Pratite nas

Hrvatska

Akrobatski piloti RAF-a u posjetu ‘Krilima oluje’

Objavljeno

na

Foto: HRZ / M. Karačić

Akrobatska grupa RAF (Royal Air Force) “Red Arrows” iz Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske sletjela je sa 10 britanskih aviona BAE HAWK T-1 u subotu 21. travnja 2018. u vojarnu “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku u dvodnevni posjet akrobatskoj grupi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje”.

Ovo je njihov drugi dolazak u bazu Zemunik čime se potvrđuje vrlo uspješna suradnja i prijateljstvo ovih akrobatskih grupa koje se razvilo još od prvih zajedničkih nastupa na velikim međunarodnim zrakoplovnim manifestacijama, priopćio je MORH

“Red Arrowsi” u Zemuniku ostaju do nedjelje 22. travnja 2018., a nakon toga nastavljaju svoj put prema prema bazi Tanagra u Grčkoj gdje tradicionalno izvode završne pripreme za sezonu nastupa u 2018. godini.

Prilikom dolaska u bazu Zemunik “Red Arrows” su izveli pozdravni razlaz formacije nakon čega je uslijedio susret i razgovori članova dvaju nacionalnih akrobatskih grupa.

U Zemuniku su ih dočekali, uz zapovjednika 93. zrakoplovne baze pukovnika Maria Plešu, pilota i vođu “Krila Oluje” satnika Darka Belančića te savjetnika grupe pukovnika Damira Barišića i veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Andrew Stuart Dalgleish i britanski vojni izaslanik u RH pukovnik John Anthony Carswell Kelly.

Britanski veleposlanik Andrew Stuart Dalgleish rekao je kako Ujedinjena Kraljevina ima jedan od najboljih akrobatskih timova u svijetu. “Jako smo ponosni na njih, a posebno ove godine kada slavimo 100 godina postojanja RAF-a, prvog nezavisnog nacionalnog ratnog zrakoplovstva na svijetu. Tu obljetnicu slavimo upravo u travnju, tako da činjenica da nam se tim priključio na proslavi ovdje u Zadru za mene je predivna”, poručio je Dalgleish. Također je napomenuo i kako današnji dolazak RAF-a u Zadar svjedoči o uskoj obrambenoj suradnji Hrvatske i UK.

Vođa akrobatske grupe “Red Arrows” bojnik Martin Pert kojem je ovo prva sezona u ulozi vođe tima izrazio je zadovoljstvo što su i ove godine u bazi Zemunik. “Let je bio predivan. Imali smo prigodu letjeti iznad obale i starog grada. Bili su prekrasni uvjeti za vidjeti grad Zadar.

Ova zračna baza ima idealne uvjete za naše slijetanje, dugačku pistu i danas malo prometa. Lijepo je ponovno biti s našim prijateljima, ovdje smo drugi put u dvije godine. Ovo je prigoda da razgovaramo i razmijenimo iskustva te učimo kako naše misije učiniti još boljim. Ove godine ne možemo u Zadru prirediti naš puni letački program, jer smo još u ranoj fazi uvježbavanja, ali voljeli bismo to učiniti u godinama koje dolaze” istaknuo je bojnik Pert.

Satnik Darko Belančić, vođa “Krila Oluje” kazao je kako će kroz dva dana boravka u bazi Zemunik “Red Arrowsi” imati priliku posjetiti i upoznati Grad Zadar ne samo iz zraka, a počašćeni su što drugu godinu zaredom ugošćuju jednu od najpoznatijih svjetskih akrobatskih grupa.

“Radujemo se skorom početku nastupa u sezoni 2018. Obje su grupe u pripremama, razgovarat ćemo o izvedbama i kalendaru nastupa te dodatno ojačati već izgrađene međusobne prijateljske odnose i suradnju”, naglasio je satnik Belančić.

“Red Arrowsi” su osnovani 1965. godine i do sada su u 53 službene sezone nastupili preko 4800 puta u 57 zemalja svijeta. Na godišnjoj razini prime i do 400 zahtjeva za svoje nastupe, a u prosjeku godišnje imaju preko 60 nastupa (punih programa ili preleta).

Rekordni broj nastupa ostvarili su 1995. godine, njih čak 136. Puni program nastupa sadrži oko 25 manevara i traje oko 25 minuta. “Red Arrows” su prepoznatljivi i poznati po svojim dinamičnim i atraktivnim manevrima popraćenima bojama zastave UK. U svom sastavu eskadrila “Red Arrows” ima oko 120 pripadnika, a nastupe izvodi 9 pilota koji lete na britanskom avionu BAE HAWK T-1 kojeg koriste još od 1979. godine.

Vođa akrobatske grupe “Red Arrows” za sezonu 2018. je bojnik Martin Pert, dugogodišnji iskusni pilot na avionima Hawk T-1. Pilot je “Red Arrows” u ulozi pratitelja od 2012. a ovo mu je prva sezona na poziciji vođe tima.

Svaki od pilota “Red Arrows” ima svog dodijeljenog zrakoplovnog tehničara koji leti s njim na svim preletima za vrijeme cijele sezone nastupa. Za razliku od pilota koji se označavaju sa RED1 do RED10, ovi zrakoplovni tehničari nose oznake CIRCUS1 do CIRCUS10.

“Krila Oluje” i “Red Arrows” prvi zajednički nastup na nekom međunarodnom aeromitingu imali su prigodom obilježavanja 50-obljetnice “Frecce Tricolori”, 2010. godine u Udinama/Italija, a zadnji susret bio je 2015. na “Royal International Air Tattoo” u bazi RAF Fairford kada su “Krila Oluje” osvojila nagradu za sveukupno najbolji nastup na tom najprestižnijem svjetskom vojnom aeromitingu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Uručeni ugovori HRZZ-a za istraživanje koronavirusa vrijedni 14 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna istraživanja su važna što potvrđuju i ugovori uručeni u petak voditeljima 11 najbolje rangiranih projekata, među kojima su tri projekta istraživanja novih dijagnostičkih pristupa bolesti COVID-19, koje će u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna kuna financirati HRZZ.

Ugovori o finaciranju najbolje rangiranih projekata s natječaja “Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)”, što ga je 20. ožujka ove godine raspisala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) ,uručeni su u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Cilj natječaja bio je bolje razumijevanje biologije i patogeneze koronavirusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, upravljanja krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organizacije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.

Iznosi financiranja po projektu su od 600 tisuća kuna do milijun i pol kuna za istraživačke teme –  ”Imuni odgovor i razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19″ i “Razvoj novih cjepiva, tretmana, lijekova i pripravaka za inhibiciju COVID-19”, te od 400 kuna tisuća do 750 tisuća kuna za istraživačke teme “Društveni aspekti COVID-19 pandemije” i “Obrazovni aspekti pandemije”. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a bit će finacirani u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna.

Plenković: Hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u znanstvenu zajednicu 

Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar rekao je da je odaziv znanstvene zajednice bio respektabilan te da je od 98 prijavljenih projekta u postupku međunarodnoga vrednovanja odabrano 11 najkvaliteljnijih. Akademik Vretenar najavio je da će Zaklada na jesen raspisati novi natječaj.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je važnost ovoga događaja svojom nazočnošću i ocjenom da hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u hrvatsku i globalnu znanstvenu zajednicu. Svoju je ocjenu potkrijepio i podatkom da Vlada odluke koje donosi temelji na procjenama znanosti kao što je, istaknuo je, i slučaj s odlukama vezanim uz koronakrizu.

Osvrnuo se i na aktualno stanje vezano uz pandemiju COVID-19 istaknuvši kako smatra da “moramo priznati da smo popustili u pridržavanju mjera koje kratko možemo nazvati HDD – higijena, dezinfekcija i distanca”.

Izrazio je zadovoljstvo što je HRZZ kvaliteno pripremio natječaj i što su na njega odgovorili mnogi znanstvenici, te što su projekt vrednovani u kratkom roku.

Za premijera, riječ je o vrsnoj i brzoj reakciji te spoju akademske zajednice sa stvarnim društvenim problemima i u tome vidi smisao inteektualnog angažmana.

Divjak: Nacionalna istraživanja su važna, krenulo se putem financiranja znanosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa zadovoljstvom prihvatilo prijedlog akademika Vretenara jer su, ustvrdila je, važna nacionalna istraživanja, kao što je i važno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u međunarodnim projektima.

Podsjetila je kako su iz nedavne ekonomske krize kao pobjednice izlazile države koje su prepoznale važnost financiranja znanosti, te ocijenila kako Hrvatska, na žalost, tada nije bila među tim zemljama.

Ipak, smatra kako današnji događaj pokazuje da želimo i da smo krenuli drukčijim putem po uzoru na te pobjedničke zemlje.

Financirat će se sedam projekata u bio-medicini, četiri projekta o reakcijama društva.

Prvu skupinu od sedam projekata predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Stipan Jonjić koji smatra da je važno što se Hrvatska uključila u istraživanje koronavirusa. Istaknuo je kako se još malo zna o tome virusu koji istražuje ‘vojska’ znanstvenika.

Poručio je hrvatskim znanstvenicima da se povežu s kolegama u domovini i inozemstvu i budu dio kompetitivne znanstevne zajednice.

Istraživat će se i otpornost i oporavak hrvatskog društva u vrijeme pandemije

Četiri istraživačka projekta na području društvenih znanosti predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Dean Ajduković. Objasnio je kako će se, među ostalim, istraživati otpornost i oporavak hrvatskoga društva, sigurnost i dobrobit ranjivih skupina te širenje informacija putem društvenih mreža za vrijeme pandemije, posebice razlikovanje informacija od dezinformacija.

Projekti i njihovi nositelji su – doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, projekt:”Otpornost hrvatskog adruštva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES”, doc. dr. sc. Ilija Brizić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, projekt “Dosta skrivanja CoV-2: Uspostava baze monoklonskih protutijela na SARS-Cov-2”.

Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb nositeljica je projekta “Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa”, dr. sc. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji projekta “Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg).”

Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Atenuirani β-herpesvirus sa snažnim imunomodulatornim kapacitetom kao vektorsko cjepivo protiv SARS-CoV-2, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d. o. o. za vještačenje i analize, projekta “Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19.”

Nositeljica projekta “Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19” je izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku, dr. sc. Andreja Mikoč, Institut Ruđer Bošković projekta “Inhibitori koronavirusnih makrodomena – novi pristup liječenju bolesti uzrokovane koronavirusima”.

Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu”, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19, a prof. dr. sc. Felix Wensveen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci projekta “Manipuliranje imunološkom memorijom, razvoj novih strategija u svrhu stvaranja boljeg memorijskog CD8 T-staničnog odgovora protiv COVID-19 nakon cijepljenja”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Beroš o novim mjerama: Maske će biti obvezne za neke djelatnosti

Objavljeno

na

Objavio

U Banskim dvorima danas je održana sjednica Vladinog Znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa, nakon koje je ministar zdravstva Vili Beroš najavio nove mjere, poput obveze nošenja maski u nekim djelatnostima te povišenja kriterija za ulazak u zemlju.

Beroš je u izjavi novinarima rekao da razgovaraju o svim potrebnim mjerama te da će danas biti utanačene. Dodao je da je potpuno jasno da su okupljanja ta koja zadnjih dana uzrokuju povećan broj oboljelih te da su se u novim mjerama okrenuli prema okupljanjima, ali na način da ih neće zabraniti, već će naglasiti sve epidemiološke mjere koje su dosad polučile rezultate.

– Uz to svi koji organiziraju okupljanja morat će se malo više potruditi da poštuju epidemiološke mjere, ali i da vode evidenciju o broju i imenima svih sudionika, rekao je Beroš. Dodao je da su predvidjeli i određeni nadzor koji je očigledno potreban.

Situacija na granicama je znatno poboljšana, ali s obzirom na progresiju epidemiološke situacije u nekim susjednim zemljama povisit ćemo kriterije za ulazak u RH i uvesti nove epidemiološke mjere samoizolacije u trajanju od 14 dana, ili samoizolacije koja će trajati nešto kraće, ali uz mogućnost PCR-testiranja, rekao je Beroš.

– To će se odnositi samo na građane koji nisu građani EU-a, odnosno hrvatski građani, rekao je.

Najavio je i novu uputu koja će definirati upotrebu zaštitnih maski u određenim djelatnostima gdje je najveći rizik za širenje infekcije.

– Za neke djelatnosti će biti obavezna. Ugostiteljstvo, trgovina, sve ono gdje je stvarno mogućnost širenja infekcija najveća, poručio je Beroš.

Beroš je rekao i da je broj novozaraženih veći od sto, ali da se točan broj još ne zna.

Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, koja se, kako je rekao Beroš, sa znanstvenog aspekta bavi ovom problematikom, rekla je kako misli da rade dobar posao jer ih ima dovoljno s različitim ekspertizama.

– Mislim da mjere koje će, ako će uslijediti i kada će uslijediti, nisu donesene bez dubokog promišljanja za dobrobit hrvatskog društva. Mislim da svi moramo biti svjesni da moramo preuzeti odgovornost, svatko za sebe, a isto tako i za društvo u cjelini, rekla je Ambriović Ristov.

– O mjerama ćete čuti kada za to dođe vrijeme, dodala je.

Rekle je i da cjepiva vrlo vjerojatno neće biti na jesen.

– Mi se moramo pripremiti da cjepiva možda neće biti godinu-dvije i moramo naučiti živjeti s ovim virusom i održati gospodarstvo i održati moral i ne posustati, rekla je Ambriović Ristov.

– Poštovanjem svih mjera koje Stožer donese mislim da se opet možemo vratiti gotovo na nulu zaraženih, rekla je Ambriović Ristov.

Rekla je i da je virus ostao isti.

Beroš je rekao da se na sastanku nije razgovaralo o većem broju testiranja.

Rekao je i da će, ako situacija bude zahtijevala, a u ovom trenutku misli da zahtijeva, razmisliti o ponovnom održavanju konferencija za medije Stožera civilne zaštite.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari