Pratite nas

Pregled

Alemka Markotić: Možda smo na pragu cjepiva za koronavirus

Objavljeno

na

Premda doslovno cijeli znanstveni svijet predano radi na pronalasku cjepiva protiv Covida-19, zasad se nitko ne usudi izrijekom reći da će cjepiva sigurno biti. Ako se u tome i uspije, pitanje je kad će se pojaviti u većim količinama na tržištu.

No, ipak iz američke biotehnološke tvrtke Moderna stižu optimistične vijesti jer se njihovo cjepivo, koje se već dva mjeseca testira na dobrovoljcima, pokazalo učinkovitim. Naime, cijepljenje cjepivom mRNA-1273 pokazalo je da su cijepljeni razvili antitijela na koronavirus čak i ako su dobili najnižu dozu od 25 odnosno 100 mikrograma dva tjedna nakon primljene prve doze.

Dapače, imali su imunološki odgovor sličan onom koji je utvrđen kod pacijenata koji su se oporavili od Covida-19. Tvrtka nakon ovih prvih optimističnih rezultata najavljuje treću fazu kliničkih ispitivanja za srpanj, a radit će se na više tisuća pacijenta. Pokaže li se da je cjepivo učinkovito, mogla bi početi proizvodnja za masovnu uporabu.

Tri doze

U studiji koju vodi američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID) testirane su tri različite doze cjepiva i to 25, 100 i 250 mikrograma, a ispitivala se prije svega neškodljivost cjepiva. Cijepljenje je obavljeno u dvije doze na 45 pacijenata podijeljenih u tri skupine odnosno po dobi. Prva skupina je bila u dobi od 18 do 55, druga od 56 do 70 te treća stariji od 71 godinu. Ovi prvi rezultati dobiveni su od prve skupine pacijenata. Također, 30 njih dobilo je dvije najniže doze, a samo je kod jednog cijepljenog zabilježena nuspojava, i to crvenilo na mjestu uboda igle.

“Tri su osobe dobile najveću dozu i to 250 mikrograma cjepiva i razvile su ‘sistemske simptome’ koji uključuju povišenu temperaturu, bolove u mišićima i glavobolju”, rekao je liječnik Moderne, Tal Zaks. No sve u se nuspojave same povukle, ali u tvrtki kažu da se u nastavku ispitivanja cjepiva više neće davati najveća doza. Na temelju dosad dobivenih podataka u drugoj fazi ispitivanja davat će se samo 50 i 100 mikrograma cjepiva u dvije doze, a NIAID će testirati dozu od 50 mikrograma na sve tri skupine pacijenata. U Moderni su uvjereni da će u trećoj fazi ispitivanja doziranje biti između 25 i 100 mikrograma.

“Ovi privremeni podaci prve faze pokazuju da cijepljenje s mRNA-1273 cjepivom izaziva imunološki odgovor u istom obimu koji se dobiva prirodnom infekcijom s tim da se to događa već kod doze od samo 25 mikrograma”, rekao je Zaks. Ne bi li se ubrzao postupak dobivanja novog cjepiva, FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) dala mu je oznaku Fast Track što će omogućiti da ubrzo krene ispitivanje na 600 novih pacijenata, piše Jutarnji list

Moderna tehnologija

“S obzirom na to da se radi o tvrtki s vrlo modernom tehnologijom i da u ispitivanju sudjeluje NIAID, možemo biti optimistični, što potvrđuju i prvi rezultati kliničkih ispitivanja.

Pokaže li i treća faza ispitivanja slične rezultate, možemo očekivati da bi sljedeće godine mogli imati cjepivo protiv Covida-19”, kaže prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Dodaje da će ipak biti problema s mogućnostima proizvodnje cjepiva jer, primjerice, u Moderni kažu da je njihov kapacitet tek 30 milijuna doza.

“Zaista se ulažu veliki napori da se dođe do cjepiva, a ovo tvrtke Moderna daleko je odmaknulo. Podaci su ohrabrujući. Svi očekujemo da će barem do proljeća iduće godine na tržištu biti neko cjepivo s obzirom na snage koje su se udružile na tom poslu. Dođe li do toga, najveći će problem biti proizvodnja.

Zato sam razgovarao s ljudima u Imunološkom zavodu ne bi li možda oni mogli ponovo pokrenuti proizvodnju cjepiva ako Svjetska zdravstvena organizacija uzme licencu. Imamo bogatu povijest proizvodnje virusnog cjepiva u Imunološkom zavodu pa ako bismo mogli pokrenuti proizvodnju, to bi bilo dobro i financijski, ali i iz sigurnosnih razloga”, kaže epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić.

Na žalost, dio znanstvenika više ne radi u Zavodu, ali moguće je da bi ova ideja bila izazov za neke. Istina, za to bi trebali imati Biosafety level III (BSL-3) laboratorij, ali to bi bio manji problem nego ljudski resursi, drži prof. dr. Kolarić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ministar Horvat: Vladajući predlažu 14 radnih nedjelja kroz godinu

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u subotu u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.

Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovinu na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut, ne samo sa socijalnim partnerima,  nego i sa zainteresiranom javnošću. Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te  velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.

„Konsenzusom je dogovoreno da se blagdanima i praznicima ne radi, a mi ćemo u tom članku zakona još definirati rad subotom, hoće li to biti do 21 ili 22 sata“, izjavio je Horvat kazavši kako će Zakon pustiti u javnu raspravu nakon što to epidemiolozi dozvole i iz uredbe maknu epidemiološku neradnu nedjelju.

Na pitanje novinara što sa turističkom sezonom, odgovorio je kako trgovački sektor u onim dijelovima zemlje gdje je turizam prioritetan također smatra kako u 14 nedjelja trgovine rade profitabilno.

„Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega te nedjelja ne treba biti radna“, poručio je dodavši kako su posljednja tri mjeseca pokazala da trgovačku nedjelju vrlo efikasno možemo kompenzirati s petkom, subotom i ponedjeljkom.

„Nema nikakvoga prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji“, istaknuo je. Kazao je kako su vrlo dobro proučili sve europske zemlje, a tri modela su se iskristalizirala kao prioritetna unutar kojih se regulira rad nedjeljom. Naglasio je da je jedan od njih slovenski, ali su se odlučili za malo drugačiju varijantu.

„Poslodavci će dobiti priliku da između sebe odrede ili dogovore koje će to trgovine raditi kojih 14 nedjelja“, rekao je Horvat.

Ni jedan konstruktivan prijedlog od Bernardića

Demantirao je da je riječ o predizbornom triku jer se Zakon pripremao više od dvije godine, a konstrukcijom novih uvjeta u granskom kolektivnom ugovoru, dođemo u situaciju da ta nedjelja bude plaćena minimalno 50 posto više, dometnuo je.

Na izjavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da je Andrej Plenković neodlučan oko svega, pa tako i neradne nedjelje, poručio je kako bi volio da Bernardić malo češće obilazi Hrvatsku kao što to radi predsjednik Vlade RH.

„Ni jedan konstruktivan prijedlog nisam čuo od Bernardića. Europske investicije mijenjaju Čakovec i sjeverozapadnu Hrvatsku, a to što gospodin Bernardić ne želi o tome ništa znati ili još manje obići ta gradilišta, je sušta suprotnost onome što radi Andrej Plenković“, odgovorio je.

Predizbornu retoriku SDP koji Vladu proziva za korupciju i da nije napravila ni jednu reformu, Horvat je komentirao kako je puno više članova i dužnosnika iz SDP osuđivano zbog korupcije.

„Gospodin Bernardić neka prvo reda napravi u ‘svom kokošinjcu, a nakon što jedna takva lisica kao što je on uđe u kokošinjac, sve korisne kokice će se razletjeti’. To će se dogoditi na ovim izborima jer HDZ na izbore ne izlazi s kočijaškom retorikom gospodina Bernardića“, kazao je Horvat.

Ministar gospodarstva podsjetio je kako su se u protekle tri godine stabilizirale javne financije, povećala sposobnost hrvatskog gospodarstva za proizvodnjom dodane vrijednosti, povećao izvoz, tri godine za redom proračunski suficit, a sve to, istaknuo je, znači da ova Vlada vrlo dobro kontrolira proračunski novac i investira ga tamo gdje je najpotrebnije.

O izjavi čelnog čovjeka SDP-a da je glas za HDZ glas za korupciju, nakon što je Andrej Plenković izjavio kako je glas za SDP glas za Miroslava Škoru, rekao je kako danas rijetko tko sluša jednog Bernardića pogotovo retoriku kakvom se služi. „Mislim da je Bernardić preskočio koji razred osnovne škole i možda bi se u nju trebao vratiti“, dometnuo je Horvat.

Smatra da je Plenkovićeva i HDZ-ova retorika suprotna, ona “ide prema viziji moderne europske države s kontinuiranim gospodarskim rastom, bez nepotrebnog trošenja proračunskog novca, kao i eliminacijom svih onih problema iz prošlosti koji su nam se srušili iz ormara, a sada su iza nas”.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Alemka Markotić: Očekivali smo razorniju situaciju

Objavljeno

na

Objavio

Trenutačno u RH imamo 133 zaražena od koronavirusa. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević”, gostujući u Dnevniku HRT-a, rekla je kako prije 3 mjeseca nitko nije mogao predvidjeti što će biti, a ovakvom broju nije se nadala.

– Većina nas je očekivala da će razdoblje svladavanja epidemije možda dulje trajati, očekivali smo, gledajući ono što se događa u Italiji, da bi moglo biti puno razornije, ali uspjeli smo sve skupa napraviti, i tu smo s iznimno dobrim rezultatima, rekla je.

Markotić kaže da virus nije oslabio, ali građani su se pridržavali propisanih mjera, zahvaljujući medijima koji su profesionalno odradili suradnju Stožera i građana, ljudi su prihvatili mjere i ponašali se vrlo odgovorno, zbog čega imamo odličan rezultat.

Pojasnila je kako je koronavirus kapljična infekcija, one slabe u ljetno vrijeme, a što će biti dalje, vidjet ćemo. Dodaje da možemo gajiti nadu da će virus nestati, no to ovisi o situaciji u zemljama u kojima je iznimno velik broj zaraženih.

Smatra da bi virus možda nestao kada bi u tim zemljama došli do brojeva do kakvi su u Hrvatskoj ili Sloveniji.

– Ako ostane u populaciji u većem broju, onda se možemo nadati i drugom valu koji svi eksperti predviđaju, rekla je.

Na pitanje kakva će biti borba protiv koronavirusa u drugom valu, kaže kako smo se sada naučili kako se boriti protiv virusa, imamo više dijagnostičkih mogućnosti, kapaciteti su poboljšani i bit će lakše nego kad sve to nismo znali.

– Jasno je da se bez cjepiva nećemo riješiti virusa, rekla je Markotić.

Na pitanje je li realno da cjepivo imamo do kraja godine, rekla je da je realno da određene količine cjepiva budu gotove, ali neće biti kvalitetno ispitane.

– Niti će moći biti proizvedeno u dovoljnim količinama, niti će biti jasna njihova učinkovitost, bit će bitno da je neškodljivo, što se u prve dvije faze kliničkih ispitivanja provodi, pojasnila je.

Smatra da ćemo cjepivo imati za otprilike godinu dana, a HZJZ će, prema epidemiološkoj situaciji koju ćemo tada imati, odlučivati hoće li biti obvezno u RH. Vjeruje da su ljudi tijekom ovog razdoblja osvijestili što znači jedna opasna bolest i koliko bi nam značilo cjepivo.

Govorila je i o opasnosti da nam s dolaskom turista dođe i novi val zaraze, rekla je kako nema značajne opasnosti od turista koji dolaze iz zemalja koje imaju dobre brojke i epidemiološku situaciju, uz daljnje odgovorno ponašanje.

Alemka Markotić: Možda smo na pragu cjepiva za koronavirus

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari