Connect with us

Analiza

Akrap: Europa mora shvatiti da ulaganje u sigurnost nije trošak nego investicija u sigurnu budućnost

Objavljeno

-

Bivši američki predsjednik Donald Trump na predizbornom skupu u Južnoj Karolini prošlog je vikenda u svom govoru dao naslutiti da ne bi branio članice koje ne izdvajaju dovoljno za obranu, te da bi Rusiji pustio da ih napadne. Nakon toga uslijedile su reakcije iz niza europskih zemalja koje su osudile njegove izjave. O tome se razgovaralo u emisiji HTV-a Otvoreno.

Nakon svega Donald Trump je na društvenoj mreži napisao: “Učinio sam NATO jakim”.

Jesu li te njegove izjave opasne i je li sve to predizborna kampanja uoči predsjedničkih izbora u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića govorili su gosti dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za geopolitiku, Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”; Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a; Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP) i Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ).

Vinković ispričao o čemu je sve govorio Trump

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković dobio je cijeli tonski zapis Trumpova govora u Južnoj Karolini i rekao da je trajao preko sat i 40 minuta.

Ispričao je o čemu je sve Trump govorio na skupu, osim o NATO-u.

– Prije toga govorio je o tome da su druge zemlje, prije nego što je on došao na čelo države, iskorištavale SAD. Govorio je i o Kini kako joj je uveo tarife, govorio je o Europskoj Uniji te kako je išao na čvrste pregovore s EU u vezi čelika, metala. I onda je ispričao svoju priču koja se navodno dogodila kada je bio na sastanku NATO-a da je njemu glavni tajnik Stoltenberg rekao da drugi čelnici država i vlada dođu, održe govore, i to je to, ne plate. I onda kaže Trump “Ja sam se digao i rekao da oni koji ne plate trebaju znati da ih SAD ne bi štitio. Neplatiše nećemo štititi”. I tada se digao čelnik jedne od velikih država i pitao ga “Ako mi ne platimo, biste li nas štitili?”. Trump je rekao, ne da vas ne bi štitio, nego bismo ih ohrabrili one koji vas žele napasti. Sljedeća Trumpova rečenica je bila “Novac je počeo teći u potocima i od tada je NATO siguran, oni imaju dovoljno novaca”. Eto, to je njegov završetak govora o NATO-u, ispričao je Vinković.

Vinković smatra da se nešto promijenilo jer je Trump u nastavku govora rekao, kada nije govorio o NATO-u, nego o pomoći stranim državama, da bi trebalo, umjesto nepovratnih sredstava, trebali bi im odobravati kredite. Kaže kako je Trump rekao da se nikad ne zna što će se u toj državi dogoditi, a SAD tamo šalje pomoć.

– Ako ostanu na našoj strani, onda ne bi trebali vraćati kredite, ali ako ne ostanu na našoj strani, kao što se mogu preokrenuti, pa otići prema Kini ili prema Rusiji, onda bi morali vraćati te kredite. U Senatu se digao jedan od zastupnika, koji je veliku potporu dao Ukrajini, Lindsey Graham, koji je rekao pa zašto mi ne bi stvarno odobravali kredite. Evo, to je dakle jedna promjena koja se dogodila u sekundi, on je republikanac, naravno, ispričao je Vinković.

Smatra kako je Trump uvjeren da je time učinio NATO jakim te da su svi počeli izdvajati 2% društvenog bruto proizvoda kako je dogovoreno.

– No, sutra ćemo od glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga na konferenciji za novinare čuti koliko izdvaja koja država, istaknuo je Vinković.

Akrap: Europa mora shvatiti da ulaganje u sigurnost nije trošak nego investicija u sigurnu budućnost

Neki Trumpovi bivši savjetnici danas su za američke medije rekli da ako osvoji drugi mandat mogao bi tražiti službeno povlačenje SAD-a iz NATO-a.

Stručnjak za geopolitiku Gordan Akrap misli da po pitanju predsjednika Trumpa treba pristupati racionalno, a ne emocionalno zato jer su ove izjave date u kontekstu američke predizborne kampanje.

– Predsjednik Trump uistinu je učinio NATO jakim jer se Europa uljuljkala u vlastitu lažnu sigurnost nakon 2000. godine razmišljajući da nema više rata. Vidi se da cijeli taj proces slabljenja obrambenih sposobnosti Europske unije praktički danas je doveo do toga da interes Europske unije na području Crnog mora brani SAD. Hutisti prekidaju sav trgovački promet koji prolazi Crvenim morem i Sueskim kanalom, dakle trgovački promet između Europe te Indije i Kine. A to brane Amerikanci kojima to nije trgovački promet. Tu se pokazuje ne samo da je Europa nemoćna organizirati zaštitu i projekciju vlastitih interesa tamo gdje su oni uistinu ugroženi, nego i Kina, istaknuo je Akrap.

Akrap smatra da je, ako predsjednik Trump i dođe na vlast i nastavi s ovakvom retorikom kad preuzme vlast, to jak dobar pokazatelj i temelj za razvoj europskih sposobnosti.

– Europska unija ima 22 zemlje članice koje su istovremeno zemlje saveznice Sjevernoatlantskog saveza. Ne može se očekivati da će Amerikanci glumiti cijelo vrijeme svjetskog policajca i na terenu Europske unije, Europe, jer Europa nije od njihovog primarnog interesa, to je područje Indo-Pacifika. S druge strane, Europa mora razviti svoje sposobnosti odvraćanja od mogućih prijetnji kako u fizičkom svijetu odnosno od mogućih oružanih napada, od informacijskih napada također i od napada iz cyber svijeta odnosno digitalnog svijeta. Ovakve izjave, ja se nadam, idu u prilog tome da u Europi političari shvate da laganje u sigurnost nije trošak, nego investicija u sigurnu budućnost i da se to mora isplatiti i da se isplati, naglasio je Akrap.

Picula: Slogan belgijskog predsjedanja “zaštititi, ojačati, pripremiti” dobiva dodatnu dimenziju

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP) rekao je kako njemu kao izvjestitelju Europskog parlamenta za odnose sa SAD-om, ovo nije ništa neočekivano od Donalda Trumpa.

– Mislim da će njegova retorika biti sve provokativnija i zapaljivija kako republikanska pretkampanja bude odmicala ususret pravoj predsjedničkoj kampanji jer nema nikakve sumnje da će on i osvojiti nominaciju svoje stranke, rekao je Picula.

Dodao je da je Trump u svom narativu iz Južne Karoline tek proširio dijapazon netrpeljivosti prema NATO savezu.

– Više ne odbija samo angažman Washingtona u eventualnoj obrani tamo neke Crne Gore, kako je svojedobno izjavio, nego i obvezu obrane svih europskih saveznika u NATO-u. Koliko je to ozbiljno, o tome bi se dalo razgovarati, istaknuo je Picula.

Na Trumpovu izjavu reagirala Bijela kuća nazvavši to bezumnim, tajništvo NATO-a neprihvatljivim, a većina europskih čelnika to je oprezno nazvala samo neodgovornim.

– Ja bih rekao da nakon ove Trumpove izjave slogan aktualnog belgijskog predsjedanja koji glasi zaštititi, ojačati, pripremiti, zaista dobiva jednu novu dodatnu dimenziju. Sjetimo se prije četiri godine nakon Bidenove pobjede važio je slogan Amerika se vraća, a danas na zamahu dobiva slogan Trump se vraća i složio bih se da je ova situacija wake-up call za EU, koja je posljednjih godina dosta uložila u razvijanje svojih sigurnosnih i obrambenih kapaciteta, naravno i zahvaljujući Putinovoj invaziji na Ukrajinu. Međutim, ovo sad dobiva jednu dodatnu dimenziju i postavlja se pitanje u kojoj mjeri EU, odnosno NATO, može računati na svog najvažnijeg saveznika, rekao je Picula.

Naveo je da ne zaboravimo kako Donald Trump nije običan američki izolacionist, a da izolacionizam ima tradiciju u SAD-u.

On je ipak netko tko je u svom prvom mandatu vrlo aktivno radio na destrukciji multilateralnog poretka, a multilateralni poredak je na neki način prirodni okoliš u kojem se razvija EU. Doista, mnogo pitanja ostaje otvoreno, naglasio je Picula.

Ressler: Svjedočimo dramatičnoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, ali i u našem okruženju

Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ) smatra kako nema nikakve dileme da je kontekst Trumpovih izjava predizborni.

– Ali bez obzira na sve situaciju treba shvatiti ozbiljno, pa i ovakve šokantne, provokativne izjave. Činjenica je da zapravo pouke koje Europa treba izvući iz ovoga nisu zapravo ništa novo. Činjenica je također da je svijet danas opasniji, da je nepredvidljiviji, da je nestabilniji nego što je bio u dugo vremena. Svjedoci smo brutalnog povratka rata na europski kontinent što se dugo smatralo kao nešto što je praktički nemoguće, rekao je Ressler.

Dodao je i da svjedočimo dramatičnoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, ali i u našem okruženju.

– Prošle jeseni smo na Kosovu svjedočili napadu dobro naoružanih srpskih paravojnih snaga na policiju Kosova. To nas još jednom podsjetilo koliko je Europa fragilna na bilo kakve ovakve situacije i koliko mora ozbiljnije shvatiti činjenicu da mir, stabilnost, prosperitet kojim svjedočimo praktički od kraja Drugog svjetskog rata više nisu nešto što je samorazumljivo, više nije nešto što se može uzimati zdravo za gotovo i da ćemo neovisno o ishodu izbora u SAD-u morati biti spremni obraniti pa i svoj način života, naše vrijednosti, istaknuo je Ressler.

Smatra kako su prošla neka vremena kada su nažalost i u Europi vladale i druge teme.

– Bavili smo se i mi u Europskom parlamentu sekundarnim, efemernim temama, ali činjenica je da ulaganje u obranu, ulaganje u sigurnost nije nekakav luksuz, nije nekakvo pitanje izbora nego je u ovom sve okrutnijem svijetu u kojem živimo jednostavno nužnost. To je smjer u kojem Europa mora ići, to je smjer u kojem Europa već značajno ide, dodao je.

Istaknuo je kako svjedočimo također jednoj transformaciji poljske kopnene vojske u najozbiljniju, najveću kopnenu vojsku u Europi s ciljem od 250.000 profesionalnih vojnika.

– Svjedočimo otvaranju novog poglavlja Europske obrambene politike s cijelim nizom novih instrumenata koje je predložila Europska komisija, o kojima smo raspravljali, dobar dio njih već i usvojili u Europskom parlamentu i to je jedno novo vrijeme u kojem ćemo se svi morati zajedno što prije prilagoditi na novu realnost i na novu sigurnosnu arhitekturu koja je oko nas, naveo je Ressler.

Vinković koji dugo prati i događaje u NATO savezu rekao je da Trump nije 2018. na summitu u Bruxellesu govorio da će izaći iz NATO-a.

– Govorio je vrlo zanimljive stvari o tome da treba Europa diverzificirati se, odreći se toliko ovisnosti o ruskom plinu i da treba se više ulagati te da treba više surađivati. Francuski predsjednik Macron je rekao 2019. godine da je NATO doživio možda nu smrt. O tome se sada ne govori, istaknuo je.

Dodao je kako je njegov povjerenik u Europskoj komisiji koji je zadužen upravo za naoružavanje, odnosno organizaciju proizvodnje oružja u EU, jučer izjavio na TeleFrance 1, osvrćući se na ovaj Trumpov govor, da on cijeni Ameriku, ali da je američka demokracija bolesna.

– Nitko se ne osvrće na taj govor. A što je on uspio napraviti od naše proizvodnje, proizvodnje na teritoriju EU, dovoljno govori, obećali smo milijun granata Ukrajini, a isporučili smo manje od 600.000. Dakle, trebali bi se neki ljudi manje osvrtati na tuđe izjave, što je Thierry Breton na kraju rekao u tom svom razgovoru na televiziji. Trebali bi se okrenuti na to da mi ispunimo ono što trebamo, zajedničku proizvodnju, pa onda možemo govoriti drugima što oni trebaju napraviti, rekao je Vinković.

Akrap kaže da je problem u tome da se i u zapadnoj Europi, odnosno u zapadnom svijetu, pojedine izjave Trumpa izvlače iz konteksta i prikazuju na način koji on nije na takav način ni rekao, ni mislio.

– Opet se vraćam, njega treba promatrati racionalno, ne emocionalno. On govori jezikom poslovnog čovjeka i vodio je državu, i vjerojatno će opet ako dobije, na način da je vodi kao financijski ulaz i izlaz. To je ta njegova matematika koja njega vodi. Međutim, sasvim sigurno Europa mora razviti svoje sposobnosti u svim domenama da se obrani. Europa kao dio strukture NATO saveza i kao dio te nove globalne sigurnosne arhitekture mora imati što reći i ne smije se oslanjati jedino i samo na SAD, rekao je Akrap.

Što je onda Europi činiti?

Picula smatra da je zbog svog vrlo složenog, kompliciranog ustroja, ali i zemljopisnog položaja, Europska unija izuzetno osjetljiva na događaje i procese i u svom neposrednom susjedstvu.

– Pri tome mislim na Putinov rat protiv Ukrajine, ali i na eskalaciju krize na Bliskom istoku, ali jednako tako osjetljiva je i na promjene globalnog karaktera i to kao nijedan drugi relevantni geopolitički faktor. Kad kažem promjene globalnog karaktera, mislim na mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. U svakom slučaju već neko vrijeme unutar EU-a sazrijeva nešto što se može nazvati strateškom kulturom, odnosno činjenica je da EU pokazuje sposobnost da se razvija kroz krize. Tako se i u ovom slučaju sve više govori o razvoju različitih oblika suradnje, upravo tamo gdje je suradnja bila najdefektnija, objasnio je Picula.

Dodao je da govori o tri politike koje su bile uvijek najslabije karike u EU – zajednička vanjska, zajednička sigurnosna i zajednička obrambena politika.

– Posljednjih godina se doista promijenio pristup tim politikama, iako će se mnogi složiti nedovoljno. Međutim, kako bude naravno prijetnja s Istoka trajala, ući ćemo za koji dan u treću godinu rata bez naznake da će taj rat uskoro stati, ali jednako tako ulazimo u vrlo neizvjesno razdoblje odnosa sa SAD-om, rekao je.

Smatra da EU, ako doista želi biti na razini svoje povijesne misije, mora otkloniti malo po malo jedan paradoks koji je karakterizira od samog početka i koji je koči u mnogim situacijama koje su krizne.

– To je da je, za razliku od mnogih država, velikih igrača na svjetskoj političkoj sceni, ona zajednica država, ona nije zajednička država i to njezino ponašanje, djelovanje čini izuzetno osjetljivim. Tako se meni čini da će se doista u idućih možda 12 mjeseci, pogotovo u 2025., EU suočiti možda s potrebom da reagira na vjerojatno fundamentalne promjene na geopolitičkoj razini. Hoće li odgovoriti tome, to je sada doista otvoreno pitanje, istaknuo je Picula.
Ressler je rekao kako Europa sigurnosnu i obrambenu politiku treba shvatiti ozbiljnije nego što je shvaćala do sada.

– Nema nikakve dileme da je ruska agresija na Ukrajinu bila jedan ne samo poziv na buđenje, nego da su se stvarno i dogodile akcije i s razine Komisije, ali i s razine država članica u osnaživanju obrambenih kapaciteta, industrijskih kapaciteta, u stvaranju jednog novog mehanizma zajedničke javne nabave država članica, tzv. EDIRPA-e. Isto tako, jednog posebnog mehanizma i Europskog obrambenog fonda s 8 milijardi eura još ranije, istaknuo je.

Dodao je da je također jasno da je implementacija, ali i financijske alokacije za sve te programe, još uvijek nedovoljni i da zapravo bez obzira na velike riječi još uvijek predstoje velike, teške odluke za cijelu EU, za države članice isto, jer je obrana prije svega u nadležnosti država članica te da je na nacionalnim državama, da promotre ozbiljno svoju sigurnosnu situaciju.

– Sigurnosna arhitektura cijele Europe se promijenila i tome se treba pristupiti krajnje trezveno i krajnje ozbiljno, rekao je Ressler.

Također je naglasio je da se ne radi samo o konvencionalnim ugrozama koje bi bile klasične po svojoj naravi, nego da su i Hrvatska i Europa kontinuirano izložene hibridnim nasrtajima s istoka.

– Svjedoci smo instrumentalizacije migranata prema europskim granicama, svjedočimo širim dezinformacijskim pokušajima, propagandnim, protueuropskim, protucivilizacijskim u smislu rata u Ukrajini i to je sve ono s čim se europske demokracije danas suočavaju i činjenica je da ćemo se morati ozbiljnije baviti s time. Nećemo moći više zatvarati oči, nećemo više moći ignorirati to pitanje. Sada dolazi vrijeme kada je bitno da budemo konkretni i kada je bitno da shvatimo da za širi obrambeni sigurnosni aspekt, o kojem danas govorimo, je potrebno da Europa ostane i tehnološki i gospodarski konkurentna. U konačnici to je ono što je nužno ako želimo sačuvati Europu kao i najbolje mjesto za život na svijetu, ali još uvijek i kao jedan od najsigurnijih kontinenata na svijetu, istaknuo je Ressler.

Trump tvrdi da je ‘učinio NATO jakim’ nakon bijesnih reakcija članica saveza

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari