Pratite nas

Politika

Aktualno prijepodne: Što bi bilo s hrvatskim gospodarstvom da nije bilo zakona za Agrokor

Objavljeno

na

Intoniranjem himne i minutom šutnje za sve koji su svoj život dali za domovinu, nakon dvomjesečne stanke Sabor je započeo petu sjednicu. Sjednica će trajati do kraja listopada, na dnevnom redu je zasad više od sto točaka. 

Pitanja na aktualnom prijepodnevu otvorio je Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, zanimajući se za provođenje, kako ga je nazvao, lex Agrokor. Prošlo je šest mjeseci od postavljanja izvanredne uprave. Država je preuzela kompletne rizike tvrtke, ustvrdio je Bernardić. Rekao je kako ga čudi da se skriva istina o Agrokoru. Upitao ga je dobiva li izvješća o stvarnom stanju u Agrokoru i zašto se skriva financijsko izvješće.

Premijer Plenković odgovorio mu je protupitanjima: “Kakav bi bio efekt na hrvatsko gospodarstvo da smo Agrokor prepustili slobodnom tržištu u situaciji u kojoj se nalazio? Bi li opskrba u vrijeme turističke sezone bila jednaka da nije bilo tog zakona? Nije li donošenjem tog zakona stvoreno novo povjerenje na temelju kojeg smo došli do sredstava kojima su isplaćivani radnici, poljoprivrednici, dobavljači?

Angažirali smo svjetske stručnjake, revizorske kuće na način da je sve što se radi u tom kompaniji je transparentno. Mjesečna izvješća objavljena su na mrežnim stranicama, rekao je premijer Plenković.

Gordan Maras (SDP) pitao je premijera Plenkovića kada će podnijeti ostavku. Godinu dana je od izbora, Hrvatska nažalost stagnira i nazaduje. Niste riješili gotovo niti jedan problem u ovih godinu dana, Hrvatska je podijeljena, živi se lošije nego prije godinu dana, zbog vaše politike se naši sugrađani ne osjećaju dobro, sugovornici i partneri su vam Skejo i Bujanec – to su vaši mainstream partneri, to je vaš svijet. Nažalost imamo masu problema – sa Slovenijom, Inom, Agrokorom, obrazovnom reformom, povlačenjem sredstava iz europskih fondova, slab rast BDP-a, radikalizacija društva i konstantno vraćanje u povijest, ima problema koliko hoćete… Najveći problem u kojem se Hrvatska nalazi je iseljavanje, tijekom vašeg mandata, u zadnjih godinu dana, preko 100.000 ljudi napustilo je RH, opustošili ste Slavoniju, pogledajte kako ljudi žive, pogledajte što radite i što radite da se ti ljudi vrate u RH? Kada čujete sve što sam rekao, kada vidite da su vam rezultati loši, da radite loše, da li vam je bar malo neugodno? Moje pitanje je kada ćete podnijeti ostavku?, pitao je Maras premijera.

Premijer je Bernardićevo i Marasovo pitanje komentirao riječima: ‘Vas dvojica ste se očito dosta zabavljali ovo ljeto jer nisam primijetio da ste se ičim ozbiljno bavili. Čini mi se da trenirate minutice koje su vam na raspolaganju za nekakav marketing SDP-a koji nije nikad bio neprepoznatljiviji, slabiji, lošiji, bljeđi nego što je‘.

Siniša Hajdaš Dončić upitao je Plenkovića gdje u Europi vidi Hrvatsku – nalazi li se Hrvatska uz zemlje stare Europe ili više naginjete prema Mađarskoj i Poljskoj. Premijer mu je odvratio da Hrvatsku želi dovesti u zemlje centra Europske unije. Mislim da će tek nakon ovog mandata biti vidljivi efekti onoga što radimo. Hrvatsku vidimo u okviru onih koji su najdublje integrirani u europski proces, rekao je Plenković. Hajdaš Dončić premijera i predsjednicu je optužio da Hrvatsku guraju prema rubu Europu, prema, kako je rekao, nekoj novoj Vojnoj krajini.

Ocjenu Sabora čekaju, uz ostalo, izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti i o radu DORH-a za prošlu i pretprošlu godinu.

Zastupnici će tijekom jeseni dati svoja mišljenja i o brojnim zakonskim prijedlozima, među njima i o novom zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te prijedlogu da se odgodi primjena poreza na nekretnine.

Trebali bi kompletirati sastav Ustavnog suda, odnosno izabrati tri suca, što nisu učinili ljetos kada je oporbeni SDP s HDZ-om već usuglašeni izbor uvjetovao osnivanjem saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Prema neslužbenim informacijama, SDP je u međuvremenu odustao od uvjetovanja podrške.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prijedlog ustavnih reformi Hrvatske Republikanske Stranke

Objavljeno

na

Objavio

Još 2014. godine, HRS je okupio tim pravnih i ekonomskih stručnjaka koji su uradili naš prijedlog ustavnih reformi BiH, na temeljima Washingtonskog sporazuma. Dokument je preveden na više stranih jezika i od strane brojnih uglednika ocijenjen kao najbolji, jer rješava sve esencijalne probleme koji koče razvoj ove zemlje.

Prema tome, kada pojedini „Visoki“ eksponenti međunarodne zajednice, stavljajući se otvoreno na stranu bošnjačke politike, u medijima izjavljuju kako „Hrvati ne znaju artikulirati kakvu BiH žele, niti imaju viziju“, neka jasno kažu tko to od Hrvata nema vizije, jer ako je nema HDZ BiH, ne znači da je nemaju Hrvati.

Podsjećamo, po HRS-ovom prijedlogu, Federaciju trebaju činiti dvije županije/kantona. Jedan bi obuhvatio sve općine Posavske, Zapadnohercegovačke i  Hercegbosanske županije te pojedine općine Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske i Zeničko-dobojske županije. Drugi bi obuhvatio općine Bosansko-podrinjske, Tuzlanske i Unsko-sanske županije te pojedine općine Hercegovačko-neretvanske i Zeničko-dobojske županije  te Središnje Bosne. Višenacionalne sredine, poput Mostara, Travnika i Uskoplja-Gornjeg Vakufa bi se organizirale na osnovu Zakona o distriktima. Problem nesrpskog naroda u RS-u bi se riješio putem reformi Vijeća naroda RS-a (u procesu donošenja odluka bili bi izjednačeni s Domom naroda Parlamenta Federacije), izmjenama Zakona o Vladi RS-a, Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o područjima gradova i općina.

Našim prijedlogom došlo bi do reduciranja birokratskog aparata za preko 60% na svim razinama, što sa sobom nosi uštede koje, po našim procjenama, na godišnjoj razini iznose više od pola milijarde KM. Redefinirale bi se nadležnosti između Federacije i županija te bi se redefiniranjem tzv. Organskih zakona (Zakon o raspodjeli prihoda, Zakon o razvojnom fondu, Zakon o područjima općina i gradova, itd.) došlo, ne samo do dodatnih proračunskih ušteda, nego bi se u skladu s cijelim nizom EU direktiva dao dodatan gospodarski impuls razvoju lokalne samouprave.

Ovaj prijedlog rješava i problem implementacije presude Sejdić-Finci, kao i drugih presuda koje nisu implementirane, jer bi prava naroda i osoba koje se ne izjašnjavaju kao pripadnik jednog od bilo koja tri konstitutivna naroda (tzv. „ostali“) bila zaštićena, s odgovarajućim pravno zagarantiranim mehanizmima, ne samo na razini države, nego i na razini Federacije, županija, distrikta Federacije kao i određenog broja općina u kojima jedan konstitutivni narod ima više od 10 posto stanovništva.

Dogovaranjem zakona o distriktima, riješio bi se problem mostarskog Statuta, poštujući Odluku Ustavnog suda BiH vezano za održavanje izbora u Gradu Mostaru. Ono što je najbitnije je da naš prijedlog ujedno rješava hrvatsko pitanje (biranje legitimnih predstavnika vlasti) te bi odgovarao  načelima koja su prihvaćena  Washingtonskim sporazumima i usvojena u Ustavotvornoj skupštini Federacije BiH od strane legitimno izabranih zastupnika (dakle u skladu s demokratskim standardima te u skladu s konvencijama i Direktivama Europske Komisije).

Naš prijedlog je javno dostupan i preveden na više stranih jezika. O njemu se raspravljalo i na sastancima Europske komisije, Parlamenta EU, a došao je i do Republikanske stranke SAD-a i nekih od najbližih suradnika predsjednika Trumpa za pitanja J.I.E. Ocijenjen je kao izrazito dobar, jer uvažava prirodu BiH kao države tri konstitutivna naroda i ostalih. U najmanju ruku, može biti polazna osnova za razgovore i bolji je od svih drugih prijedloga koji ne postoje.  Ponavljamo, dakle, nije istina da Hrvati ne znaju artikulirati svoju politiku. Ima nas kojima prioriteti nisu seoski derneci i utrke u brzini konzumiranja janjetine.

Cijeli tekst dokumenta je odavno javno dostupan, podložan svakoj vrsti kritike i može se preuzeti na ovoj poveznici.

HRS

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Ostane li Bernardić predsjednik, SDP će se raspasti

Objavljeno

na

Objavio

Prema posljednjem istraživanju, tri četvrtine sadašnjih i donedavnih SDP-ovih birača uvjereni su da je situacija u “njihovoj” stranci pogoršana otkako je Davor Bernardić izabran za predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Više od polovice SDP-ovih birača eksplicitno navelo kao glavnog krivca za pad rejtinga socijaldemokrata, pokazalo je ekstenzivno istraživanje javnog mnijenja o situaciji u SDP-u koje je za Jutarnji list provela agencija Ipsos.

Nedavno suspendirani član Predsjedništva Peđa Grbin u razgovoru za Jutarnji list ponovio je kako smatra da je SDP u problemima zbog šefa stranke.

“To je ono što stalno govorim, a govorit ću i ubuduće. SDP je u problemima zbog Davora Bernardića i dok se on ne povuče s položaja predsjednika, problemi se neće početi rješavati, niti ćemo moći pomoći žrtvama HDZ-ove politike, od malih poduzetnika i iznajmljivača do Uljanika. Isto razmišlja Klub saborskih zastupnika SDP-a, većina naših gradonačelnika i načelnika, najveći dio članstva, a sada vidimo i – naši birači”, rekao je Grbin.

Osvrnuo se i na podatak iz istraživanja kako je na pitanje kako riješiti raskol više od polovice ispitanika reklo da žele izbore.

“Ako se sjećate, u veljači sam bio otvoreno protiv stranačke konvencije na kojoj bi se odlučivalo o Bernardiću jer sam znao da će u tom slučaju uslijediti opći raskol SDP-a. Ali ako Davor Bernardić relativno uskoro ne ode svojevoljno, konvencija se nameće kao jedino rješenje. Jer ostane li on predsjednik, SDP će se raspasti i nestati”, smatra Grbin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari