Pratite nas

Iz Svijeta

Američki general o isporuci ruskog ‘Pancira’: Od koga Srbija smatra da se treba braniti?

Objavljeno

na

Bivši glavni zapovjednik američkih kopnenih snaga u Europi, general Frederick Ben Hodges upitao je povodom isporuke Srbiji prvog dijela ruskog PZO sustava Pancir, od koga Srbija smatra da se treba braniti, preneo je Glas Amerike.

“Pitam se čemu li ovi sustavi služe? Od koga Srbija smatra da se treba braniti? Zapad je neumoran u pronalaženju načina da priđe Srbiji. I ne predstavlja nikakvu prijetnju Srbiji”, rekao je Hodges za Glas Amerike.

Prema njegovim riječima, Srbija bi na mnogo bolji način mogla da ulaže dragocjena sredstva, izgrađuje infrastrukturu i otvara radna mjesta, što bi mladim građanima Srbije gradilo vjeru u bolju budućnost. “Umjesto što kupuje skupe oružane sustave protiv nepostojećih prijetnji iz zraka”, ocijenio je on.

Vrijednost koju je Srbija platila Rusiji za raketni sustav “Pancir S” nepoznata je javnosti. Na svjetskom tržištu vojne opreme jedan raketni sustav tog tipa košta između 13 i 14,6 milijuna dolara, u zavisnosti od verzije, dodao je Glas Amerike.

Hodges je rekao da države imaju pravo izbora dobavljača vojne opreme i oružja.

“Svaka država ima pravo da nabavlja oružje po vlastitojoj volji. Volio bih da vidim i da se druge zapadne države uključe u konkurenciju u osiguranju onoga što Srbiji treba. Srbija ima i drugih prijatelja i mogla bi da postigne mnogo više od potpune zavisnosti od Rusije”, podvlači Hodges.

Srpski ministar obrane Aleksandar Vulin potvrdio je da je na batajnički aerodrom “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović” iz Rusije isporučen prvi dio sustava protuzračne obrane “Pancir S1”.

Sporazum o nabavci baterije sustava “Pancir” Srbija i Rusija zaključile su 2019. godine.

Artiljerijsko-raketni sustav za protivzrakoplovna djelovanja “Pancir S1” namjenjen je za protuzračnu obranu objekata od izviđanja i djelovanja iz zračnog prostora, kao i za zaštitu PZO postrojbi i drugih sredstava ratne tehnike.

Prvi dio ruskog protuzračnog sustava ‘Pancir S1’ isporučen Srbiji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska agencija za lijekove: Klorokin i njegov derivat namijenjeni samo za ‘hitne programe’

Objavljeno

na

Objavio

Antimalarik klorokin i njegov derivat hidroksiklorokin mogu se primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u kliničkim ispitivanjima i u “hitnim programima”, upozorila je u srijedu Europska agencija za lijekove (EMA).

Nekoliko zemalja svijeta omogućilo je da se pacijentima oboljelim od koronavirusa propišu antivirusni lijekovi, ne čekajući rezultate kliničkih ispitivanja koja se upravo provode o njihovoj djelotvornosti.

Premda rezultati prvih istraživanja u Francuskoj i u Kini obećavaju, učinkovitost klorokina i hidroksiklorokina “još treba dokazati” i te se aktivne tvari smiju primjenjivati u liječenju Covida-19 samo u slučaju krajnje nužde, ističe europska regulatorna agencija.

“Jako je važno da u liječenju Covida-19 pacijenti i medicinsko osoblje koriste klorokin i hidroksiklorokin samo kod odobrenih indikacija i u okviru kliničkih ispitivanja i hitnih programa na nacionalnoj razini”, obrazlaže.

SAD odobrio liječenje Covida-19 klorokinom i hidroksiklorokinom u bolnicama

I klorokin, sintetski derivat kinina i hidroksiklorokin koji se uglavnom primjenjuje u liječenju lupusa i reumatoidnog artritisa, mogu imati teške nuspojave, napose ako se uzimaju u većoj dozi od preporučene ili zajedno s drugim lijekovima.

“Ne smiju se uzimati bez recepta i bez liječničkog nadzora i ne smiju se propisivati bez odobrenih indikacija osim u okviru kliničkih ispitivanja i protokola odobrenih u pojedinoj zemlji”, dodaje EMA.

Prevelika očekivanja koja postoje u vezi s tim lijekovima potiču zabrinutost za redovitu opskrbu pacijenata koji se liječe hidroksiklorokinom. (Hina)

Što je klorokin i može li pobijediti koronavirus?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska komisija predlaže skraćeno radno vrijeme za spas radnih mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija (EK) najavila je u srijedu program skraćenog radnog vremena za koji će jamčiti zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike.

“To je europska solidarnost na djelu. Za Italiju, Španjolsku i druge. To je za budućnost Europe”, rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen o tom novom instrumentu pod nazivom “Sure”.

On je sličan instrumentu koji su koristile neke članice tijekom financijske krize 2008., poput njemačkog programa Kurzarbeit.

Prema tome modelu, država je plaćala dio radničkih plaća, što je omogućilo tvrtkama da zadrže radnike i smanje troškove za vrijeme krize. Za sada nema pojedinosti odakle će se namaknuti novac za taj instrument.

“Ideja je jednostavna. Ako nema narudžbi i tvrtke nemaju posla zbog privremenog eksternog šoka poput koronavirusa, one ne otpuštaju radnike nego oni ostaju zaposleni iako ima manje posla. U slobodno vrijeme radnici bi se mogli naučiti, primjerice, novim vještinama koje će koristiti i kompaniji i njima samima”, kaže predsjednica komisije.

Ursula von der Leyen dodaje da je to lekcija naučena iz prethodne financijske krize kada su zemlje članice koje su imale takav instrument pomogle milijunima ljudi da zadrže posao i tvrtkama da prebrode krizu.

“To je ublažilo posljedice recesije, zadržalo ljude na poslu i omogućilo tvrtkama da se vrate na tržište s novom snagom”, istaknula je.

Nakon što se kriza s pandemijom završi i ukinu ograničenja kretanja i okupljanja, radnici će se moći vratiti na puno radno vrijeme.

“To je ključno za ponovno pokretanje gospodarskog motora Europe. Komisija će ovaj tjedan predložiti novi instrument za potporu skraćenom radnom vremenu”, rekla je von der Leyen.

Dodala je da će taj program omogućiti radnicima plaću tijekom krize kako bi mogli plaćati stanarinu i kupovati ono što im je potrebno te će pozitivno utjecati na gospodarstvo. (Hina)

Rat protiv virusa: Poludiktature, izvanredna stanja i policijski sati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari