Pratite nas

Aktualna Vlada najgora u povijesti Federacije

Objavljeno

na

Brojke su neumoljive i pokazuju da je za mandata aktualne “platformaške” Vlade, odnosno u prve dvije godine njenog mandata, stopa rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) bila svega 1,7 posto

Čak i bez bilo kakve analize, golim okom, vidljivo je kako ćemo za koji mjesec ispratiti najlošiju Vladu u dva desetljeća dugoj povijesti Federacije BiH. Statističke brojke, ipak, dodatno potvrđuju ovaj dojam koji dijele svi osim izravnih sudionika u toj vlasti, njihovih bliskih rođaka i stranačkih kolega. Da stvar bude gora, analizu koja potvrđuje katastrofalne rezultate Vlade Nermina Nikšića (SDP) uradila je jedna entitetska institucija – Federalni zavod za programiranje razvoja. Spomenutom analizom je obuhvaćeno razdoblje od 2000. godine, odnosno od federalne Vlade koju je vodio Alija Behmen, također kadar SDP-a BiH.

Poražavajući učinak

Brojke su neumoljive i pokazuju da je za mandata aktualne “platformaške” Vlade, odnosno u prve dvije godine njenog mandata, stopa rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) bila svega 1,7 posto. To je čak četiri puta manje od stope ekonomskog rasta iz vremena kada je entitetsku Vladu vodio Ahmet Hadžipašić ili Nedžad Branković, a dvostruko manje od 2010. godine kada je na čelu federalne Vlade bio Nikšićev prethodnik Mustafa Mujezinović. Iako vrijeme kada je Vladu vodio Edhem Bičakčić nije obuhvaćeno ovom analizom Federalnog zavoda za programiranje razvoja, treba istaknuti da je tada, a govorimo o 1998. i 1999. godini, stopa rasta BDP-a prelazila za danas nepojmljivih 10 posto. Nije samo rast BDP-a pokazatelj koji govori o neuspješnosti Nikšićeve u odnosu na prethodne vlade u Federaciji BiH. Jedini premijer Federacije od 2000. do 2012. godine koji je povećao zaposlenost i smanjio nezaposlenost je Nedžad Branković. Svi ostali, uključujući i Nikšića, bili su neuspješni na tom važnom polju. U vrijeme Brankovićevog mandata, od 2007. do 2009. godine, u Federaciji BiH zabilježen je rast stope zaposlenosti, i to za 3,9 posto i pad stope rasta nezaposlenosti od 0,7 posto, dok je za mandata sva četiri ostala premijera zaposlenost padala, a nezaposlenost rasla.

Rast nezaposlenosti

Takav je slučaj, naravno, i s aktualnom Vladom koja je u prvoj polovini mandata zabilježila rast nezaposlenosti od 2,7 posto, dok je zaposlenost imala negativan rast od 0,2 posto. Nažalost, ništa bolji trendovi nisu ni u drugom dijelu mandata Nikšićeve Vlade pa su izgledi da u listopadu 2014. godine bude proglašena najlošijom Vladom u povijesti Federacije BiH vrlo velike. Zanimljivo je da je veći negativni rast stope zaposlenosti zabilježen samo za vrijeme kada je enitetskom Vladom upravljao Nikšićev stranački kolega Alija Behmen. To je razdoblje vladavine SDP-om predvođene Alijanse za promjene od 2000. do 2002. godine.

večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Ljubić: Moramo se vratiti u konsocijacijske okvire koji su nam nakon Daytona oduzeti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić, rekao je da su Hrvati u BiH stjerani pred zid oduzimanjem stečenih političkih prava te će, nastavi li se ta praksa i dalje morati nastaviti vlastitim putem, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Podsjeća da je Hrvatima oduzet paritet u Federaciji BiH te ograničeno pravo veta kroz nametnute Petrićeve amandmane, tako da se Hrvati, čak i kada imaju legitimne političke predstavnike u Vladi FBiH ne mogu obraniti od bošnjačkog preglasavanja.

“Moramo se vratiti u konsocijacijske okvire koji su nama nakon Daytona oduzeti i to kroz Izborni zakon, izbor legitimnih političkih predstavnika. Ali, isto tako, ukoliko bi se zadržavala ova dvoentitetska struktura dobiti odgovarajuće instrumente i kroz vlade entiteta”, rekao je Ljubić.

Podsjeća da je još prije deset godina govorio da je za BiH najbolje da se ona rekonstituira kroz 5 entiteta.

-To su tri entiteta s nacionalnom većinom, jednog, drugog i trećeg naroda, Distrikt Sarajevo kao glavni grad da bi ga Hrvati i Srbi počeli osjećati svojim kako se više ne bi moglo događati ono što je kardinal Puljić posvjedočio, da Hrvate u Sarajevu pitaju odakle vas još tu, što radite ovdje? Jedino Sarajevo kao distrikt može biti percipiran i kao Bošnjački, i kao Hrvatski i kao Srpski”, smatra ljubić.

Peti entitet bio bi Distrikt brčko koji se, kako kaže, kroz posljednjih 25 godina etablirao i dobro funkcionira.

Kaže da ovakav ustroj najbolje odgovara preporukama iz rezolucija Europskog parlamenta koji BiH vidi kao decentraliziranu i federaliziranu s legitimnim političkim predstavnicima.

“Ovo što danas imamo nije federalizam, to je karikatura nasilno izmijenjena amandmanima i to ne može funkcionirati što je iskustvo i pokazalo”, istaknuo je Ljubić./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

DIP: Morat će se prijaviti i troškovi prije kandidature

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Državno izborno povjerenstvo (DIP) u srijedu je podsjetilo političke stranke, neovisne liste i kandidate za zastupnike nacionalnih manjina koji će sudjelovati na parlamentarnim izborima da najkasnije s danom predaje kandidature trebaju otvoriti poseban račun za financiranje promidžbe.

„Kreću li stranke u neke promidžbene aktivnosti prije predaje kandidatura i to ulazi u promidžbu, i ti troškovi će se morati prijaviti, neovisno što će biti prije kandidature“, poručio je nedavno predsjednik DIP-a Đuro Sessa.

Tri dana od otvaranja posebnog računa, stranke, ovlaštenici neovisnih listi i manjinski kandidati dužni su o tome pisano obavijestiti DIP koji će im izdati lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja, računalni program, u koji će unositi svoja financijska i druga izvješća i podatke.

Prva financijska izvješća o primljenim donacijama, troškovima i ostvarenom popustu za medijsko oglašavanje, izborni će sudionici morati podnijeti sedam dana prije izborne nedjelje, 5. srpnja.

Trošak promidžbe ne smije prijeći 1,5 milijuna kuna

DIP je podsjetio i kako su izborni troškovi i donacije ograničeni. Trošak promidžbe po kandidacijskoj listi odnosno kandidatu u jednoj izbornoj jedinici ne smije prelaziti milijun i pol kuna.

Pravne osobe pojedinoj političkoj stranci, neovisnoj listi i kandidatu mogu donirati do 200 tisuća kuna, fizičke do 30 tisuća kuna.

Za donacije koje prelaze pet tisuća kuna moraju se sklopiti ugovori uz koji treba priložiti i izjavu donatora da se protiv njega ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema zaposlenicima, državnom i proračunu lokalne jedinice.

Dogodi li mu se da dobije donaciju vrjedniju od pet tisuća kuna za koju nema ugovor, izborni sudionik je mora prijaviti DIP-u, te u roku od 15 dana uplatiti u državni proračun.

Kako bi sudionicima izbora olakšao ispunjavanje financijskih pravila, DIP im je pripremio Vodič i Podsjetnik s pregledom obveza koji su dostupni na mrežnim stranicama Povjerenstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari