Pratite nas

Hrvatska

Akrap: Ni jedna vlast nije poduzela mjere demografske obnove, a Hrvatska nestaje

Objavljeno

na

Ni jedna vlast do sada nije poduzela mjere demografske obnove hrvatskog društva, poručio je u ponedjeljak Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, na HDZ-ovom skupu o mogućnostima demografskog oporavka Hrvatske, upozorivši da “Hrvatska nestaje”.

[ad id=”93788″]

Akrap je rekao da se od 70-ih godina prošlog stoljeća ‘non-stop’ govori o demografskoj slici Hrvatske, analiziraju se podatci koji se malo aktualiziraju kada se objave rezultate vitalne statistike, ali se na tome uvijek staje. “Niti jedna vlast nije do sada poduzela mjere, koje druge visoko razvijene zemlje poduzimaju, da bi se jednostavno organiziralo društvo, a da se demografski obnavlja. Često puta se govori – mi slijedimo europske demografske trendove, a to je laž”, istaknuo je Akrap.

Akrap: Jednostavno, Hrvatska nestaje

Kao ključni problem Hrvatske naveo je nestajanje stanovništva u prostoru, uz što se vežu veliki socijalni problemi, veliki broj starijih ljudi živi u velikom broju malih naselja o kojima treba skrbiti. “I naravno, niz sadašnjih ekonomskih problema jest zbog demografskih problema. Jednostavno, Hrvatska nestaje”, naglasio je Akrap.

Bivšu, SDP-ovu vlast prozvao je da taj problem uopće nije ni spominjala, “a sada se javljaju da će oni povećati jednokratnu pomoć za rođeno dijete”, dok je za HDZ rekao kako je nešto obećavao u dva mandata na vlasti, ali ništa nije napravio. “Politika dođe, nešto obećava i onda zašuti s tim problemom, jer to su dugoročni problemi. a i u dugom roku se neki rezultati očekuju”, istaknuo je.

Naglasio je kako je demografska problematika usko vezana s ekonomskom problematikom, što podrazumijeva niz koordiniranih mjera da bi se zadržala postojeća radna snaga i obnovilo stanovništvo, što je “neodvojivo jedno od drugoga. Akrap je upozorio kako su se kontinentalni dio Dalmacije, Lika, Gorski Kotar, zapadna Slavoniju, pa i Zagorje demografski ispraznili jer nema radnih mjesta. “Tu je problem Hrvatske ili, pojednostavljeno rečeno, treba izvršiti decentralizaciju razvoja. Izgleda da naše vlasti ne vide dalje od Markovog trga”, poručio je.

Rekao je kako treba biti realan i reći da nova Vlada ne može odjednom nešto napraviti, jer se radi o nizu mjera koje se postupno uvode. “U Hrvatskoj se radi o problemima egzistencije. Dakle, treba se riješiti stambena problematika. Ne prepušta se mlade ljude tržištu, nego se treba s bankama dogovoriti da mladi ljudi odlaze u prostore, u naselja i da tamo ostaju živjeti”, rekao je Akrap.

Mađerić: Radi se o budućnosti Hrvatske i hrvatskog naroda

Saborska zastupnica HDZ-a Margareta Mađerić rekla je da je pitanje demografske obnove pitanje budućnosti Hrvatske i hrvatskog naroda, s obzirom da statistika govori o najmanjem broju rođene djece od kad se mjeri, a što je dokaz “da smo dotaknuli dno, Hrvatska izumire”. Bivšu Vladu prozvala je da u četiri godine nije apsolutno ništa učinila kako bi zaustavila izumiranje Hrvatske, a da je s druge strane preko 100.000 mladih zauvijek napustilo Hrvatsku. “Nova Vlada uz gospodarski program, uz aktivnu politiku zapošljavanja, pokretanja investicija i gospodarstva, najveći prioritet će dati demografskoj obnovi naše zemlje. Sigurno da je primarni cilj potaknuti obitelji da se uopće odluče za roditeljstvo te za više djece”, istaknula je.

Mađerić je rekla da HDZ i Domoljubna koalicija imaju niz pronatalitetnih mjera, a jedna od njih je i jednokratna pomoć od oko 7.500 kuna za svako rođeno dijete, ali i delimitiranje rodiljnih naknada za idućih šest mjeseci, dakle da majke i očevi koji ostaju na rodiljnom dopustu primaju punu plaću. “S obzirom da je ovo dugogodišnji problem, ne možemo reći da ćemo ga riješiti preko noći, posebno zbog toga što smo sve ove godine zatvarali oči pred tim velikim problemom. Sigurno da nikoga neće potaknuti jedna ili dvije mjere da ima petero ili šestero djece, ali ono što je važno je stvoriti pozitivnu klimu za stvaranje obitelji, za roditeljstvo, da roditelji znaju da će imati sigurnost i za budućnost svoje obitelji”, istaknula je Mađerić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković obilježio Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.

Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.

Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.

Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.

U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. (Hina)

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari