Pratite nas

Gospodarstvo

Aluminij osigurao tjedan dana života

Objavljeno

na

Hercegovački Aluminij d.d. u zadnji čas uspio je dogovoriti opskrbu tvornice električnom energijom, no samo za sljedećih tjedan dana, objavila je kompanija na svojoj web stranici.

Naime, Neovisni operater sustava (NOS) u BiH jučer je trebao izdati nalog bosanskohercegovačkom Elektroprijenosu za isključenje struje u tvornici, a aluminijski je div je uspio kupiti struju za jedan dan. Danas je, pak, u posljednji tren dogovorena opskrba za još tjedan dana.

– Grčevita borba se nastavlja i, kako pred naših uznemirenim djelatnicima i zabrinutim poslovnim partnerima, tako i pred cijelom javnosti, dužni smo nastaviti pritiskati na vlast koja je, sukladno Aneksu 8 na naš međusobni sporazum, dužna izvršiti svoje obveze. To znači subvencioniranje naše nabave struje koja će nam omogućiti da nastavimo disati te da preživimo i stabiliziramo tvornicu – poručio je Dražen Pandža, v.d. direktora Aluminija.

Kako tvrdi Pandža, Vlada Federacije BiH još se 2013. obvezala subvencionirati troškove električne energije. Za uzvrat je tražila veći udio u vlasništvu, što je i dobila, no još uvijek nije subvencionirala navedene troškove. Upozoravajući kako se za sudbinu posrnulog mostarskog giganta vezuje sudbina 10.000 ljudi na području Hercegovine, Pandža je još prije mjesec dana uputio dramatično pismo predsjedniku Vlade FBiH Fadilu Novaliću, dopredsjednici i ministrici financija Jelki Milićević i resornom ministru Nerminu Džindiću, no bez uspjeha.

– Ovo je samo ”flaster” rješenje, dugoročno smo i dalje u iznimno kritičnomu stanju, nelikvidni i u nemogućnosti nastaviti podnositi financijske terete pod ovim burzovnim uvjetima, odnosno u okolnostima povijesnih rekorda cijene el. energije i glinice. Vlada FBiH mora na sjednici u petak (za koju smo se nadali da će biti održana i ranije) donijeti vitalne odluke ili je sunovrat Aluminija danas samo odgođen – naglasio je Dražen Pandža.

Kako smo već pisali, posljedice isključenja električne energije za Aluminij mogle bi biti katastrofične: „smrzavanje” tekućeg aluminija u elektrolitičkim ćelijama, zatim vrlo moguće eksplozije i potencijalne ugroze za radnike. Prema računici tvrtke, ponovno pokretanje samo jedne planski ugašene ćelije stajalo bi više od 90.000 eura. No, kako Aluminij ima ukupno 256 elektrolitičkih ćelija, koje bi naglo i neplanski bile ugašene, ukupni trošak ponovnog pokretanja proizvodnje u kompaniji dosegao bi otprilike pola milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Marić najavio novo porezno rasterećenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjeravaju dodatno rasteretiti gospodarstvo.

Upitan hoće li krenuti u rasterećenje gospodarstva i povećanje plaća, Marić je odgovorio potvrdno, dodavši da rezultati rada za protekle tri godine govore da su uravnotežili proračun, smanjili javni dug i kamate, ostvarili suficit, popravili kreditni rejting pri čemu cijelo vrijeme smanjuju poreze.

„Mi tri godine za redom, ne pričamo, nego činimo porezno rasterećenje i smanjenja poreza tako da je logično da građani i poduzetnici očekuju da se tim smjerom treba i mora nastaviti dalje”, rekao je Marić, gostujući u RTL-ovoj emisiji Direkt.

Ministar je najavio četvrti krug poreznih rasterećenja u skladu s fiskalnim kapacitetima, napomenuvši, međutim, kako je njihova odgovornost, uz porezni dio gledati ukupni proračun.

No, ustvrdio je kako se dosad pokazalo da je svako porazno rasterećenje donijelo blagodat građanima, poduzetnicima, te samom proračunu.

Kad je riječ o povećanju dohotka građana, ministar je rekao da će učiniti sve.

“Što se tiče rasterećenja oporezivanja rada kao i od rasterećenja dobiti mislim da tu imamo pozitivne efekte”, rekao je Marić, napominjući da uvijek gledaju cjeloviti porezni sustav.

Za prijedlog oporbenog SDP-a da se neoporezivi dio poreza na dohodak poveća s 3800 na 5000 kuna, Marić je rekao da je u mandatu te iste SDP-ove Vlade neto plaća porasla za oko 230 kuna, a u prošle tri godine za više od 700 kuna.

Komentirajući zahtjev sindikata učitelja za 600 kuna bruto većim plaćama uz prijetnju štrajkom, ministar je rekao da, uz dužno poštovanje prema učiteljima i profesorima ne može zanemariti ostale državne i javne službenike, od carinika do kulturnjaka. Založio se pritom za horizontalni pristup i osnovicu jednaku za sve pri čemu će koeficijent definirati složenost poslova.

Za porez na nekretnine rekao je da neće biti uveden iduće godine . “Svi dobro znamo kako je prošao prošli pokušaj. Sukladno tome mogu odgovoriti – ne”, kazao je ministar.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 5000 radnika, najviše u turizmu i graditeljstvu. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 111 000 osoba. Ugostitelji tvrde da su pred kolapsom i od Vlade traže da se poveća kvota za strance. Premijer odgovara: spremni smo razmotriti kvote, ali neka se najprije zaposle naši radnici.

Kakve će to posljedice imati za hrvatski turizam i je li ugrožena turistička sezona? Koji je razlog nedostatka radne snage u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK-a.

– Politika ove Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Oko 20 tisuća anketiranih je izrazilo želju da rade u sezoni. Spajali smo ih s poslodavcima. Ne želimo zaustaviti investicije i odobrili smo 60 tisuća kvota za strane radnike, od toga je 15 tisuća za potrebe turizma.

Cijelo vrijeme pratimo dinamiku tržišta, trenutačno nedostaje 1500 radnih dozvola. Još jednom ćemo promotriti stanje na tržištu rada i spojiti radnike s poslodavcima. Ako to ne bude dostatno Vlada će ići u povećanje kvota. Cilj je i porast plaća što je jako bitan faktor za ostanak građana u Hrvatskoj, kazao je ministar Marko Pavić. Najavio je nove razgovore s poslodavcima.

Majetić: Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike

Davor Majetić se s tim složio. Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike.  “Od jeseni nudimo poslove, učinili smo sve kao poslodavci da zaposlimo domaće radnike. Ako nedostaje radnika, prisiljeni smo tražiti vani. Najviše nas zabrinjavaju male i srednje firme. Ljudi odlaze, sezona je počela, a konkurencija je nemila. Prihodi države u Hrvatskoj su 47 posto BDP-a, a u Irskoj je to 30 posto, kazao je. Smatra kako treba smanjiti troškove poslovanja, kako bi se ta sredstva prelila u plaće.

Ostojić: Nema vremena za analize i sastanke

Veljko Ostojić potvrdio je da je sezona ugrožena. Manji broj radnika znači znatno nižu kvalitetu, kazao je. Iznio je podatak da je jedna od najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj još u prosincu prošle godine iskazala interes za radnom snagom na Zavodu za zapošljavanje, a te potrebe još nisu riješene. “Što još moramo učiniti, da nas se ozbiljno shvati?”, upitao je. Nema vremena za analize i sastanke, zaključio je. Prosječna plaća konobara s hotelskim kompanijama s kojima komunicira je 5.500 kn neto, bez dodataka.

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

– Hrvatska je dugi niz godina svoju konkurentnost gradila na obespravljenim radnicima. To se događa i danas. Zašto su otišli ljudi vani – zato što je ukupni bruto trošak rada u Hrvatskoj 10,9 eura, a prosjek u EU 27,4 eura. U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti. Uvoz jeftine radne snage i drži niske plaće u Hrvatskoj, kazao je Krešimir Sever.

Vidović: Velika se bitka za radnike vodi u Europi

Davorko Vidović kazao je kako je kvotni model uvoza radne snage “tehnički” neodrživ. Hrvatska ne može bez stranih radnika i velika se bitka za radnike vodi u Europi. Imamo dramatičke demografske pokazatelje koji će biti i gori. Bilo je očekivano da ljudi odu, jer su u našem susjedstvu zemlje koje imaju najveće standarde. Posao je države da omogući da radnik od svoje plaće može dobro živjeti, zaključio je. Smatra da se Hrvatska mora otvoriti, ali i stvarati atraktivna radna mjesta.

“U turizmu radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a”

– Pitanje je koliko je plaćena i po kojim uvjetima radi jedna sobarica u nekom malom hotelu u Austriji. Mi ne tražimo modele da u Hrvatskoj bude bolje. Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, kazao je Krešimir Sever. Naveo je podatak da u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a. Toliko veliku masu stvore, a imaju tako male plaće. Gdje, pobogu nestane ta razlika?, upitao je Krešimir Sever.

Prema analizi HUP-a 20 posto ljudi iz Hrvatske odlazi zbog malih plaća, a 60 posto je onih koji ne vjeruju u bolju budućnost, naveo je Davor MajetićVeljko Ostojić je kazao kako je neto dobit turističkog sektora 2017. iznosila 5,6 posto. Iz toga treba izdvojiti i za investicije. Dajte nam bolje okvire poslovanja da bi imali od čega i plaće povećati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari