Pratite nas

Aktualna Vlada najgora u povijesti Federacije

Objavljeno

na

Brojke su neumoljive i pokazuju da je za mandata aktualne “platformaške” Vlade, odnosno u prve dvije godine njenog mandata, stopa rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) bila svega 1,7 posto

Čak i bez bilo kakve analize, golim okom, vidljivo je kako ćemo za koji mjesec ispratiti najlošiju Vladu u dva desetljeća dugoj povijesti Federacije BiH. Statističke brojke, ipak, dodatno potvrđuju ovaj dojam koji dijele svi osim izravnih sudionika u toj vlasti, njihovih bliskih rođaka i stranačkih kolega. Da stvar bude gora, analizu koja potvrđuje katastrofalne rezultate Vlade Nermina Nikšića (SDP) uradila je jedna entitetska institucija – Federalni zavod za programiranje razvoja. Spomenutom analizom je obuhvaćeno razdoblje od 2000. godine, odnosno od federalne Vlade koju je vodio Alija Behmen, također kadar SDP-a BiH.

Poražavajući učinak

Brojke su neumoljive i pokazuju da je za mandata aktualne “platformaške” Vlade, odnosno u prve dvije godine njenog mandata, stopa rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) bila svega 1,7 posto. To je čak četiri puta manje od stope ekonomskog rasta iz vremena kada je entitetsku Vladu vodio Ahmet Hadžipašić ili Nedžad Branković, a dvostruko manje od 2010. godine kada je na čelu federalne Vlade bio Nikšićev prethodnik Mustafa Mujezinović. Iako vrijeme kada je Vladu vodio Edhem Bičakčić nije obuhvaćeno ovom analizom Federalnog zavoda za programiranje razvoja, treba istaknuti da je tada, a govorimo o 1998. i 1999. godini, stopa rasta BDP-a prelazila za danas nepojmljivih 10 posto. Nije samo rast BDP-a pokazatelj koji govori o neuspješnosti Nikšićeve u odnosu na prethodne vlade u Federaciji BiH. Jedini premijer Federacije od 2000. do 2012. godine koji je povećao zaposlenost i smanjio nezaposlenost je Nedžad Branković. Svi ostali, uključujući i Nikšića, bili su neuspješni na tom važnom polju. U vrijeme Brankovićevog mandata, od 2007. do 2009. godine, u Federaciji BiH zabilježen je rast stope zaposlenosti, i to za 3,9 posto i pad stope rasta nezaposlenosti od 0,7 posto, dok je za mandata sva četiri ostala premijera zaposlenost padala, a nezaposlenost rasla.

Rast nezaposlenosti

Takav je slučaj, naravno, i s aktualnom Vladom koja je u prvoj polovini mandata zabilježila rast nezaposlenosti od 2,7 posto, dok je zaposlenost imala negativan rast od 0,2 posto. Nažalost, ništa bolji trendovi nisu ni u drugom dijelu mandata Nikšićeve Vlade pa su izgledi da u listopadu 2014. godine bude proglašena najlošijom Vladom u povijesti Federacije BiH vrlo velike. Zanimljivo je da je veći negativni rast stope zaposlenosti zabilježen samo za vrijeme kada je enitetskom Vladom upravljao Nikšićev stranački kolega Alija Behmen. To je razdoblje vladavine SDP-om predvođene Alijanse za promjene od 2000. do 2002. godine.

večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

ŠOLA: Što nakon koronavirusa?

Objavljeno

na

Objavio

Ovo mi je u srijedu poslao jedan prijatelj iz Italije koji jako dobro poznaje Hrvatsku, radio je tu godinama, i pomalo naučio jezik. Sve zna o nama i prati situaciju. E sada, budući da nisam njegove gospodarske struke, ne mogu procjenjivati koliko je njegov mail razložan, paničan, a to ne želim širiti, no želim podijeliti s čitateljima jer ima dobrih i dobronamjernih razmišljanja za nas.

Tako on piše: “Ivice, danas je u Italiji protegnuto “izvanredno stanje” sve do 31. srpnja. Jasno, da to znači teško nadoknadivo pa čak i dramatično urušavanje gospodarstva, BDP-a i ostalih ekonomskih parametara. Uspostavljena je neka vrsta “ratne ekonomije” sa svim svojim nemilim posljedicama.

Hoće li Hrvatska to moći izbjeći? Ne znam! Vrlo vjerojatno ne baš..! Reče mi netko da će do par mjeseci, dva tri, Hrvati umirati od gladi. (Ovo smatram pretjeranim, I. Š.). Jer uvoza više nemate kao do sada, a domaća proizvodnja vam je nestala ili pak skoro nestala.

Lako bi se moglo dogoditi da i europska gospodarstva, poput irskog ili njemačkog, uslijed pandemije otpuste nemali broj radnika, pa i Hrvata, zaposlenih u tim zemljama.

Zašto tim nezaposlenima koji se vraćaju, ali i domaćima koji ne rade ne prepustiti napuštena slavonska gospodarstva, dati im ih na jeftin ili besplatni zakup i motivirati nekako da proizvode hranu.

Zar ne bi bilo moguće ovog proljeća zaista zasijati sve moguće kulture u Slavoniji tako da se spriječi očajničko traganje za nastavkom uvoza poljoprivrednih proizvoda iz inozemstva? Bez turizma, zaustavljeno vam je i ono malo industrijske proizvodnje, uvoz prehrambenih artikala ograničen, ima li Hrvatska uza sve to velike šanse da se nastavi kao do sada “igrati države” ili će se uputiti prema nekoj vrsti zalaza u sljedeće dvije-tri, ili nešto više godina?

Mislim da bi Slavonija mogla odigrati značajnu ulogu u stabiliziranju potresenoga gospodarstva, a time i uzdrmane države. Reci svojima da kupe dovoljno poljoprivrednog sjemena”.

Bruxelles ih ostavio

U Italiji, kaže mi na telefon, masovno pale zastave Europske unije jer, veli, narod, kao kod migracijske krize u Italiji, osjeća da ih je i s koronavirusom Bruxelles ostavio same. Moraju uplaćivati, a dobivaju manje nego što uplate. Bez obzira jesu li osjećanja talijanskog naroda iracionalna kada je EU u pitanju, no svakako da je to plodno tlo za rađanje političkih čudovišta, populista u negativnom smislu, političkih lešinara i radikala najgore vrste koji parazitare na ljudskih strahovima i patnjama.

Što se Hrvatske tiče, pogled mog prijatelja, svakako je koristan. Nažalost, naša Vlada, baš i nema sreće, najprije korona pa onda potres, i zaslužuje svaku podršku. Gadljivo je vidjeti kako dio oporbe, pa i SDP, u ovakvoj groznoj situaciji ide skupljati političke poene, dok ministar Božinović, Beroš, cijeli Stožer s vrsnim stručnjakinjama i stručnjacima, pa i sam premijer Plenković, rade izvrstan, lavovski posao za sve nas, i tu politička razmimoilaženja ne smiju postojati.

Ako oporba ovako nastavi, još samo kratko o politici, HDZ-u će samo rejting rasti, a ministri Božinović i Beroš koji su silom prilika postali nacionalni heroji i najbolji HDZ-ov brend, mogli bi dovesti do toga, njihovom zaslugom i predanošću, HDZ dobije sljedeće izbore, tako da si neodgovorna oporba zabija autogol.

No nije bitno tko će dobiti izbore, ni Božinović (čak ukorio novinare što se izlažu i ima ih previše na presicama), niti Beroš pa ni Plenković ne ponašaju se populistički, već kao odgovorni ljudi i političari. Bitan je pogled unaprijed. Što nakon koronavirusa?

Ovaj mail mog prijatelja Talijana je dobronamjeran, voli Hrvatsku. On se čudio kada je vidio silna neobrađena polja u Slavoniji te statistike o uvozu hrane. Staje mu pamet i ne razumije nas. Sigurno će, kao i talijansko, kao i sva svjetska gospodarstva, koronavirus teško zbombati i ovu malu, krhku Hrvatsku. Tko preživi pričat’ će…

Ali, s obzirom na savjete mog talijanskog prijatelja, je li već sada vrijeme da ponovno počnemo razmišljati i već danas krenuti s projektom radnog naslova “Hrvatska zeleno-plava transferzala”, o kojem su ozbiljni ekonomisti već pričali, ali ništa… sve ostalo na priči.

Naime, proći će koronavirus, vratit će se turizam. Slavonija, zelena, može proizvesti dovoljno hrane kada plavi Jadran preplave turisti, a moj prijatelj se pita, zar je tako teško napraviti takav jedan samoodrživi gospodarski krug, a ne u vrijeme turističke sezone masovno uvoziti hranu. Zašto su nam polja zapuštena, tko je smislio glupi sustav poticaja koji je, kao u brodogradnji, novac bacio u ništa?

Hrana je uvijek bila, i ostat će, strateško pitanje. Moj prijatelj Talijan je biznismen, ozbiljan poslovni čovjek s golemim iskustvom, doduše sada u mirovini. Pa ponavljam njegov savjet s početka od kojeg već sada možemo krenuti: “Zašto tim nezaposlenima koji se vraćaju, ali i domaćima koji ne rade ne prepustiti napuštena slavonska gospodarstva, dati im ih na jeftin ili besplatni zakup i motivirati nekako da proizvode hranu.” Zeleno-plava Hrvatska, idemo!

Ivica Šola/Slobodnadalmacija.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Vlada i Zagreb dogovorili aktivnosti za sanaciju šteta od potresa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da su Vlada i Grad Zagreb dogovorili zajedničke aktivnosti u sanaciji posljedica potresa, a radit će se na sanaciji štete, posebnom zakonu kojim bi se reguliralo stanje nakon potresa i pronalasku načina financiranja saniranja štete.

“Dogovorili smo tri točke daljnjih zajedničkih aktivnosti u cilju nastavka rada na sigurnosti građana. Poduprijet će se sve što rade službe Grada Zagreba, da se objekti kojima prijeti urušavanje dimnjaka osiguraju, da se angažira građevinska mehanizacija u uklanjanju dimnjaka”, rekao je Plenković nakon sastanka predstavnika Vlade i zagrebačkih vlasti na kojem se razgovaralo o sanaciji posljedica potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb.

Kazao je kako je dogovorena daljnja suradnja na raščišćavanju grada te da će se u aktivnostima procjene šteta angažirati svi stručnjaci koji su zadnjih dana volonterski radili na procjeni štete.

Plenković je izvijestio da je dogovoreno formiranje zajedničke radne skupina koja će izraditi poseban zakon koji bi regulirao situaciju nakon potresa. Treći je element dogovora da se vide izvori financiranja za sanaciju šteta, bilo da je riječ o državnim i gradskim sredstvima, ili onima na razini Europske unije.

Zagrebački Ured za upravljanje hitnim intervencijama ranije je izvijestio da je u Zagrebu u potresu oštećeno ukupno 26.197 građevina, od toga su 9642 obiteljske kuće. Crvenom, odnosno žutom oznakom označeno je ukupno 1900 građevina. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari