Pratite nas

Komentar

ALOJZ CVIKL: Europa se srami kršćanstva, zato ne zna riješiti izbjegličku krizu

Objavljeno

na

Europa je pala na ispitu odbivši u svoj ustav staviti kršćanstvo kao dio svog identiteta, što se odražava i u izbjegličkoj krizi koju ne zna riješiti, kazao je u razgovoru za mariborski list “Večer” Alojz Cvikl, mariborski nadbiskup.

[ad id=”93788″]

“Budući da kršćanstvo nije zapisala u ustav, Europa je pala na ispitu, pokazavši da se srami svoje prošlosti i svojih korijena”, kazao je Cvikl u razgovoru za subotnji broj lista, dodavši da se Europa ne može zasnivati samo na ekonomski interesima.

“Ako ne znamo tko smo i ako je temelj samo ekonomski, a interes stjecanje bogatstva, onda dolazi do problema, do krize identiteta. A ako nemaš identitet, onda ne možeš niti stupiti u dijalog s drugima”, kazao je Cvikl, te ocijenio da EU izbjeglički krizu ne zna učinkovito riješiti, što stavlja u neugodan položaj male države, poput Slovenije i Makedonije.

“Slovenija je od početka krize trebala biti svjesna da njena granica nije samo njena nego i europska, a mali dvomilijunski narod ne može se pustiti sam da štiti tu granicu koja je granica Schengena”, kazao je mariborski nadbiskup, dodavši kako se nakon Slovenije sada u fokusu izbjegličke krize zbog migranata na svojoj južnoj granici našla Makedonija.

Osvrnuvši se na socijalnu situaciju u drugom najvećem slovenskom gradu, nadbiskupo Cvikl je upozorio da je stanje teško jer vlada velika nezaposlenost, a sve više starih ljudi traži pomoć Caritasa i drugih dobrotvornih organizacija.

Priznao je kako je zbog poznatog financijskog skandala prezadužena i u teškoćama i mariborska nadbiskupija, ali izrazio očekivanje da će se stanje stabilizirati, makar je moguće da će neke crkvene nekretnine morati biti prodane.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ponosni Hrvat s rukom na srcu – na vjetrometinama bura, nevera i oluja povijesnih zbiljnosti

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik dr. Franji Tuđmanu

Spomenik prvom hrvatskom, demokratski, voljom naroda, izabranom predsjedniku države Republike Hrvatske je postavljen, omotan i čeka sutrašnje, odmotavanje i otkrivanje. Na Dan ljudskih prava i Svjetski dan paljenja svijeća.Tijekom tehničkih radova na postavljanju prikazan je u javnosti sa zlatnim odsjajem. Sutra će biti taman, crn. Boje crnog zlata.

Tko u spomeniku traži podrobnosti crta lica i tijela osobe – spomenika, na pogrješnom je putu. To nije samo spomenik, portret čovjeka imenom Franjo Tuđman. To je spomenik osobnosti, čovjeku koji je uspio dovesti Hrvatsku na državnu razinu da Hrvatice i Hrvati i ostali državljani mogu u Republici Hrvatskoj demokratskim glasovanjem izabrati svojeg predsjednika. Izabran je brojnom većinom.

Franjo Tuđman je prvi demokratski izabran predsjednik suverene Republike Hrvatske. Prvi uopće, državni poglavar  nakon brojnih stoljeća u kojima je Hrvatska bila predala svoj suverenitet, njegujući ipak brižno, tijekom tih stoljeća, njegove ostatke ostataka, da bi ga uspjela, u tom povijesnom trenutku, zahvaljujući upravo, njemu, dr. Franji Tuđmanu i njegovoj politici i vođenju, ponovo vratiti.

Kako vidim spomenik?

Prije odgovora, evo kako ga ne vidim. Ne vidim ga kao portret, uradak kipara koji je napravljen da bi bio izložen na izložbi portreta među ostalim portretima istog kipara ili među uradcima ostalih kipara.

Komentar Antun Drndelić

Vidim ga kao spomenik i dr. Franji Tuđmanu, prvom demokratski izabranom predsjedniku RH, ali i spomenik ponosnom Hrvatu devedesetih, prošlog stoljeća, koji svojim stavom i srcem, s rukom na srcu i odjećom na vjetrometini omotanom i pripijenom figuri i uspravan, uzdignute glave ponosnog pogleda u daljinu, uporno prkoseći svim mogućim burama, neverama i olujama povijesne zbiljnosti kroz koje prolazi Lijepa Naša Domovina…

Jesam li ponosan?

I jesam i nisam. Jesam, jer je spomenik postavljen u Zagrebu, dakle ipak u lokalnom, premda metropolskom, okružju. To mi se čini premalo i nedovoljno važno za novovjekog Oca Domovine.

Bit ću zadovoljan kada spomenik Franji Tuđmanu, prvom demokratski izabranom hrvatskom predsjedniku bude postavljen u srcu hrvatske državotvornosti, političke državotvorne i suverenističke misli, na Trgu sv. Marka, ispred crkve svetca, između Hrvatskog državnog Sabora i Vlade RH. To sam bio predložio u svojem članku objavljenom u tada još ne hibernatiziranom Vjesniku, 9. 8. 2004. godine, ponovivši prijedlog nekoliko puta.

Zašto ne reći da bi od „Zračne luke dr. Franjo Tuđman“, preko aktualnog, sutrašnjeg, spomenika, do budućeg, nadam se, spomenika na Trgu sv. Marka, to bila jedna lijepa backhand-drive dijagonala – od Velike Gorice do povijesnog središta metropole.

I pokojni predsjednik bio je, uostalom, u slobodnim trenutcima tenisač, kao i ja, naravno amaterski. Zašto ne reći i da Hrvatska ne bi nikada osvojila dva puta svjetski Davisov pehar, i njeno ime, zasad dvaput, nikada ne bi bilo upisano na „salataru“, da nije bilo uspješnog djelovanja dr. Franje Tuđmana.  Moja nada umire posljednja.

Čestitka akademskom kiparu g. Kuzmi Kovačiću, autoru spomenika, koji je svojim djelom pobudio napisane reminiscencije…

Antun Drndelić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Ovo Hrvatska država financira sa 3 milijuna kuna godišnje…

Objavljeno

na

Objavio

DO KAD?!

Tekst u Pupovčevim Novostima: “NEKA VISI F. T.”

I ovo Hrvatska država financira sa 3 milijuna kuna godišnje, komentirao je Velimir Bujanec

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari