Pratite nas

Iz Svijeta

Aleksandar Lukašenko: Ako ne želite raditi i živite na tuđi račun, platit ćete kaznu ili biti uhićeni

Objavljeno

na

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao je Ukaz o sprječavanju društvenog parazitizma, prema kojem osobe koje ne žele raditi i žive na tuđi račun, pa prema tome i ne pridonose podmirivanju državnih rashoda, i to više od pola godine, moraju platiti novčanu kaznu

U Bjelorusiji je na snazi propis prema kojem građani koji više od pola godine ne rade te tako ne sudjeluju u financiranju državnih rashoda, mogu zbog društvenog parazitizma biti oglobljeni ili uhićeni, piše ruski list Gazeta.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao je Ukaz o sprječavanju društvenog parazitizma, prema kojem osobe koje ne žele raditi i žive na tuđi račun, pa prema tome i ne pridonose podmirivanju državnih rashoda, i to više od pola godine, moraju platiti novčanu kaznu, bez obzira radi li se o bjeloruskim državljanima ili strancima koji stalno žive u toj zemlji.

U obrazloženju ukaza kaže se da je uveden kako bi se građane potaknulo na radnu aktivnost.

Onima, pak, koji ne rade, a ne žele platiti globu, a ne pripadaju izuzecima kao što su invalidi, maloljetnici, neke skupine roditelja i sl., prijete uhićenje i rad za opće dobro.

Lukašenko je protuparazitski ukaz višekratno najavljivao te odbacivao kritike da vraća sovjetsku praksu borbe protiv parazitizma, pod što se trpalo svašta.

Pri tome je tvrdio kako ne treba odbacivati sve što je sovjetsko te kako ne treba birati sredstva da bi se “gotovane” natjeralo na rad.

Službeno, takvi su u Bjelorusiji rijetki – prema službenoj statistici od 1. ožujka, stopa nezaposlenosti u ekonomski aktivnom stanovništvu je 0,8 posto.

Sovjetska vlast se protiv navodnog parazitizma i zabušanata počela obračunavati netom nakon Oktobarske revolucije, a jedna od najpoznatijih žrtava bio je pjesnik Josif Brodski (1940-1996), koji je 1964. godine kao “gotovan” osuđen na pet godina rada u bespućima ruske Arhangelske oblasti.

Prema sovjetskom zakonu iz 1961. godine, svi radno sposobni građani morali su imati radno mjesto, a oni koji koji nisu koristili to “pravo na rad” progonjeni su kao gotovani.

Premda se u to nije uklapao jer je nakon osam godina škole počeo raditi, i to najčešće fizičke poslove, Brodskog je ipak zadesila zla gotovansko-parazitska kob.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Salvini nakon izbora u Bavarskoj: ‘Arrivederci, Merkel’

Objavljeno

na

Objavio

Rezultati izbora u Bavarskoj znače da je “stari sustav” u Europi na odlasku, izjavio je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

“U Bavarskoj je pobijedila promjena, a Europska unija je izgubila”, rekao je u nedjelju navečer Salvini, koji također obnaša dužnost potpredsjednika talijanske vlade i čelnika desničarske Lige.

Ovo je “povijesni poraz kršćanskih demokrata i socijalista dok prijatelji u AfD-u prvi put ulaze u regionalni parlament”, kazao je on misleći na bavarsku konzervativnu Kršćansko-socijalnu uniju (CSU), Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) lijevog centra i krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD).

Prvi rezultati pokazuju da su CSU i SPD poraženi na bavarskim regionalnim izborima u nedjelju, dok je AfD osvojio oko 10 posto glasova u svom prvom pokušaju ulaska u parlament u Muenchenu.

“Arrivederci (zbogom) Merkel, Schulz i Juncker”, poručio je Salvini govoreći o kancelarki Angeli Merkel, bivšem predsjedniku Europskog parlamenta i bivšem čelniku SPD-a Martinu Schulzu i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru.

Međutim, talijanski socijaldemokrati (PD) uspjeli su vidjeti nešto pozitivno unatoč lošim rezultatima SPD-a u Bavarskoj.

“Još uvijek je lijepo vidjeti da Zeleni dobivaju gotovo dvostruko više glasova od desničarskih nacionalista”, objavio je na Twitteru bivši šef PD-a i bivši premijer Paolo Gentiloni. “To je također poruka nama”.

Zeleni su osvojili gotovo 20 posto u Bavarskoj i izbili na drugo mjesto.

PD je pao rekordno nisko na ovogodišnjim izborima u Italiji i trenutačno ima 17 posto u ispitivanjima javnog mišljenja. Za razliku od njega, desničarska Liga koja upravlja zemljom zajedno s pokretom Pet zvijezda od lipnja uživa potporu od 33 posto.

(Hina)

 

Stranke vlade Angele Merkel doživjele težak poraz u Bavarskoj

 

 

 

Davor Dijanović: Zašto Juncker i bruxelleski mainstream strahuju od ‘glupih populista’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Izbori u Bavarskoj još jedan udarac za vladu Angele Merkel

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Povijesni poraz demokršćana i socijaldemokrata na nedjeljnim pokrajinskim izborima u najvećoj njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj nova je kušnja po stabilnost savezne vlade Angele Merkel.

Na nedjeljnim izborima u Bavarskoj, Kršćansko-socijalna unija (CSU) koja s manjim prekidima vlada najvećom i gospodarski najsnažnijom njemačkom saveznom pokrajinom, osvojila je prema prvim pouzdanim prognozama koje se temelje na prebrojanim glasovima, 35,6 posto glasova što je 12,1 postotnih bodova manje nego na izborima prije pet godina kada je CSU osvojilo apsolutnu većinu. Ovo je ujedno najslabiji rezultat za CSU od 1950.

Još gore je prošla Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) koja je na ovim izborima ostvarila najslabiji rezultat ikad na nekim pokrajinskim izborima u poslijeratnoj Njemačkoj. SPD je s 9,6 posto izgubio više od pola glasova u usporedbi s posljednjim izborima.

Kazna za stranke vladajuće koalicije

Time su drastično kažnjene stranke koalicije na saveznoj razini kojoj na čelu stoji Angela Merkel.

“Politika u Berlinu nije pomogla snagama u Bavarskoj. Mislim da svojom politikom na saveznoj razini i nismo pomogli SPD-u u Bavarskoj“, rekla je nakon povijesno najlošijeg rezultata socijaldemokrata u Bavarskoj glavna tajnica stranke Andrea Nahles.

I bavarski premijer Markus Soeder je indirektno okrivio saveznu vladu za neuspjeh koalicijskih stranaka u Bavarskoj.

“Berlin mora biti stabilniji, konstruktivniji i jači jer svi mi sjedimo u istom čamcu“, rekao je Soeder.

On je odbacio izjasniti se o posljedicama izbora po karijeru predsjednika CSU-a i ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera koji se istaknuo po brojnim sukobima s Angelom Merkel i čija su radikalna razmišljanja, posebice kada je useljenička politika u pitanju, posljednjih mjeseci uvijek iznova dovodila do žestokih sukoba unutar vladajuće koalicije zbog čega se vlada u nekoliko navrata nalazila na rubu raspada.

Zbog sukoba s kancelarkom Merkel oko useljeničke politike u pitanje je u lipnju doveden i opstanak demokršćanske Unije CDU/CSU. Seehofer se ujedno među građanima percipira kao glavni uzrok nesuglasja unutar savezne vlade.

Korijene skretanja udesno treba tražiti u rezultatima saveznih izbora prošle godine kada je CSU izgubio mnoge glasove na uštrb desno populističke Alternative za Njemačku (AfD). Seehofer, koji je tada obnašao funkcije premijera Bavarske i predsjednika CSU-a, najavio je orijentaciju stranke na pitanje useljavanja i sigurnosti te se sve više odmicao od zajedničke useljeničke politike CDU-a i SPD-a.

Uspon Zelenih

Najveći dobitnik ovih pokrajinskih izbora je stranka Zeleni koja je osvojila 18,3 posto glasova što je 9,7 posto više nego na posljednjim izborima. Zeleni su tako postali druga po redu najjača stranka u Bavarskoj.

Analize javnog servisa ARD pokazuju da je najviše glasova stranci Zeleni došlo iz oba gubitnička tabora, demokršćanskog i socijaldemokratskog.

Ispostavilo se da populistička kampanja koju od prošlogodišnjih saveznih izbora provodi CSU nije pomogla demokršćanima u Bavarskoj nego Zelenima kojima su se priklonili birači kojima teme poput useljavanja i migracija nisu primarne.

Nedjeljni rezultat ne neki način odražava i dvojnost ove južne njemačke pokrajine. S jedne strane tu je tradicionalno biračko tijelo izvan većih urbanih središta koje bira desno-konzervativne snage a s druge sve jače stranke poput Zelenih koje zastupaju građansko lijevu opciju kojima su teme poput održivosti važnije od očuvanja tradicije.

Jačanje Zelenih na tradicionalno konzervativnom njemačkom jugu izraženo je i u susjednoj pokrajini Baden-Wuertemberg gdje stranka koja je na zapadu zemlje nastala tek početkom osamdesetih, od izbora 2011. najjača politička opcija.

Ovdje se kombinacija zelenih i demokršćana pokazala kao uspješna, što su potvrdili i posljednji izbori 2016.

Najvjerojatnija koalicija CSU-a i Slobodnih birača

Alternativa za Njemačku, koja se profilirala na kritici izbjegličke politike savezne vlade, osvojila je u Bavarskoj 10,9 posto, što je znatno slabije od očekivanog. Unatoč tomu AfD ulazi i u bavarski parlament te je tako zastupljen u svim njemačkim parlamentima osim u Hessenu gdje se za dva tjedna održavaju pokrajinski izbori.

Ulazak u parlament u Muenchenu pošao je za rukom i liberalima (FDP) koji su osvojili 5,1 posto glasova. Stranka Ljevica koja na saveznoj razini igra značajnu ulogu, nije prešla izborni prag.

CSU će u koalicijske razgovor najvjerojatnije ući sa strankom Slobodnih birača, koja okuplja skupinu neovisnih birača koji bi se po orijentaciji mogli svrstati u politički centar.

Glavni kandidat Slobodnih birača Hubert Aiwanger najavio je spremnost za pregovore s CSU-om a slični signali su stigli i iz vrha bavarskih demokršćana. No koalicija CSU-a i Slobodnih birača imala bi tijesnu prednost.

Izlaznost na izborima u Bavarskoj je sa 71,8 posto bila osjetno veća nego prije pet godina kada je na birališta izišlo 63,5 posto birača.

O budućnosti opstanka savezne vlade odlučivat će se i na izborima u Hessenu gdje bi slab ishod za demokršćana mogao ojačati glasove unutar Unije CDU/CSU koji traže promjene na vrhu.

Vodeći njemački dnevnici s pesimizmom gledaju na daljnji rad savezne vlade Angele Merkel.

“Izbori u Bavarskoj pokazuju da koliko god ministri bili uspješni u onom što rade, to ne može neutralizirati zasićenost građana velikim politički strankama“, piše minhenski Sueddeutsche Zeitung.

(Hina)

Stranke vlade Angele Merkel doživjele težak poraz u Bavarskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari