Pratite nas

Pregled

Američki ministar Mattis nahvalio HV i zahvalio se na doprinosu u mirovnim misijama

Objavljeno

na

Foto: MORH

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sudjeluje na dvodnevnom sastanku ministara obrane NATO članica u Bruxellesu te je danas, 14. veljače 2018., na marginama sastanka odvojeno razgovarao s ministrima obrane Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, potom Crne Gore te Poljske.

Ministar Krstičević razgovarao je s američkim kolegom Jamesom Mattisom o trenutnoj bilateralnoj suradnji Hrvatske i SAD-a kao i hrvatskom doprinosu međunarodnim mirovnim naporima, prvenstveno u okviru NATO-a.

Ministar Mattis i ovoj je prilikom izrazio je visoko mišljenje i poštovanje prema Hrvatskoj vojsci i zahvalio Republici Hrvatskoj na doprinosu, priopćio je MORH

Ministar Krstičević je razgovarao i s Gavinom Williamsonom, ministrom obrane Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ministar Krstičević je istaknuo zadovoljstvo rastućom suradnjom oružanih snaga dviju država koja je dobila zamah nakon prošlogodišnjeg sklapanja sporazuma o razumijevanju dvaju ministarstava.

Ministri su se osvrnuli na skori dolazak britanskih vojnih brodova, kraljevskih marinaca te borbenih zrakoplova “Typhoon” u Republiku Hrvatsku. Dogovoren je njihov bilateralni susret u najskorije vrijeme. Također ministri su razmijenili mišljenja o sigurnosnom stanju s posebnim osvrtom na područje jugoistočne Europe.

U razgovoru ministra Krstičevića i Boškovića izraženo je zadovoljstvo dosadašnjom kvalitetnom suradnjom oružanih snaga dviju država te dogovorili njeno unaprjeđivanje.

Posebno je istaknuta važnost zajedničke obuke pripadnika oružanih snaga koji odlaze u operacije, misije i aktivnosti Saveza, sukladno dosadašnjem pozitivnom iskustvu obuke uz sudjelovanje u misiji “Odlučna potpora” u Afganistanu. Ministri su razmijenili mišljenja o budućoj suradnji u sklopu A5 (Američko-jadranske povelje).

Ministar Krstičević iskazao je i spremnost prenošenja iskustava pripadnika OSRH koji sudjeluju u borbenim skupinama NATO-ove ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj i Litvi.

Ministri obrane Hrvatske i Crne Gore također su razgovarali o mogućnostima proširenja suradnje na području izobrazbe i školovanja, posebice u pomorstvu, a dogovorena je i suradnja na području obrambene industrije, što je značajno iz aspekta modernizacije oružanih snaga u objema državama u kontekstu obveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u

Ministar obrane Damir Krstičević sastao se i sa ministrom obrane Poljske, Mariuszom Blaszczakom. Istaknuto je obostrano zadovoljstvo izvrsnom bilateralnom suradnjom koja će u narednih nekoliko mjeseci biti i dodatno unaprijeđena kroz potpisivanje Sporazuma o razumijevanju dvaju ministarstava obrane.

Ministar Krstičević je naglasio kako je aktivnost ojačane prednje prisutnosti (eFP) u Poljskoj od posebnog značaja upravo za obuku Hrvatske vojske te je iskazao namjeru Ministarstva obrane da se navedena aktivnost nastavi i u narednom razdoblju, sukladno potrebama te odlukama Hrvatskog sabora.

Ministri obrane Hrvatske i Poljske istaknuli su mogućnosti daljnjeg proširenja suradnje na području zajedničkog uvježbavanja oružanih snaga, kako između dviju država, tako i u sklopu većih multinacionalnih formata.

Ministar Krstičević je u razgovoru s poljskim kolegom posebno skrenuo pozornost na kvalitetu i postignuća hrvatske obrambene industrije čiji proizvodi mogu biti od interesa Poljskoj, s obzirom na značajna investiranja te NATO članice u opremanje i modernizaciju svojih oružanih snaga.

Tom prigodom je i pozvao svog poljskog kolegu na Izložbu vojne opreme “ASDA” koja će se u prvoj polovici 2019. godine tradicionalno održati u Splitu, što je i prilika za suradnju hrvatskih i poljskih tvrtki na području obrane.

Američki ministar obrane James Mattis: Hrvatska je mala zemlja, ali se bori znatno iznad svoje kategorije

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Letica: Trumpova administracija zaustavila je niz ratova koje su uglavnom vodili ‘lijevi predsjednici’

Objavljeno

na

Objavio

Tema dana: Različiti pogledi Letice i Trkanjca na situaciju u SAD-u

Neviđeni prosvjedi već osmi dan tresu Sjedinjene Američke Države zbog smrti Georgea Floyda, Afroamerikanca koji je preminuo tijekom privođenja u Minneapolisu nakon brutalne primjene policijske sile.

Zbog prosvjeda u mnogim je američkim gradovima uveden policijski sat, uhićeno je više od pet tisuća ljudi, a ima i poginulih.

Situaciju dodatno rasplamsava prijetnja predsjednika Donalda Trumpa o slanju vojske na ulice.
U Temi dana gostovali su politički analitičar i sociolog Slaven Letica te glavni urednik portala Euroactiv.hr Željko Trkanjec.

Tko bi trebao zaustaviti kaos na američkim ulicama?

– Onaj koji bi trebao ne može. To je Donald Trump. On je išao gasiti požar benzinom, nije pokazao niti razinu empatije, niti je pokazao da može biti graditelj mostova, već cijelo vrijeme produbljuje jaz između snaga sigurnosti te Afroamerikanaca te drugih nezadovoljnika situacijom u SAD-u. Oni koji se sada gledaju su guverneri i lokalna vlast. Ono što se očekuje jest da guverneri i lokalna zajednica pokušavaju smirivati situaciju, a Trump i dalje prijeti vojskom. Ono što sam pročitao prije dolaska u studio jest da je ministar obrane Mark Esper rekao da baš i nije siguran da bi slao vojsku na ulice, kaže Željko Trkanjec.

Trkanjec dodaje da je Trump potpuno izgubljen, da “uopće nije predsjednik” i da nema nikakav leadership.

– On podržava jednu stranu, ne djeluje kao lider. Ovaj njegov odlazak u crkvu je bio prestrašan, rastjerao je mirne prosvjednike. Napali su ga svi, zlouporabio je Bibliju.

Jesu li ovi prosvjedi u SAD-u drugačiji od onih prijašnjih, Amerika ima dugu povijest prosvjedovanja?

– Hrvatska gledanja na američku situaciju su površna, kao i kolege Trkanjca. On to gleda kao problem Donald Trumpa i uzima si za pravo govoriti o njegovim vodstvenim sposobnostima. Američko civilno društvo ima kohezivnu moć, ono će samo od sebe u sljedećih petnaestak dana uspjeti na neki se način smiriti. SAD se i zovu tako jer su “sjedinjene, američke i to su države”. Postoji autonomija manje više svih država. Guverneri manje više sve mogu odrediti. Nije problem u Donaldu Trumpu već u okolnostima. Afroamerička zajednica strašno je pogođena s koronavirusom. Njihove stope smrtnosti su 2,5 puta veće od bjelačkog stanovništva. Oni su prvi na udaru kod gubitka posla, kod osobnih bankrota. Kod nas se iz dana u dan, pa i na nacionalnoj televiziji, govori o najvećoj smrtnosti u SAD-u, no oni su po stopama smrtnosti na 19. mjestu, smatra Slaven Letica.

Donald Trump ima oblik narcističkog poremećaja, dodaje Letica, ističući da mu je ego najviše povrijeđen kada ga je Tajna služba “bacila u bunker”.

– Imali ste situaciju 1970. kada je Richard Nixon bio savjetovan da pod svaku cijenu ne ide među prosvjednike, doduše, to su bili hipiji. On je sam na svoju ruku ipak odlučio ići, bio je tamo šest sati i to je djelovalo smirujuće.

Trump nije doprinio integraciji američkog društva, dodaje Letica, ističući da su oni podijeljeni poput primjerice hrvatskoga društva.

Trkanjec replicira da “gleda iz Zagreba, ali i iz Washingtona”.

– Razlika između ovih prosvjeda od mnogih drugih jest u tome da u ovom prosvjedu sudjeluje jednak broj Afroamerikanaca, Hispanoamerikanaca te bijelaca. Ovo nije prosvjed jedne manjinske zajednice. Digla se Amerika. Uvedeni su policijski satovi u svim velikim gradovima te u nekim malima gdje se nikada ništa nije događalo.

Dodaje da se prosvjedi događaju pet mjeseci uoči predsjedničkim izbora, što smatra dodatnim elementom.

Letica pak kaže da je dobro što je Trumpova administracija napravila to što je zaustavila niz ratova koje su uglavnom vodili “lijevi predsjednici” među kojima je i Barack Obama.

– U ovakvim je prosvjedima neizbježno divljaštvo, razbojništvo, napadi, paljevine itd. Ali ja vjerujem u SAD, ovi sukobi, to će samo ubrzati proces pomirenja u Americi, zaključuje Letica.

Trump: New York su preuzeli pljačkaši, lupeži, radikalna ljevica i sve druge vrste bijednog života i ološa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Velika Thompsonova pobjeda! SUD ODLUČIO: ‘ZDS’ u pjesmi ‘Bojna Čavoglave’ nije prekršaj

Objavljeno

na

Objavio

Poklič “za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave” pjevača Marka Perkovića Thompsona nije prekršaj, odlučila je većina sudaca Visokog prekršajnog suda na općoj sjednici toga suda u srijedu.

Nakon provedene rasprave, s četiri glasa ‘za’, 15 ‘protiv’ i jednim suzdržanim, odlučeno je da se poklič ”za dom spremni” ne može podvesti pod zakonski opis prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Sud je zaključio da u ovom slučaju prekršaja nema, a detalje je objavio njegov odvjetnik Davorin Karačić:

Pobjeda!

Dana 3. lipnja 2020. održana je sjednica svih sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u nazočnosti 20 od ukupno 23 suca. S obzirom da se, na temelju čl. 39. st. 3. Zakona o sudovima, odluka na sjednici svih sudaca donosi većinom glasova svih sudaca suda, postojali su uvjeti za održavanje sjednice.

Na sjednici se, između ostalog, pod toč. 4. dnevnog reda, odlučivalo i o nedorečenosti i različitom tumačenju pravne norme u odnosu na primjenu čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kada se činjenični opis prekršaja odnosi na izvođenje pjesme „Bojna Čavoglave“, u izvođenju autora u izvornom obliku koja sadrži izričaj „Za dom spremni“, posebice u kontekstu načela zakonitosti, kao i ujednačenosti sudske prakse s obzirom na stajalište izraženo u usporedivom predmetu.

Imajući na umu dosadašnju jedinstvenu sudsku praksu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u odnosu na izričaj „Za dom spremni“ kada se koristi u različitim okolnostima, koja nije dovedena u pitanje, pristupilo se glasanju o slijedećem pitanju:

„Može li se postupanje okr. Marka Perkovića, koje je činjenično opisano u optužnim prijedlozima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU šibensko-kninska, broj 511-13-10-17-74/2016 od 30. prosinca 2016. i broj 511-13-10-17-46/16 od 8. kolovoza 2016., podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji glasi: “Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir“.

Nakon provedene rasprave, sa 4 glasa za, 15 protiv i 1 suzdržanim, odlučeno je da se opisano postupanje u konkretnom predmetu ne može podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je pravilna odluka ovog suda broj Jž-2747/2018 od 2. listopada 2019.
Gordana Korotaj,
glasnogovornica Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske

Marko Perković Thompson: Jesmo li zaboravili gdje je izvor životnih potreba koje čovjeka čine dobrim i pravednim?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari