Connect with us

Kolumne

Alijin amanet

Objavljeno

on

Što se tiče hrvatskoga naroda u BiH, u interesu je demokratskoga sustava, bosanskohercegovačkih manjina pa i sva tri konstitutivna naroda te velikih sila: SAD-a, EU i Rusije da se izmjeni sadašnji apartheidalni zakon po kojem jednom suverenom narodu – Hrvatima, u demokratskom sustavu njegove političke predstavnike biraju predstavnici drugoga naroda – Bošnjaci

Bošnjačka se politika sve više okreće Erdoganovoj Turskoj, što se posebice očituje naglašavanjem Alijina “amaneta”, kojim predstavnik bošnjačkoga naroda na samrtnoj postelji ostavlja Bosnu kao leno u nasljeđe svome sultanu.

Samo pak okretanje bošnjaštva svojoj matičnoj državi ne bi trebalo izazivati zazubice kod druga dva konstitutivna naroda – Hrvata i Srba, kad se ne bi radilo o rušenju modernih načela suverenosti naroda i povratku na samodržačku samovolju sultana-kalife.

Doduše, darivanje zemlje, premda je feudalni običaj kao i prisvajanje apsolutističke vlasti, koja samodršcima omogućuje učvršćivanje autoritarnih poredaka, upravo onako kako to Erdogan provodi u Turskoj.

Zato je okretanje bošnjačke politike prema orjentu prijetnja ionako krhkom demokratskom sustavu u BiH, a u skladu s Alijinom interpretacijom islama, i prijetnja opstanku drugim konstitutivnim narodima, Hrvatima i Srbima, kao i narodnosnim manjinama.

Uspješan recept tankoćutnoga obespravljivanja bošnjačka politika već godinama provodi nad hercegbosanskim Hrvatima, koje ne smatra dovoljno uklopljenima u Alijin islamski poredak pa im zato Bošnjaci biraju političke zastupnike, a u većinski hrvatskom gradu Mostaru, priječe održavanje izbora, jer kao manjina žele vladati tom hercegovačkom prijestolnicom.

S druge pak strane, opća bošnjačka politička pasivnost, koja se ponajbolje očituje u već spomenutom Alijinu “amanetu”, nije samo načelno pasivni otpor proti europskoj političkoj tradiciji, nego i pokušaj da se na mala vrata oživotvori već davno zamrli “janjičarski poredak”, u kojem begovat, u ime turskoga sultana samovoljno vlada nad zaposjednutom rajom, što se opet najbolje može vidjeti u odnosu bošnjačke politike prema hercegbosanskim Hrvatima.

Kad je Izetbegović svojim “amanetom” predao je Bosnu u ruke političaru koji Sjedinjene Američke Države smatra “neciviliziranom državom”, a zemlje Europske unije, koje se protive njegovu autoritarnom sustavu vlasti, rasističkim, onda nije nikakvo čudo, da Bosna i Hercegovina, unatoč nastojanju hrvatskoga člana predsjedništva BiH, stagnira na putu integracije te zemlje u krug država zapadnjačke civilizacije.

Prihvaćanje zapadnjačkoga sustava vrijednosti poništilo bi političku filozofiju Alije Izetbegovića, koja, između ostaloga priječi i nacionalnu kristalizaciju bošnjačkoga naroda i drži ga potpuno zatočena u jednoj od ekstremnih inačica islamskoga učenja, koje, osim islamske zajednice i pod njezinom prevlašću drugih vjerskih zajednica – “nevjernika”, ne priznaje pripadnost nikakvim nacijama.

Znatniji utjecaj Erdoganove Turske na Balkanu bi, ne samo vratio kotač povijesti unatrag, nego bi mogao izazvati strateške poremećaje u međunarodnim odnošajima.

Problem Erdoganova prodora na zapad nije samo pitanje balkanskih naroda, već i jedno od ključnih pitanja velikih sila na kojima i leži najveća odgovornost za očuvanjem mira na području jugoistočne Europe.

Što se pak tiče hrvatskoga naroda u BiH, u interesu je održavanja demokratskoga sustava, bosanskohercegovačkih manjina pa i sva tri konstitutivna naroda te velikih sila: SAD-a, EU i Rusije da se izmjeni sadašnji apartheidalni zakon po kojem jednom suverenom narodu – Hrvatima, u demokratskom sustavu njegove političke predstavnike biraju predstavnici drugoga naroda – Bošnjaci.

Tek nakon te izmjene, i ukidanja Ashdownova statuta o gradu Mostaru, moguć će biti razgovor o bosanskohercegovačkom putu u europske integracije.

Svi amaneti pa i onaj Alijin time bi mogli biti pokopani, a bosanskohercegovački narodi bi dobili prigodu da ustroje funkcionalnu državu, temeljenu na najboljim federalističkim tradicijama europskih država.

Ivan Svićušić/Hrvatsko slovo

Bakir Izetbegović u Ankari ponovio da je BiH ostavljena Erdoganu u amanet

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari