Pratite nas

BiH

Aktivizam crk­venih ljudi

Objavljeno

na

Premda je papa Franjo unio osvježenje svojim stilom u pristupu obnašanja papinske službe, uzdrmao mnoge učmale duhove, stubokom promijenio sliku Crk­ve u javnosti svojim evanđeosko-socijalnim zauzimanjem za siromašne čiji je postao globalni glasnogovornik, treba ipak znati da postoje i drugačija gledanja na način provođenja ili shvaćanja smjernica i javnih (na)govora novoga pape kako ih iznose neki eminentni autori.

Aktivizam crk­venih ljudi

Suočen s pokoncilskim oduševljenjem crk­venih ljudi za socijalna pitanja Hans Urs von Balthasar u članku “Die Tragödie und der christliche Glaube” (Tragedija i krš­ćanska vjera) upozorava na granice socijalnog angažmana Crk­ve. Balthasar smatra da socijalni aktivizam ne može biti odgovor na prijašnju (predkoncilsku) zatvorenost Crk­ve u sebe, te da pomodno bavljenje socijalnim pitanjima više potiče autopromociju “naprednih” pojedinaca nego što se bavi ili što može plodonosno riješiti odnosne probleme. “Ne trebamo si tovariti teret tehničke civilizacije, niti grčevito gristi u probleme razvoja i raspodjele dobara… jer pri tome možemo zaboraviti vlastite terete.”

Razlog ovakvog stava je dvojak: s jedne strane treba ponizno priznati da se u mnoge stvari ne razumijemo ili da nemamo dovoljno informacija, a s druge pak nalazi se teološki limit koji kaže da križ Kristov stoji kao opomena pri pokušaju ovakvih sinteza. Socijalni angažman i javna riječ – to da, no vodeći uvijek računa o spomenutim limitima. U protivnom, završava kardinal Balthasar, mogli bismo se naći u poziciji Edipa koji istražuje grijehe polisa zbog kuge u gradu da bi na kraju došao do toga da samom sebi iskopa oči otkrivajući vlastitu krivicu.

Istu problematiku dotaknuo je na prilično drastičan način i jedan od najpoznatijih američkih katoličkih intelektualaca Michael Novak u knjizi Duh demokratskog kapitalizma, stavljajući naglasak na prvi Balthasarov argument (nedostatak kompetencije). Novak piše: Među krš­ćanskim Crk­vama… ” tako ih je malo koji razumiju zakone razvoja rasta i produkcije. Mnogi na brzinu svode sav moral na moralnost raspodjele. Oni zahtijevaju radna mjesta bez razumijevanja kako se stvaraju. Oni zahtijevaju raspodjelu svjetskih dobara bez shvaćanja kako se zalihe svjetskih dobara mogu proširiti. Oni zahtijevaju posljedice bez kritičkog znanja o sredstvima… Njihovo ih neznanje lišava autoriteta. Njihove bi se dobre namjere lakše štovale kad bi bile potkrijepljene dokazima marljive obaviještenosti u pitanjima ekonomije”.

Ni Von Balthasar ni Novak ovim ukazivanjem na granice društvenog angažmana krš­ćanskih zajednica i Crkava, fratara i svećenika, ne žele reći da Crk­vu treba “stjerati u sakristiju” ili osporiti javnu riječ, već im pomoći da si ne tovare suvišne terete. Ipak, “nekima” su, kako u RH tako i u BiH, ti “suvišni tereti” postali kruh svagdašnji kojim se hrane pa, zaboravivši na križ, križaju političke neistomišljenike skriveni iza obrazine teologije i vjere.

Prema Miguelu de Unamunu, španjolskom filozofu i vjerniku (La agonia del cristianismo), prvotna zadaća krš­ćanstva, koja ne isključuje druge, nije “…rješavanje ekonomsko-socijalnih problema (to ni Krist nije radio), problema bogatstva i siromaštva, niti raspodjele zemaljskih dobara; jer ono što otkupljuje siromaha od njegovog siromaštva isto je što otkupljuje bogataša od njegovog bogatstva”. Izvorno krš­ćanstvo ne smjera na promjenu političkih ni ekonomskih struktura već na preobrazbu ljudskog srca (obraćenje), a tek potom sve ostalo. Zato poziva belgijske katolike (njima je upućeno razmišljanje) da se ne rastoče u neprestanom hrvanju sa “strukturama” društva jer postoji opasnost da zaborave ono primarno i specifično vjerničko te vrhunaravno poslanje koje, dakako, ne isključuje “ovaj svijet” i “brigu za najranjivije”. Takav aktivizam osiromašuje sve nas: potvrđuje nepodnošljivu supremaciju politike nad svim područjima djelatnosti, pri čemu se, u konkretnom slučaju socijalno-političkog aktivizma kršćana, fratara i svećenika, događa da krš­ćanstvo ne evangelizira politiku već politika politizira vjeru te svodi njezinu prisutnost u društvu na komentiranje vlastite provizorne dinamike ili zametanje kavge među braćom.

Ivica Šola /Svjetlo riječi

facebook komentari

BiH

Zbog islamskog radikalizma u BiH, zabrinuta obavještajna služba Njemačke

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka sigurnosno-obavještajna agencija BND sve se više fokusira na Balkan, a posebice na muslimansku “većinu” BiH, jer je sve više zabrinuta islamističkim tendencijama u ovoj državi, piše njemački list “Berliner Zeitung” pozivajući se na visoke izvore u BND-u, a čiji tekst prenose svjetski mediji.

Tumačenje islama

Već generacijama muslimansko stanovništvo u multietničkoj BiH pridržava se vrlo liberalnoga tumačenja islama, što je, po njima, bila tendencija u vrijeme bivše Jugoslavije. No nakon rata i vjerskih podjela koje su nastale raspadom socijalističke države u 1990-ima, i utjecaj religije sve više raste. List navodi općepoznatu činjenicu kako su tijekom rata dobrovoljci iz raznih zemalja bliskoistočne zemlje otputovali na Balkan kako bi udružili snage s muslimanskim Bošnjacima, prenosi Večernji list

Mnogima od njih su nakon rata izdane bh. putovnice i nastavili su regrutirati mlade ljude za vjersku borbu. Spominju da su Saudijska Arabija i ostale Zaljevske zemlje uložile mnogo novca kako bi potaknule mnogo strože, vehabijsko učenje sunitskoga islama u bh. društvu. Saudijske dobrotvorne organizacije također su prenosile sredstva za izgradnju bogoslužja, uključujući džamiju kralja Fahda u Sarajevu, najveću na Balkanu, u kojoj dominiraju vehabije.

Konstatiraju kako su stotine ljudi iz BiH putovale na Bliski istok kako bi se pridružile džihadističkim snagama posljednjih godina, a bilo je i sličnih slučajeva koji su prijavljivani u drugim balkanskim državama, Kosovu i Albaniji, u kojima dominiraju muslimani. Prema balkanskim medijima, rat u Siriji privukao je brojne branitelje iz jugoslavenskih ratova koji su se borili kao plaćenici.

Obavještajne službe

BND surađuje s drugim obavještajnim službama u svojim aktivnostima vezanim uz Balkan. Prije nekoliko tjedana čelnik BND-a Bruno Kahl opisao je BiH i nekoliko bivših jugoslavenskih zemalja kao potencijalno “krhke države” – navodi list “Berliner Zeitung” pozivajući se na izvore u njemačkoj sigurnosno-obavještajnoj službi.

Spomenimo da se velika politička i medijska bura podigla kad je objavljena informacija kako hrvatske sigurnosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika u BiH. Procjenjuju se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom.

Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na granici s RH. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika i ističući kako je Islamska država ideal kojem treba težiti.

Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati glazbu te se moraju pridržavati strogih vjerskih pravila.

Hrvatske službe posebnu pozornost poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikaliziraju preko interneta.

 

Čović pisao premijerima i/ili predsjednicima svih zemalja članica NATO-a: Problem u BiH su islamski radikalisti

 

Globus: Islamski radikali su na granicama Hrvatske

 

State Department: “BiH i dalje nema kapacitet za temeljitu istragu i procesuiranje stranih terorističkih boraca”

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Zašto OESS i druge organizacije ne stanu u obranu hrvatskih medija?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski zastupnici u Domu naroda FBiH prije i nakon zadnje sjednice nisu željeli davati izjave medijima. Takav stav bio je prosvjed protiv gašenja hrvatskih portala u BiH i njihovih stranica na Facebooku zbog vijesti o generalnu Slobodanu Praljku i ostalim optuženim dužnosnicima Herceg Bosne i HVO-a, piše Večernji list BiH.

– Polazeći od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima koja, između ostaloga, kaže da svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, Klub izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH osuđuje govor mržnje i selektivno izvještavanje dijela medija u vezi s posljednjom presudom Haaškoga suda, ali i brojnih drugih dnevnopolitičkih tema. Izražavamo punu potporu hrvatskim medijima, uglavnom portalima iz Hercegovine, središnje Bosne i Posavine, koji su, kao i njihovi novinari ili administratori društvenih mreža, već danima izloženi napadima, prijavama, gašenjima servera, profila na FB-u itd., a sve zbog korištenja prava na slobodu izražavanja i kritičkoga promišljanja – poručio je prije nekoliko dana predsjednik Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda FBiH Tomislav Martinović.

Dodao je još kako je razočaran izostankom reakcije organizacija koje se bave zaštitom prava novinara i sloboda izvještavanja.

– Gdje je sada OESS i brojne druge organizacije koje se, navodno, bore za slobodu govora, neovisnost medija i druge floskule koje nam godinama ponavljaju? Nitko od njih nije reagirao na gašenje medija koji su iznijeli svoje stavove oko jedne teme. I to dovoljno govori o njihovoj stvarnoj ulozi na ovim prostorima – rekao nam je Martinović.

Dodao je da je ovotjedni “silenzio stampa” hrvatskih izaslanika bio poruka da se medije ne smiju ugnjetavati na ovakav način te je izrazio nadu kako će oni koji su ih blokirati prekršajno ili kazneno odgovarati. – Ljude koji su prouzročili blokade treba procesuirati i kazniti sukladno zakonu jer su dopustili da se mediji gase samo zato što su izražavali svoje stavove – poručili su hrvatski izaslanici.

Napominjemo kako je i facebook stranica našega portala blokirana! Stoga smo otvorili novu, koju možete podržati lajkom ovdje:

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari