Pratite nas

Iz Svijeta

Albanski premijer u posjeti Beogradu (Video)

Objavljeno

na

Njega je ispred Palače Srbija dočekao predsjednik srpske vlade Aleksandar Vučić, a u delegaciji su bili i ministri Ivica Dačić, Nebojša Stefanović, Željko Sertić, direktor Ureda za KiM Marko Đurić…

Posle intoniranja himni Srbije i Albanije i smotre postrojbe Garde Vojske Srbije, Vučić i Rama imaće sastanak u četiri oka, nakon čega će delegacije dvije zemlje održat plenarnu sjednicu.

Predviđeno je i potpisivanje sporazuma, nakon čega će se predsednici vlada obratit medijima.

Za današnji posjet albanskog premijera, koja je prva službena posjeta na najvišem nivou jednog albanskog državnika posle 68 godina, akreditirano je oko 200 novinara, od čega 30 predstavnika albanskih medija.

Poslednji posjet šefa albanske države Beogradu zabilježen je 1946. godine kada su se sastali Enver Hodža i Josip Broz.

Vučić i Rama će se u 12.30 obratit novinarima nakon potpisivanja sporazuma.

Rama će se tokom posjete Srbiji sastat i s gradonačelnikom Beogarada Sinišom Malim i sudjelovat na okruglom stolu posvećenom suradnji Srbije i Albanije.

Na skupu će sudjelovat ministar ekonomskog razvoja, trgovine i poduzetništva Albanije Arben Ahmetaj, potpredsjednica vlade i ministrica za državnu upravu i lokalnu samoupravu Kori Udovički, potpredsjednik vlade i ministar za trgovinu, turizam i telekomunikacije Rasim Ljajić, ministar privrede Željko Sertić i drugi.

U 19.40 Edi Rama će se u Skupštini grada sastati sa gradonačelnikom Beograda Sinišom Malim.

Predsjednik Vlade Albanije bi sutra trebao posjetiti Preševo, gde će se sastati sa albanskim predstavnicima tri općine na jugu Srbije.

Rama je trebalo u Beograd doći 22. listopada, međutim nakon, najblaže rečeno, nemirne situacije u regionu, njegov dolazak je odložen, a kao krajnji datum naveden je 10. studeni.

Albanska ministrica obrane Mimi Kodeli izjavila je da incident na utakmici Srbija-Albanija neće uticati na posjet albanskog premijera Edija Rame Beogradu.

Za razliku od nje, gradonačelnik Prištine Špend Ahmeni savjetovao je Rami da ne ide u posjet Beogradu. On je ipak odlučio drugačije.

Rama se nakon utakmice oglasio riječima da je stekao loš utisak nakon prekida nogometne utakmice, a njegov brat Olsi je priveden zbog sumnje da je upravljao dronom koji je nosio zastavu tzv. Velike Albanije, međutim, neposredno potom je pušten.

Šef srpske diplomacije Ivica Dačić rekao je za RTS da nije pitanje je li premijer Albanije treba posjetit Srbiju, već kakve poruke sa sobom nosi.

Predstojeći posjet Srbiji je novi početak za cijeli Balkan, poručio je Rama uoči dolaska u Beograd.

Neću nikome dozvoliti da nas ponižava u Beogradu, Kosovo i Metohija su bili i ostali dio Srbije i nikada nisu imali veze s Albanijom, kazao je srpski premijer Aleksandar Vučić pred albanskim premijerom Edijem Ramom koji je u ponedjeljak stigao u službeni posjet Srbiji.

– Žao mi je zbog ovog incidenta, što se Kosovo uopće spominjalo, rekao je Vučić o govoru kojeg je održao albanski premijer Edi Rama u Palači Srbija, nakon njihovog sastanka. Dodao je da će, uprkos tome, razgovore s albanskim premijerom nastaviti.

Para_713853S1– Realnost je da je stav Srbije da su Kosovo i Metohija dio Srbije, drago mi je da to mogu ponoviti pred gospodinom Ramom, rekao je Vučić dodajući da mu je žao što je albanski premijer iskoristio ovu priliku da spominje neovisno Kosovo. Premijer Vučić je rekao da je takvo spominjanje Kosova doživio kao provokaciju.

Dodao je da će se uvijek rado odazivati pozivu Tirane, ali da će i tamo govoriti da je ‘Kosovo srpsko, što stoji i u Ustavu naše zemlje’.

Govoreći o odnosima s Tiranom, premijer je rekao da će Srbija učiniti sve od sebe da potpiše sve važne sporazume s Albanijom.

– Uvijek ćemo davati sve od sebe da razvijamo dobre, prijateljske odnose… Nadam se da će Srbija i Albanija nastaviti razgovore, rekao je Vučić.

Podsjetimo, obraćanja premijera Srbije i Albanije Aleksandra Vučića i Edija Rame uživo je prenosio RTS, ali bez prijevoda s albanskog jezika, sve do posljednjeg novinarskog pitanja.

Kako prenose albanski mediji, Edi Rama je rekao da je realnost neupitna, a da je neovisnost Kosova Balkan učinila sigurnijim.

– Europska odluka se mora poštovati. Priznanje Kosova od strane europskih država ima veliku važnost, rekao je u 15-minutnom obraćanju Rama.

Kako prenose albanski mediji, on je rekao da Albanija sa zadovoljstvom “dočekuje svaku novu percepciju realnosti od strane Srbije”.

– Neovisnost Kosova je učinilo Balkan sigurnijim. Mi cijenimo i promoviramo dijalog Srbije i Albanije i taj dijalog vidimo kao uspjeh Europe, rekao je Rama.

Ovo je prva službena posjeta državnika Albanije Beogradu nakon 68 godina, kada je u tadašnjoj Jugoslaviji u posjeti bio albanski predsednik Enver Hodža.

Ramin posjet, ranije planiran za 22. listopada, odložen je zbog incidenta na nogometnoj utakmici Srbija-Albanija za Euro 2016. u Beogradu 14. listopada, kada je na stadion uz pomoć bespilotne letjelice unesena zastava tzv. Velike Albanije, što je rezultiralo prekidom utakmice dviju reprezentacija.

Uslijedile su ozbiljne tenzije u kojima je posjet albanskog premijera odložen je za 10. studenog.

Dvojica premijera nisu se u telefonskom razgovoru uspjeli usuglasiti o incidentu zbog kojeg je prekinuta nogometna utakmica dviju reprezentacija, ali su u zajedničkom priopćenju izrazili žaljenje zbog incidenta na utakmici istaknuvši spremnost okrenuti novu stranicu u političkim i ekonomskim odnosima između dvije zemlje.

Premijeri Srbije i Albanije naglasili su da je neophodno nastaviti dijalog i proces započet u Berlinu 28. kolovoza, tijekom konferencije o Zapadnom Balkanu, ocjenjujući da će taj dijalog potaknuti poboljšanje odnosa dviju zemalja, regije i cijele Europe.

Odnosi s Beograda i Tirane opterećeni su poglavito zbog Kosova, budući je Albanija bila jedina zemlja koja je priznala samoproglašenu republiku Kosovo na skupštini kosovskih Albanaca u Kačaniku 1990. godine. Diplomatski odnosi prekinuti su u vrijeme NATO-ova bombardiranja 1999. godine te su ponovno uspostavljeni poslije pada Miloševićeva režima u Srbiji 2000. godine.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin će se kandidirati kao nezavisni predsjednički kandidat

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da će se na predsjedničkim izborima u ožujku natjecati kao nezavisni kandidat.

Putin (65) rekao je na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare kako se nada da će ga poduprijeti više političkih stranaka.

“Ruski politički sustav mora biti kompetitivan, no oporba nema jakog protukandidata jer samo puno viču, a malo toga nude narodu”, istaknuo je Putin.

Čovjek koji je kao premijer i predsjednik na vlasti već gotovo dva desetljeća želio bi dobiti još jedan šestogodišnji mandat na izborima 18. ožujka.

Ruski lider zadržao je popularnost u zemlji posljednjih godina, unatoč ekonomskim poteškoćama i rastućim napetostima sa Zapadom.

Prema posljednjim anketama, Putina podupire 80 posto građana pa se na izborima očekuje njegova uvjerljiva pobjeda.

Tradicionalna konferencija za novinare pred kraj godine poznata je po tome što zna trajati tri i više sati.

Govoreći o prioritetima u budućnosti, Putin je nabrojao infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, visoku tehnologiju, povećanje produktivnosti rada i plaća.

“Političko okružje, kao i ono gospodarsko, mora biti kompetitivno. Težit ću tome da imamo uravnoteženi politički sustav”, rekao je.

Istaknuo je da zapadne sankcije zbog uloge Rusije u Ukrajini nisu jako utjecale na cijenu nafte, “ali ipak jesu”.

“Prevladali smo dva gospodarska šoka, oštar pad cijene energije i vanjska ograničenja ili tzv. sankcije”, naglasio je Putin.

“Naše gospodarstvo počelo se sve više oslanjati na domaću potražnju, što je ključno za ekonomiju”, dodao je. (HINA)

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europarlamentarci o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas “objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju” pobornika komunizma, ali zato “svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi”.

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi.

“Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički”, kazala je Šuica.

“Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam”, dodala je.

Poručila je da “ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest”.

“Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama”, zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da “nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa”.

“Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna”, kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi “o iskrenoj raspravi” jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji “nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama”.

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje “što ih ponovo moramo gledati”.

“Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (…) Od riječi do djela je kratak put”, kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek “simbolička gesta” te da se treba pozabaviti “renesansom tog fenomena”, tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je “Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma”.

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da “snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost”. “Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu”, kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

(Hina/Kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari