Pratite nas

Politika

Aktualno prijepodne: Što bi bilo s hrvatskim gospodarstvom da nije bilo zakona za Agrokor

Objavljeno

na

Intoniranjem himne i minutom šutnje za sve koji su svoj život dali za domovinu, nakon dvomjesečne stanke Sabor je započeo petu sjednicu. Sjednica će trajati do kraja listopada, na dnevnom redu je zasad više od sto točaka. 

Pitanja na aktualnom prijepodnevu otvorio je Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, zanimajući se za provođenje, kako ga je nazvao, lex Agrokor. Prošlo je šest mjeseci od postavljanja izvanredne uprave. Država je preuzela kompletne rizike tvrtke, ustvrdio je Bernardić. Rekao je kako ga čudi da se skriva istina o Agrokoru. Upitao ga je dobiva li izvješća o stvarnom stanju u Agrokoru i zašto se skriva financijsko izvješće.

Premijer Plenković odgovorio mu je protupitanjima: “Kakav bi bio efekt na hrvatsko gospodarstvo da smo Agrokor prepustili slobodnom tržištu u situaciji u kojoj se nalazio? Bi li opskrba u vrijeme turističke sezone bila jednaka da nije bilo tog zakona? Nije li donošenjem tog zakona stvoreno novo povjerenje na temelju kojeg smo došli do sredstava kojima su isplaćivani radnici, poljoprivrednici, dobavljači?

Angažirali smo svjetske stručnjake, revizorske kuće na način da je sve što se radi u tom kompaniji je transparentno. Mjesečna izvješća objavljena su na mrežnim stranicama, rekao je premijer Plenković.

Gordan Maras (SDP) pitao je premijera Plenkovića kada će podnijeti ostavku. Godinu dana je od izbora, Hrvatska nažalost stagnira i nazaduje. Niste riješili gotovo niti jedan problem u ovih godinu dana, Hrvatska je podijeljena, živi se lošije nego prije godinu dana, zbog vaše politike se naši sugrađani ne osjećaju dobro, sugovornici i partneri su vam Skejo i Bujanec – to su vaši mainstream partneri, to je vaš svijet. Nažalost imamo masu problema – sa Slovenijom, Inom, Agrokorom, obrazovnom reformom, povlačenjem sredstava iz europskih fondova, slab rast BDP-a, radikalizacija društva i konstantno vraćanje u povijest, ima problema koliko hoćete… Najveći problem u kojem se Hrvatska nalazi je iseljavanje, tijekom vašeg mandata, u zadnjih godinu dana, preko 100.000 ljudi napustilo je RH, opustošili ste Slavoniju, pogledajte kako ljudi žive, pogledajte što radite i što radite da se ti ljudi vrate u RH? Kada čujete sve što sam rekao, kada vidite da su vam rezultati loši, da radite loše, da li vam je bar malo neugodno? Moje pitanje je kada ćete podnijeti ostavku?, pitao je Maras premijera.

Premijer je Bernardićevo i Marasovo pitanje komentirao riječima: ‘Vas dvojica ste se očito dosta zabavljali ovo ljeto jer nisam primijetio da ste se ičim ozbiljno bavili. Čini mi se da trenirate minutice koje su vam na raspolaganju za nekakav marketing SDP-a koji nije nikad bio neprepoznatljiviji, slabiji, lošiji, bljeđi nego što je‘.

Siniša Hajdaš Dončić upitao je Plenkovića gdje u Europi vidi Hrvatsku – nalazi li se Hrvatska uz zemlje stare Europe ili više naginjete prema Mađarskoj i Poljskoj. Premijer mu je odvratio da Hrvatsku želi dovesti u zemlje centra Europske unije. Mislim da će tek nakon ovog mandata biti vidljivi efekti onoga što radimo. Hrvatsku vidimo u okviru onih koji su najdublje integrirani u europski proces, rekao je Plenković. Hajdaš Dončić premijera i predsjednicu je optužio da Hrvatsku guraju prema rubu Europu, prema, kako je rekao, nekoj novoj Vojnoj krajini.

Ocjenu Sabora čekaju, uz ostalo, izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti i o radu DORH-a za prošlu i pretprošlu godinu.

Zastupnici će tijekom jeseni dati svoja mišljenja i o brojnim zakonskim prijedlozima, među njima i o novom zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te prijedlogu da se odgodi primjena poreza na nekretnine.

Trebali bi kompletirati sastav Ustavnog suda, odnosno izabrati tri suca, što nisu učinili ljetos kada je oporbeni SDP s HDZ-om već usuglašeni izbor uvjetovao osnivanjem saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Prema neslužbenim informacijama, SDP je u međuvremenu odustao od uvjetovanja podrške.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

VLADA: Operativni programi za nacionalne manjine ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica

Objavljeno

na

Objavio

Vlada promiče uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava, a operativni programi za nacionalne manjine, koje je donijela u suradnji s njihovim izabranim predstavnicima, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih odnosno manjinskih zajednica, odgovoreno je Hini u ponedjeljak iz Vlade na upit za komentar SNV-ove Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj.

“Vlada, u skladu sa svojim Programom, promovira uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava. Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020., koje je donijela Vlada u suradnji s izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica”, stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Vlade RH.

Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

SNV u njoj, među inim, navodi da “institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava”.

Ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend.

Očekuje i dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, upozorava i da ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina nije u skladu s Ustavom “jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Most traži proglašenje isključivog gospodarskog pojasa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Most nezavisnih lista u ponedjeljak je u saborsku proceduru uputio Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, što, tvrde, nije interes samo Hrvatske već i cijele Europske unije.

“Na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska ima pravo prema Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. godine. Mi smo slijedili primjere svih drugih zemalja u Sredozemnom moru, a zadnje koje su to napravile su Velika Britanija i Francuska”, pojasnio je čelnik Mosta Božo Petrov na konferenciji za novinare.

Kazao je i kako je korist za Hrvatsku i ekonomska i ekološka. “Ne trebamo se voditi samo kalkulacijom u sadašnjem trenutku već i onim što će to za RH značiti u budućnosti, a to je zaštita naših nacionalnih interesa i resursa za generacije koje dolaze nakon nas”, rekao je Petrov.

Mostov bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović poručio je kako je pitanje isključivog gospodarskog pojasa u prvom redu pitanje suvereniteta zemlje koja ima izlaz na otvoreno more. “Neobično je da se RH ponaša kao da ima kompleks manje vrijednosti i da je nespremna je preuzeti odgovornost za ono na što po Konvenciji ima puno pravo. Tim više što imamo razvijenu znanstvenu djelatnost u području istraživanja i zaštite mora, dugu tradiciju pomorstva i ribarstva”, rekao je Dobrović.

Hrvatska, tvrdi može biti zemlja odgovorna za sva pitanja koja se tiču tog proširenog područja.

“Na koncu, imamo i preporuku Europske komisije da se na ovaj način pojača suverenitet EU”, naglasio je.

To je kaže, značajno pomorsko pitanje. “Jadran je zatvoreno plitko more gdje izmjena mora traje 10-tak godina i svaka veća havarija bi prozuročila goleme štete. Prema tome, preuzimanje odgovornosti za pitanje regulacije prometa, prakse ispiranja tankova, rebalastiranja, pitanja havarija i naplate šteta…Hrvatska može bitno angažiranije ući u te procese”, pojasnio je Dobrović.

Uspostava isključivog gospodarskog pojasa, poručuju iz Mosta, važna je zbog zaštite Jadranskog mora, odnosno zaštite okoliša i očuvanja ribljeg fonda, radi uspostavljanja dijaloga i suradnje s drugim zemljama koje su u Jadranskom moru proglasile slične ekonomske zone, te radi ostvarenja trajnih nacionalnih interesa RH kao pomorske države u Jadranskom moru.

“EK je 2013. savjetovala svim članicama da to naprave i radi ekonomske koristi i radi zaštite, a naša vlada je prije par mjeseci na sjednici vlade kroz Ministarsvo vanjskih poslova negirala cijelu studiju koju je napravila EK, gdje Komisija govori da će Hrvatska potencijalno imati korist ukoliko proglasi isključivi gospodarski pojas, od 120 do 130 milijuna eura, jedino što ćetreba izdvajati 2,5 do 3 milijuna eura za sigurnost i nadziranje 24 tisućekilometara površine”, navodio je Petrov.

Naša Vada i Ministarstvo vanjskih poslova, kaže čelnik Mosta, tvrde da to ne stoji.

“Ne mogu vjerovati da je naša vlada toliko kratkovidna da se bavi samo sadašnjošću i da ih je strah proglasiti isključivi gospodarski pojas da ne bi imali više posla i morali raditi više kroz vanjsku politiku”, rekao je Petrov.

Most očekuje potporu svih saborskih zastupnika. “Premijer Plenković nije oduševljen tom idejom jer će to zaustaviti možda njegovu osobnu karijeru koju planira napraviti u roku do tri godine, jer drugačijeg objašnjenja nema”, zaključio je Petrov.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari