Pratite nas

Gospodarstvo

Aluminij osigurao tjedan dana života

Objavljeno

na

Hercegovački Aluminij d.d. u zadnji čas uspio je dogovoriti opskrbu tvornice električnom energijom, no samo za sljedećih tjedan dana, objavila je kompanija na svojoj web stranici.

Naime, Neovisni operater sustava (NOS) u BiH jučer je trebao izdati nalog bosanskohercegovačkom Elektroprijenosu za isključenje struje u tvornici, a aluminijski je div je uspio kupiti struju za jedan dan. Danas je, pak, u posljednji tren dogovorena opskrba za još tjedan dana.

– Grčevita borba se nastavlja i, kako pred naših uznemirenim djelatnicima i zabrinutim poslovnim partnerima, tako i pred cijelom javnosti, dužni smo nastaviti pritiskati na vlast koja je, sukladno Aneksu 8 na naš međusobni sporazum, dužna izvršiti svoje obveze. To znači subvencioniranje naše nabave struje koja će nam omogućiti da nastavimo disati te da preživimo i stabiliziramo tvornicu – poručio je Dražen Pandža, v.d. direktora Aluminija.

Kako tvrdi Pandža, Vlada Federacije BiH još se 2013. obvezala subvencionirati troškove električne energije. Za uzvrat je tražila veći udio u vlasništvu, što je i dobila, no još uvijek nije subvencionirala navedene troškove. Upozoravajući kako se za sudbinu posrnulog mostarskog giganta vezuje sudbina 10.000 ljudi na području Hercegovine, Pandža je još prije mjesec dana uputio dramatično pismo predsjedniku Vlade FBiH Fadilu Novaliću, dopredsjednici i ministrici financija Jelki Milićević i resornom ministru Nerminu Džindiću, no bez uspjeha.

– Ovo je samo ”flaster” rješenje, dugoročno smo i dalje u iznimno kritičnomu stanju, nelikvidni i u nemogućnosti nastaviti podnositi financijske terete pod ovim burzovnim uvjetima, odnosno u okolnostima povijesnih rekorda cijene el. energije i glinice. Vlada FBiH mora na sjednici u petak (za koju smo se nadali da će biti održana i ranije) donijeti vitalne odluke ili je sunovrat Aluminija danas samo odgođen – naglasio je Dražen Pandža.

Kako smo već pisali, posljedice isključenja električne energije za Aluminij mogle bi biti katastrofične: „smrzavanje” tekućeg aluminija u elektrolitičkim ćelijama, zatim vrlo moguće eksplozije i potencijalne ugroze za radnike. Prema računici tvrtke, ponovno pokretanje samo jedne planski ugašene ćelije stajalo bi više od 90.000 eura. No, kako Aluminij ima ukupno 256 elektrolitičkih ćelija, koje bi naglo i neplanski bile ugašene, ukupni trošak ponovnog pokretanja proizvodnje u kompaniji dosegao bi otprilike pola milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

Kinezi dali najnižu ponudu za prugu vrijednu kao Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Za radove na dionici željezničke pruge Križevci-Koprivnica-državna granica pristiglo je deset ponuda koje se kreću od 2,41 milijarde kuna do 3,05 milijardi kuna bez PDV-a, izvijestili su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o strateškom projektu od javnog značaja za Republiku Hrvatsku i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u novijoj povijesti Republike Hrvatske koji sufinancira Europska unija, procijenjene vrijednosti investicije od 297 milijuna eura, ističe se u priopćenju.

Ponude su pristigle u sklopu otvorenog postupka javne nabave za izvođenje radova na projektu ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci Koprivnica državna granica”, ukupne duljine 42,6 kilometara.

Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka. Planira se dogradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg, što će omogućiti brzinu vožnje vlakova od 160 kilometara na sat.

Pristigle ponude bit će evaluirane u zakonski određenom vremenskom razdoblju, a nakon odabira ekonomski najpovoljnije slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

Od deset ponuda koje su otvorene danas, najniža je ona zajednice ponuditelja Sinohydro Corporation; Sinohydro engineering bureau 4 co. i to u iznosu od 2,41 milijarde kuna (bez PDV-a).

Slijede Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret čija ponuda iznosi 2,42 milijarde kuna (bez PDV-a), zatim zajednica ponuditelja DIV Grupe; Integral Inženjering Laktaši; TSS Grage s ponudom od 2,53 milijarde kuna (bez PDV-a) te zajednica ponuditelja China Tiesiju Civil Engineering Group; China Railway Electrification Engineering Group Co s ponudom od  2,83 milijarde kuna (bez PDV-a).

Ponuda zajednice ponuditeljaYapi Merkezi Insaat; Kolektor Koling iznosi 2,87 milijardi kuna (bez PDV-a), zajednice ponuditelja Rizzani de Eccher; SŽ-Železniško gradbeno podjetje Ljubljana 2,88 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda tvrtke Avax 2,89 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda zajednice ponuditelja Strabag (Podružnica Zagreb Strabag d.d.); Strabag d.o.o.; Strabag Rail; OOO RŽD International 2,98 milijardi kuna (bez PDV-a) te ponuda zajednica ponuditelja Comsa S.A.; GCF Generale Construzioni Ferroviarie S.P.A. 3,03 milijarde kuna (bez PDV-a). Najviša je ponuda od 3,05 milijardi kuna (bez PDV-a) koju su dali S.A. de Obras y Servicios, COPASA.

Provedbom projekta, kako se navodi, povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja modernom dvokolosiječnom prugom te podići razina sigurnosti na koridoru na što značajan utjecaj ima i provedba projekta ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo Križevci” vrijedna 196,9 milijuna eura, koja je trenutno u fazi izvođenja radova, te provedba projekta ”Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac Karlovac” procijenjene vrijednosti radova 315 milijuna eura, a za koji će javna nabava za izvođenje radova biti raspisana krajem ove godine.

Riječ je o projektima koji se nalaze na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora koji se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba pa sve do Rijeke, a njihovom realizacijom u konačnici će se stvoriti i uvjeti za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti, ističu iz HŽ Infrastrukture.

Podsjećaju i da je izrada projektne dokumentacije za radove na dionici dionici KriževciKoprivnicadržavna granica sufinancirana također iz europskih sredstava, u okviru programa IPA-e, odnosno Operativnog programa Promet.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Usvojena strategija kontrole komaraca do 2024. godine

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila Strateške smjernice kontrole komaraca do 2024. godine, čiji su glavni ciljevi stvaranje integriranog sustava za cjelogodišnju borbu protiv komaraca te uključivanje u sustav što većeg broja jedinica lokalne samouprave.

Župan Ivan Anušić ocijenio se kako se u borbi protiv komaraca do sada često improviziralo, pri čemu pojedine općine i gradovi “po tome pitanju rade slabo ili ne rade ništa”. Ako iduća godina bude iznimno povoljna za razvoj komaraca poput ove, upozorio je, problem će se ponovno pojaviti.

Izvijestio je kako je financijska potpora od pet milijuna kuna, koju je županija zbog izvanredne situacije s komarcima zatražila od Vlade, potrošena za avio-tretiranje 40 tisuća hektara najugroženijih područja, po preporukama Zavoda za javno zdravstvo.

“Ako bude potrebno zatražit ćemo još, ali ne mogu prejudicirati hoćemo li ga dobiti ili nećemo, jer su se javile još neke županije poput Vukovarsko-srijemske i Međimurske. Možda se jave još neke i u jednom trenutku iz Vlade nam mogu poručiti da je bitka s komarcima obaveza općina i gradova, a ne ministarstava”, istaknuo je Anušić.

Stoga ističe kako strateške smjernice, koje definiraju mjere cjelogodišnje borbe protiv komaraca, nakon Županijske skupštine trebaju usvojiti sva općinska i gradska vijeća te ih početi primjenjivati, jer je borba protiv komaraca “u njihovoj ovlasti i njihova zakonska obaveza”.

“Sinergijskim djelovanjem ostvarit ćemo puno kvalitetnije rezultate u borbi protiv komaraca od dosadašnjih. Ovu strategiju moraju provoditi svi gradonačelnici i načelnici i to se prvenstveno odnosi na larvicidno tretiranje i preventivne akcije, koje se provode prije sezone komaraca”, poručio je župan Anušić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari