Pratite nas

Naši u svijetu

Al-Qa’ida i ISIS bili su najveći saveznici, a sada su si proglasili rat do istrebljenja

Objavljeno

na

Islamska država, pokret koji je proglasio kalifat, donedavno je bila ogranak al-Qa’ide, no nakon što je se Bin Laden odrekao jer je bila preekstremna, IS je počeo skupljati saveznike za konačni sukob.

Nakon što je teroristička organizacija Islamska država (IS) proglasila kalifat i uputila poziv svim muslimanima na svijetu da kao vođu prihvate Abu Bakra al-Bagdadija, po novom kalifa Ibrahima, stručnjaci diljem svijeta složili su se da bi to moglo prouzročiti sukob među islamskim militantima.

is-dzihadisti_57005672I nisu dugo trebali čekati da se pokaže kako su njihove procjene bile točne. Još i prije IS-ova proglasa javila se al-Qa’ida, najpoznatija i najutjecajnija teroristička organizacija, te se javno odrekla IS-a.

Prema dokumentima koji su navodno pronađeni u kući u kojoj se krio ubijeni vođa al-Qa’ide, i sam Osama bin Laden smatrao je novu militantnu skupinu iz Iraka prebrutalnom čak i za svoje “standarde”. Bin Laden je 2011. navodno napisao da bi se al-Qa’ida, kako ne bi izgubila podršku pristaša, trebala javno odreći IS-a.

Brojne podružnice

Bin Ladenovo mišljenje dijeli njegov nasljednik Ajman Zavahiri, Egipćanin koji trenutačno vodi al-Qa’idu. Zavahiri je, naime, putem videosnimke islamističkim borcima u Siriji poručio da se odreknu al-Bagdadija. Ono što traži IS, al-Qa’ida ima: globalnu vjerodostojnost, poštovanje, ugled, podršku i lojalnost svjetskih džihadističkih organizacija.

Donedavno, moglo bi se reći, džihadistički je svijet bio podijeljen na al-Qa’idu i njene deklarirane podružnice te čitav niz skupina, ćelija i organizacija, manje ili više povezanih, koje su diljem svijeta radile na džihadističkim ciljevima bez puno koordinacije. Te su skupine dijelile sličnu ideologiju, a ponekad su se koristile i novcem i drugim resursima koje je u rukama držao Bin Laden, no godinama su djelovale autonomno.

Iako je zbog uspješnih terorističkih napada na Ameriku Bin Laden imao velik utjecaj na sve te skupine, nikad nije izrijekom tražio da bude globalni teroristički vođa. No, on je to nedvojbeno bio zbog ugleda i poštovanja koje je njegovo vodstvo imalo među simpatizerima.

Pod njim je al-Qa’ida prisegnula na vjernost muli Omaru, zapovjedniku i duhovnom vođi talibana, koji je na čelu Afganistana bio od 1996. do američke invazije 2001. godine otkad je u bijegu. Zavahiri se IS-a odrekao još u proljeće 2014. zbog, kako je naveo, odbijanja njegovih naredbi. Dotad se IS vodio kao jedna od podružnica al-Qa’ide, poput al-Qa’ide na Arapskom poluotoku, al-Qa’ide u Magrebu, somalskog al-Šababa i Fronta al-Nusra u Siriji.

Upravo je al-Nusra trenutačno najljući neprijatelj IS-a u Siriji i dobar primjer internih svađa ekstremista. Taj je raskol nastao mnogo prije naglog širenja IS-a u Iraku. Još u travnju 2013. godine al-Bagdadi je objavio snimku na kojoj navodi da je Front al-Nusra u Siriji podružnica al-Qa’ide. Potom navodi kako se sirijski IS (tada još ISIL) i Front al-Nusra spajaju u jednu organizaciju. Njihovi su se borci, rame uz rame s drugim manjim skupinama, odavno infiltrirali u Siriju gdje su se došli boriti protiv dugogodišnjeg sirijskog diktatora Bašara al-Asada.

Najžešći protivnici

Dan nakon Bagdadijeve snimke vođa al-Nusre, Abu Mohamed al-Joulani, poručio je da je odan al-Qa’idi te je demantirao udruživanje. Navodno je tada al-Bagdadi osobno posjetio sirijski grad Alep kako bi vrbovao al-Nusrine borce da se priključe IS-u. Zavahiri je, pak, objavio snimku na kojoj iznosi odluku da se dvije skupine ne bi trebale udružiti. Al-Bagdadi je odgovorio snimkom na kojoj kaže da će do udruživanja ipak doći, bez obzira na neslaganje šefa al-Qa’ide. Mnogi borci izabrali su ipak al-Bagdadijevu stranu i napustili al-Nusru koja je otad najžešći protivnik IS-a.

IS se otada bori i protiv redovne sirijske vojske i protiv drugih islamista i, kako se pokazuje, pobjeđuje u ratu. Donedavno gotovo anonimna skupina sad je druga najveća islamistička snaga u svijetu, a prema mišljenju mnogih, ona je i dominantnija. No, bitka među ekstremistima nije ni blizu završetka. Časopis Foreign Policy napravio je pregled trenutačne situacije u ratu između samih džihadista.

Kako piše FP, od početka ove godine mali, ali značajni broj frakcija al-Qa’idinih podružnica dao je podršku i objavio vjernost Islamskoj državi, uključujući manje skupine unutar al-Qa’ide Magreba i središnje al-Qa’ide u afganistansko-pakistanskoj regiji. Iako te skupine navodno uživaju ugled u svojim organizacijama, nisu jako poznate. No, unutar al-Qa’ide na Arapskom poluotoku vrlo prominentni vjerski vođa Mamoun Hatem otvoreno je dao podršku IS-u i nastavio s tim i nakon proglašenja kalifata. Mnogi ugledni članovi te al-Qa’idine podružnice, koja je možda i najsnažniji dio mreže, također su javno na društvenim mrežama podržali IS.

No, vrlo je malo vjerskih i političkih islamskih vođa podržalo kalifat. Jedina je iznimka Abu Bakar Bašir, indonezijski vjerski vođa i duhovni vođa bivše terorističke organizacije Džema Islamija koja je dugo njegovala bliske veze s originalnom al-Qa’idom. Bašir je navodno objavio vjernost Bagdadiju iz zatvorske ćelije u Indoneziji, što je podijelilo vođe te skupine. Novo vodstvo odbilo je podržati IS i zbog toga su se od središnjice odvojili Baširovi sinovi s istomišljenicima. Ostale islamističke skupine u Indoneziji podržavaju IS ili barem o tome vijećaju. Bašir je, stoji u analizi Foreign Policyja, najuglednija ličnost koju je IS pridobio.

Novi saveznici

Jugoistočna Azija, poglavito Indonezija, najsnažniji je centar podrške IS-u gdje su vodstvo prihvatili i visokorangirani pripadnici Abu Sajifa, organizacije nekad povezane s al-Qa’idom, koja je prije bila mnogo aktivnija u regiji.

No, nisu jedini. Postoje glasine da bi se i afganistanska militantna skupina Hezb-e-Islami mogla priključiti IS-u. – Čekamo da vidimo ispunjavaju li oni kriterije za islamski kalifat – izjavio je zapovjednik te skupine za BBC.

Nekoliko skupina naginje IS-u, iako nisu javno proklamirale savezništvo. Egipatska skupina Ansar Bajt al-Makdis navodno ima jake veze s IS-om, a nedavno je pokazala da se i ugledala u tu skupinu objavivši snimku odrubljivanja glave navodnim Mossadovim špijunima. Vjeruje se da IS uživa podršku i među militantima u Gazi. Boko Haram, objavio je snimku u kojoj proglašava kalifat. No, iz vrlo nezgrapne izjave vođe Abubakra Šekaua nije jasno stavlja li on “dio Nigerije” pod upravu kalifata proglašenog u Iraku ili sam proglašava zaseban kalifat kojemu će on biti na čelu. Odane IS-u navodno su i neke skupine u Tunisu i Libiji.

Financijska podrška

No, najveću podršku, piše FP, imaju među radikalnim muslimanima na engleskom govornom području. Dvije vrlo značajne skupine već su se povezale s IS-om, a to su Authentic Tauheed na čelu s Jamajčaninom Abdulahom Faisalom i skupina ranije poznata kao al-Muhajiroun na čelu s britanskim vjerskim vođom Anjemom Choudaryjem. Al-Muhajiroun je radikalna skupina iz Britanije koja je glavni kanal za regrutaciju stranih boraca koji odlaze u Siriju i Irak.

Usprkos svim tim uspjesima, IS i dalje ne može slomiti otpor al-Qa’ide te najvažnijih vjerskih vođa.

IS-u jedna činjenica ne ide u korist, a to je da su džihadistički financijeri, neovisno o podršci al-Qa’idi, protiv IS-a. Malo tko odobrava nedavno IS-ovo dekapitiranje stotina sunitskih plemenskih vođa u Siriji. Malo je vjerskih vođa, a kamoli vjernika koji smatraju da proglašeni kalifat ima vjersko utemeljenje.

No, još je jedna neodigrana karta u velikoj bitki islamista. Zavahiri se još nije oglasio nakon srpanjske objave o uspostavi kalifata. To daje naslutiti da je središnjica al-Qa’ide oslabljena nakon jakih udaraca koje im je zadalo IS-ovo napredovanje na terenu. Za razliku od njega, al-Bagdadi je stalno prisutan. I beskrupulozno gazi prema svom cilju.

Postoji još jedno pitanje koje postavlja: što će se dogoditi s al-Qa’idom ako Zavahiri umre. Prirodu organizacije koju je osnovao Osama bin Laden odredit će čovjek koji ga naslijedi.

Agencije/Jutarnji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas: optimist sam – važno je raditi zajedno i onako kako Bog zapovijeda

Objavljeno

na

Objavio

Završena 2. sjednica Drugog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš savjet, naše divne ljude. Danas je to puno teže.  Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba i zato trebamo raditi zajedno i ka cilju kojega želimo ostvariti, kazao je Milas

Završena je druga sjednica Drugog saziva Svjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske koja je tijekom jučerašnjega dana započela u  Šibeniku. Nakon rasprava okupljenih predstavnika Hrvata izvan Domovine o vrlo značajnim temama državni tajnik i  ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je, između ostaloga, kazao kako je za njega ova sjednica pokazala kako postoji razlog za optimizam.

Jučer smo raspravljali o iskoracima, i o pomacima, što znači da smo krenuli u pozitivnom smjeru. Postoji, dakle, otvoren kanal za komunikaciju i trebamo ga još graditi i učiniti boljim, jasnijim, sigurnijim, kako bi naš zadatak mogao biti još jednostavniji. Razgovarali smo otvoreno i jasno, čime smo pokazali da se prepoznajemo te da imamo kontinuitet čime vraćamo povjerenje. Svjesni smo činjenice da smo svi na istoj strani, te da smo pripadnici jednog naroda koji dijeli iste vrijednosti, a  mi želimo te vrijednosti vratiti među sve nas, kazao je Milas i istakao kako svi sudionici sjednice žele biti angažirani u postizanju zajedničkog cilja,a to je što bolja promjena Zakona o državljanstvu, zajedničkoga rada i komunikacije i dobra provedba projekata koji će doći iduće godine.

Ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Domovine je nakon ovoga kazao i to da je najvažnija činjenica, kako su svi sudionici svjesni da ovaj savjet ima smisla te da njihovo imenovanje u isti nije puka slučajnost, te da je to uvjet postizanju punog smisla, u koliko se cijeli posao radi zajedno i onako kako Bog zapovijeda.

Savjet za Hrvate izvan RH – Grubešić: Vide se pozitivni pomaci

Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš savjet, naše divne ljude… Danas je to puno teže.  Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu, za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba, kazao je Milas te istakao da nakon ova dva dana i ove sjednice savjeta misli kako ima mnogo razloga za optimizam:

Siguran sam da ćemo zajedno s ovim divnim Hrvatima i Hrvaticama ispuniti naš zadatak i unaprijed se radujem našem daljnem radu, istakao je Zvonko Milas, državni tajnik i Ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske a nakon završetka 2. sjednice Drugog saziva Savjeta za Hrvate izvan Domovine, koja je danas završena u Šibeniku.

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Savjet za Hrvate izvan RH-Milas: Povezuju nas zajednički projekti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna intenzivnija suradnja i jače povezivanje iseljene Hrvatske i Domovine

Objavljeno

na

Objavio

Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dobili smo obavijest o održavanju druge sjednice drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a koja će se, prema toj obavijesti, održati 10. studenoga ove godine u Hotelu “Ivan” u Šibeniku.

Imajući u vidu, kako se na zadnjoj sjednici ovog savjeta održanoj u prosincu prošle godine predložilo jače i čvršće povezivanje Hrvata u iseljeništvu s Hrvatima u Domovini kroz nekoliko konkretnih projekata, susret članova Savjeta za osam dana bit će svojevrsna prigoda za malu analizu svega onoga što se učinilo sukladno donesenim zaključcima s toga sastanka.

Evidentno je kako je Središnji državni ured za Hrvate izvan Domovine, a sukladno zaključcima savjeta radio na pokretanju Hrvatske svjetske poslovne mreže koja bi trebala doprinijeti umrežavanju poduzetnika i gospodarstvenika.

U tom smislu konkretan korak učinjen je izradom pilot projekta Registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske, a koji bi u ovom smislu trebao i odigrati ključnu ulogu. Registar znakovito nosi slogan “ Svjetski je biti Hrvat”, čime podstiče naše ljude u iseljeništvu na konkretne međusobne projekte s partnerima u Domovini. U Središnjem Uredu za Hrvate izvan Domovine potrošili su mnogo sati rada razvijajući ovaj projekt, pa je evidentno kako se očekuju i rezultati.  Rezultati su već vidljivi, jer Središnji državni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a prema procjeni brojnih neovisnih analitičara danas predstavlja jedan od najboljih i najučinkovitijih sastavnih dijelova Plenkovićeve Vlade. Dolaskom Zvonka Milasa na njegovo čelo  kao da je ubrizgana svježa krv te se počelo mnogo ozbiljnije i konkretnije djelovati. Naravno da još uvijek nije došlo vrijeme kada će rezultati toga rada steći uvjete za veću prepoznatljivost, koja bi upravo povezivanjem Hrvata u inozemstvu i onih u Domovini i dobila traženi epilog. U tom smislu Registar bi trebao odigrati glavnu ulogu.

Mnogo se očekuje od najavljene druge sjednice vladinog Savjeta,a razlog više pozitivnim očekivanjima jesu i brojne sugestije i prijedlozi koji se očekuju od članova, koji dolaze iz redova Hrvata iz BiH, hrvatskih manjina i hrvatskoga iseljeništva.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari