Pratite nas

Politika

Albin Ćubela: Šutljivi konzumenti tuđih političkih igara!?

Objavljeno

na

Zna li itko zašto su hrvatski predstavnici za smjenu ili protiv smjene ministra sigurnosti Dragana Mektića? Zastupaju li oni i planiraju li, nakon izbora, zastupati one koji su glasovali za njih ili „strateške partnere“? Piše Albin Ćubela, HRS.

Zadnja sjednica državnog Parlamenta pokazala je iznimno skupu cijenu koju plaćamo zbog nesposobnih kadrova koji nas predstavljaju u vlasti. Na pitanje upućeno hrvatskim zastupnicima zašto su glasovali za (HDZ BiH) ili protiv (HDZ1990) uvrštenja točke dnevnog reda o smjeni ministra sigurnosti Dragana Mektića novinari su ili ostali u potpunosti uskraćeni za bilo kakav odgovor ili su dobili nejasno pojašnjenje. Najsimptomatičniji je odgovor jednog zastupnika HDZ-a BiH koji je izjavio kako se to dogodilo „zbog partnerskih odnosa sa SNSD-om“.

Prije bilo kakvog zaključka, samo malo podsjećanje: prije malo više od tri mjeseca, bez validne odluke Vijeća ministara BiH, Dragan Mektić šalje 270 nezakonitih migranata na područje Mostara. Bez ikakvih dokumenata, dovezeni u autobusima čiji su vozači imali zaštitne maske, bez  zakonskog osnova da budu smješteni u otvorenom  centru za priznate  izbjeglice ”Salakovac”, oni su registrirani u Mostaru. Mektić je to uradio isključivo s ciljem da u slučaju prelaska u EU budu vraćeni u Mostar, a ne u Sarajevo, gdje su mjesecima boravili bez statusa. Policiju koja je radila svoj posao i pokušala djelovati po zakonu i Ustavu, Mektić je optužio za državni udar, pozivajući na javni linč ravnatelja MUP-a HNŽ-a koji je jedini u toj situaciji radio svoj posao. Naknadno je pokazano kako je izbjeglički centar u Salakovcu bio mjesecima pripreman za prijem nezakonitih migranata te kako je „državni udar“ bio samo uvertira, budući da se migrante dovodi i odvodi u danima nakon bez ikakvog nadzora. Dakle, mjesecima se priprema Mektićev „državni udar“, dok su „naši“ mudro šutjeli.

Trenutno imamo situaciju da se migranti nalaze u Salakovcu protuzakonito i protuustavno, a ono što je najsimptomatičnije jest i da su bez valjanog sigurnosnog nadzora. Tako se događa da napuštaju centar bez ikakve kontrole, ulaze u mostarska naselja te u potrazi za prelaskom granice s EU može ih se susresti po cijeloj Hercegovini, od Posušja, preko Širokog Brijega, do Ljubuškog. Kako je moguće da toliki broj stranaca bez ikakvih dokumenata koji potvrđuju legitimitet osobe, nesmetano kruži ovom državom i da nikoga za to nije briga? Dok s druge strane imamo paradoks da policija prilikom obične legitimacije građana BiH uredno napiše prekršajni nalog ako ste se kojim slučajem zatekli bez osobnih dokumenata ili su vam isti istekli. Koliko smo puta do sada platili mijenjanje naših osobnih iskaznica i vozačkih dozvola, čekali u  redu u CIPS-u  i svaki put dobro napunili državni proračun? I sve to da bi nam danas više od 10 000 stranaca migranta pokazalo da nam u ovoj državi uopće nisu potrebni osobni dokumenti. Teoretski, oni mogu ostati za stalno u BiH, bez ikakvih posljedica, što očigledno neki od njih i počinju zloupotrebljavati , kroz provalna djela, krađe i nasilna ponašanja.

Vratimo se na hrvatske zastupnike u vlasti. Što radi Mektićev zamjenik Mijo Krešić? Što rade ministri iz reda hrvatskoga naroda u Vijeću ministara? Što rade zastupnici u Vladi i Skupštini HNŽ-a? Zašto nitko nije iskoristio prigodu diskusije o radu ministra sigurnosti i javno ukazao na njegovo protuustavno djelovanje? Zašto se šuti zbog linča nad ravnateljem MUP-a HNŽ-a? Ono što je najvažnije, zašto mjesecima nitko otvoreno ne govori o protuzakonitom tretmanu nezakonitih migranata blizu Mostara?  Zar je moguće da ne postoji nitko tko bi ukazao da ne postoji Odluka o prenamjeni centra Salakovac za nezakonite migrante i zatraži od ministarstva sigurnosti zakonsku odluku o premještaju migranata? Zar je moguće da nitko od hrvatskih zastupnika, koji su redom profesionalizirali svoje statuse i primaju tisuće i tisuće KM za svoj nerad, ne prozove Mektića da RS izvršava „državni udar“ kada vlast tog entiteta osniva paralelna tijela za migrante u Republici Srpskoj i kad mu javno kaže da niti jedan migrant neće biti smješten u Republici Srpskoj?

Sve je moguće, jer prioritet su izbori. Prioritet je osigurati sebi još 4 godine nerada. To što običan čovjek plaća cijenu nerada, to nije njihov problem. Prioritet je osigurati sebi još jedan parazitarski mandat koji bi prošao kao i ovaj aktualni: u ničemu. To što se netko igra sa sigurnošću i životima ljudi i što izravno udara na djelatnike koji rade svoj posao, poput ravnatelja MUP-a HNŽ-a, to njih nije briga. Samo da je još jedan mandat. Sve za mandat, mandat nizašto. Ovaj put će to malo teže ići.

Albin Ćubela, HRS

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari