Pratite nas

BiH

Američki Institut za strateške studije: Bakir Izetbegović je vođa islamskih radikala u BiH!

Objavljeno

na

Aktualni bošnjački član Predsjedništva BiH i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović najistaknutiji je i najistureniji predstavnik islamskog radikalizma u našoj državi. Tvrdi to skupina američkih nevladinih organizacija okupljenih oko Instituta za strateške studije (SSI).

bakir-islamist

U obimnom izvještaju o prisustvu islamskih radikala u BiH SSI, zajedno s američkim ratnim koledžom i još pet organizacija, prikazao je, kako piše sarajevski “Dnevni avaz” djelovanje radikalnih islamskih elemenata sunitske i šiitske provenijencije. Izetbegović se navodi kao ličnost koja je od početka znala i bila uključena u sve aktivnosti koje se tiču tih elemenata.

– Nevjerojatno je da Izetbegović, koji je bio osobni tajnik svog oca Alije, nije znao za ove brojne aktivnosti. Isto tako je nevjerojatno da nije imao informacije o dovođenju mudžahedina u BiH u vrijeme rata – navodi se, između ostalog, u analizi.

Na skoro stotinu stranica analitičari opisuju ratna i poratna zbivanja u BiH i fenomen dolaska radikala.

– Bakir, koji je godinama bio direktor Zavoda za izgradnju Sarajeva, bio je umiješan u izgradnju džamije Kralj Fahd. Poznata je njegova uloga u realizaciji plana da se zemlja koja je prethodno bila u vlasništvu Srba pokloni Saudijskoj Arabiji. Ova džamija, najveća na Balkanu, poznata je i po svojoj ulozi kao centar vehabističkog utjecaja i moći u BiH – tvrde američki analitičari. Ističu da sve to predstavlja negaciju modernog islama koji se prakticira u BiH.

– Izetbegovićeva povezanost s ovom džamijom sugerira da on ne dijeli animozitet koji većina muslimana u BiH ima prema ovoj vrsti prakticiranja islama – posebno ističu analitičari. Oni ga povezuju i s Muslimanskim bratstvom, ali i iranskim elementima.

– Bakir Izetbegović poznat je i po svojim simpatijama prema Iranu. Tijekom njegovog mandata u Predsjedništvu BiH bilateralne veze s Iranom pojačane su i proširene, uključujući trgovinu i investicije. U veljači 2013., tijekom susreta s tadašnjim iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmedinedžadom u Kairu, Izetbegović se založio i za tješnje veze s Iranom. Dok male države poput BiH prirodno nastoje održati dobre odnose s velikim silama, ovakve inicijative jednostavno strše i dolaze u vrijeme kada su Ujedinjeni narodi, SAD i Europska unija uveli nove sankcije da bi izolirali režim u Teheranu – navode analitičari.

Vehabističke vođe

Navode se i medijski izvještaji iz BiH koji upozoravaju i pod lupu stavljaju aktivnosti Iranaca u BiH. Citira se tekst iz magazina „Slobodna Bosna“, koji status i ulogu Instituta „Ibn Sina“ u Sarajevu dovodi u pitanje, kao i poziciju i aktivnosti 200 tzv. biznismena iz Irana koji djeluju u BiH.

bakir-ahmedinedzad

– Kontroverze su još više narasle kada su iranski dužnosnici optuženi za veze s islamističkim teroristima. U proljeće 2013. Bakir se upustio u razmirice sa svojim političkim rivalom Fahrudinom Radončićem, nekadašnjim biznismenom i u to vrijeme državnim ministrom sigurnosti. Bakir je u više navrata intervenirao i protivio se protjerivanju dvojice iranskih diplomata, koje je Radončić za “neprikladne aktivnosti” proglasio nepoželjnim osobama – navodi se u izvještaju američkih organizacija.

Naglašava se da su dvojica od trojice na kraju protjeranih Iranaca bila u stalnom kontaktu s vehabističkim vođama u Gornjoj Maoči.

Preporuke SAD, NATO-u i EU

Sedam američkih analitičkih organizacija u svom je izvještaju dalo detaljne preporuke SAD, NATO savezu i Europskoj uniji o tome kako da djeluju u BiH.

Kada je SAD u pitanju, date su političke, ali i vojne preporuke, posebno State departmentu i Pentagonu. Između ostalog, analiziraju se opcije ili ponovnog američkog vojnog angažmana u BiH ili ubrzanog ulaska naše države u NATO.

Ako bi se prihvatila druga opcija, NATO bi imao posebnu ulogu, u okviru koje bi se trebala obratiti posebna pažnja na poziciju bosanskih Srba po pitanju ulaska BiH u Alijansu.

EU, pak, svojim mehanizmima proširenja ne može riješiti neke od ključnih sigurnosnih izazova BiH. No, ulazak BiH u EU jedna je od vitalnih stavki u nastojanjima da se situacija u našoj državi konačno stabilizira i krene nabolje, navodi se u izviještaju SSI, kako prenosi Dnevni avaz.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Stjepan Šterc: BiH bi uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina bi, ukoliko se nastave ovakvi trendovi iseljavanja, uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika, kao i brojne zemlje iz regije, upozorava demograf Stjepan Šterc iz Zagreba.

On je takva predviđanja napravio prvenstveno za Hrvatsku, a zatim i za zemlje iz regije, nakon što su objavljeni zabrinjavajući podaci da se u Hrvatskoj prošle godine rodilo najmanje djece u posljednjih 100 godina, javlja Anadolija.

Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva s ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja.

Stjepan Šterc, koji je demograf na Sveučilištu u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku. “Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije jeste da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.

Problem iseljavanja

Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju s prirodnim padom, a i s negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija. Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.

“Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati s jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je velik i poprilično sebičan, a na kraju, nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc. Smatra kako je problem iseljavanja ozbiljan za cijelu regiju, jer povlačenje na godišnjoj razini može premašiti 100, možda čak i 200 tisuća ljudi, a slični procesi se događaju u Rumuniji, Poljskoj, Portugalu itd.

“Ukoliko te zemlje, Hrvatska posebno, ne poduzmu ključne strateške mjere i ne shvate da je to ključna problematika razvojne budućnosti, negativni procesi će se intenzivirati i apsolutni broj stanovnika će se smanjiti bitno. Ali ono što je još važnije, s obzirom na strukturu stanovništva, bit će ugroženi osnovni sustavi: mirovinski, zdravstveni, obrazovni i sustav radne snage u svim zemljama“, kaže Šterc.

On upozorava kako je iz svega lako zaključiti da će zemlje regije, ako se ovakav trend nastavi, vrlo brzo ostati bez velikog broja stanovnika. “Ako napravimo jednostavnu matematičku ekstrapolaciju, ono što se može dogoditi je da Hrvatska u sljedećih deset godina izgubi preko devedeset tisuća stanovnika, vjerojatno će i Bosna i Hercegovina, s obzirom na ove trendove, izgubiti preko 500 tisuća, a Srbija preko milijun ili milijun i 200 tisuća stanovnika“, procjenjuje Šterc i dodaje: “To su vrlo ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije.

Iznenađuje muk hrvatske politike s obzirom da godišnje osamnaest tisuća ljudi više umire nego što se rađa, što nam godišnje odlazi grad veći nego Poreč.“

Demografska revitalizacija

Šterc poručuje svim vladama u okruženju da je demografska problematika temelj gospodarskog i ukupnog razvitka, te da onome tko ne shvati da je to ključna razvojna priča, budućnost neće biti izvjesna.

U političkom djelovanju treba shvatiti da je to strateško pitanje i da je bitno preusmjeriti sredstva sa manje važnih segmenata na demografsku revitalizaciju, poručuje. “Europska paradigma dohvaćanja jeftine radne snage kroz emigraciju, na koju se u kasnijoj fazi puno više troši kroz socijalne programe iz državnih proračuna nego što bi to bila sredstva potrebna kroz klasičnu populacijsku revitalizaciju, ta paradigma će se morati promijeniti i sve će zemlje morati krenuti dohvaćati radnu snagu kroz klasičnu populacijsku politiku“, upozorava Šterc.

Stjepan Šterc: Marin Strmota je moj heroj

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Nije postignut dogovor o reformi Izbornog zakona BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na pregovorima koji su danas održani u Sarajevu između predstavnika parlamentarnih stranaka iz FBiH i međunarodne zajednice o reformi Izbornog zakona BiH nije postignut dogovor.

Nakon sastanka novinarima je rečeno da nisu usvojeni nikakvi zaključci. Najavljeno je da će pregovori biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD, javlja Fena.

Sastanku su nazočili specijalni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, uime SDA Šefik Džaferović, HDZ-a Borjana Krišto, SBB-a Damir Arnaut, DF-a Damir Bećirović, te SDP-a Damir Mašić.

Šefik Džaferović iz SDA rekao je novinarima nakon sastanka da je razgovarano o izborima za Dom naroda Parlamenta FBiH, Predsjedništvo BiH, Grad Mostar i o provođenju odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali da nije pronađeno rješenje.

– Pregovori će biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD-a – rekao je Džaferović i dodao da nisu usvojeni nikakvi konkretni zaključci. Borjana Krišto iz HDZ-a navela je da je dogovoreno da razgovori o Izbornom zakonu budu intenzivirani u smislu dostavljanja prijedloga i traženja zajedničkih rješenja.

Damir Bećirović iz DF-a izjavio je da je najviše razgovora bilo o izborima za Grad Mostar i Dom naroda Parlamenta FBiH, te da su izneseni prijedlozi koje ća na narednim sastancima pokušati usaglasiti. Damir Mašić iz SDP-a istaknuo je da su stajališta prilično različita i da je pitanje koliko se može uraditi budući da vrijeme ističe, posebno ako se rješenja budu tražila kako odgovara samo “određenoj političkoj stranci”. 

– Mi nećemo sudjelovati u stvaranju privida i farse dok se u pozadini pokušavaju uraditi neke druge stvari – kazao je Mašić. Damir Arnaut iz SBB-a naglasio je da na ovim sastancima nitko ne treba iznositi liste želja već da treba raditi na iznalaženju kompromisnog rješenja. Datum održavanja narednog sastanka bit će određen naknadno, piše vecernji.ba.

facebook komentari

Nastavi čitati