ništa nije slučajnost, pogotovo kada sam u politici zadnje dvije godine, pa vidim što se sve događa. Ali mislim da je i građanima jasno da to nije slučajnost”, rekao je Petrov.

Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović vjeruje da nema razloga sumnjati u tvrdnje čelnika Državnog arhiva.

“Trebala bi se provesti istraga i odgovarajuće državno povjerenstvo bi trebalo ustanoviti koliko takvih dosjea još ima, a nisu predani državnom arhivu”, kaže Hasanbegović.

NESTAO MESIĆEV DOSJE!?

 

Vladimir Šeks: “DORH bi trebao razmotriti Mesićevo svjedočenje u Haagu”

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Predsjednica komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović u Koprivnici je, gdje je otvorila privremeni ured, komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora.

Upitana je za komentar o kaznenoj prijavi raketiranja Banskih dvora, koja je podignuta nakon 26 godina. Novinari su predsjednicu pitali je li činjenica da je od raketiranja do kaznene prijave prošlo 26 godina posljedica nesposobnosti institucija.

“Mislim da to jest moglo doći ranije, međutim nisu bili dostupni ključni svjedoci i podaci. Kad podignete optužnice, morate biti svjesni da moraju biti čvrste i utemeljene kako ne bi bile odbačene. Pravda treba stići, nekada kasno, ali dobro je da stigne”, kazala je predsjednica.

Mladen Pavković: Na ovu i ovakvu kaznenu prijavu zločinci se mogu samo smijati!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari