Pratite nas

Povijesnice

Američki ministar William Perry o ministru Šušku: ”Bio je presudan za uspostavu slobode u Hrvatskoj”

Objavljeno

na

Ovih se dana vezano za obljetnicu operacije Bljesak Hrvatska prisjeća i 16. obljetnice smrti Gojka Šuška, ratnog ministra Hrvatske koji je ustrojio Hrvatsku vojsku i  s njom osigurao oslobađanje Hrvatske i pobjedu u ratu protiv Srbije.

susak_227513S1Gojko Šušak postao je ministar obrane 18.9.1991., samo 2  mjeseca prije pada Vukovara, u okolnostima u kojima je Srbija već okupirala gotovo jednu trećinu hrvatskog teritorija. Šušak je preuzeo ministarstvo koje je bilo odgovorno za obranu i oslobađanje Hrvatske u tretnutku kad je Hrvatska vojska bila u procesu ustrojavanja,  samo tjedan dana prije nego što je 25.9.1991., na zahtjev tadašnjeg ministra vanjskih poslova SFRJ Budimira Lončara i britanske diplomacije, Vijeće sigurnosti  UN-a  donijelo rezoluciju UN-a 713 o zabrani uvoza oružja i vojne opreme u zemlje tadašnje Jugoslavije.

Budimir Lončar danas je predsjednik Savjeta za vanjsku politiku predsjednika Josipovića. Tri tjedna nakon što je postao ministar,  Gojko Šušak je ustrojio Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske.

U iznimno teškim političkim, vojnim, financijskim okolnostima ministar Šušak ustrojio je Hrvatsku vojsku, oslobodio sva okupirana područja Republike Hrvatske omogučujući povratak stotina tisuća hrvatskih prognanika te osigurao sve preduvjete za ulazak Hrvatske u NATO.

U cijelosti donosimo govor Williama Perryja, ministra obrane SAD-a od 1994 do 1997. godine,  za vrijeme predsjednika Clintona. Evo što je dipomant prestižnog Stanforda, čovjek koji je upravljao godišnjim proračunom (Ministarstva obrane) od oko 253 milijarde dolara, kao 19. ministar obrane SAD-a rekao o 5. ministru obrane Republike Hrvatske, Gojku Šušku na njegovu sprovodu, na današnji dan,  7.5.1998. godine.

“ Ovo je doista za mene vrlo tužna prigoda. Došao sam ovdje ne samo kao predstavnik SAD-a, već i kao prijatelj Gojka Šuška. I moja supruga i ja izražavamo najdublju sućut i sućut naših sunarodnjaka Vama Đurđa i Vašoj djeci, Gojkovoj majci, bratu i sestri. Naše su misli i molitve danas s Vama.

Srmt Gojka Šuška nije samo velik gubitak za njegovu obitelj i prijatelje, već je to i velik gubitak za Hrvatsku. Ono što je Shakespeare rekao u jednoj svojoj drami o jednom velikom Rimljaninu kažem danas za jednog velikog Hrvata : otišao je čovjek kakva više nećemo vidjeti.

Ministar Šušak počeo je služiti svojoj zemlji u presudno vrijeme. Mislim da se može sa sigurnošću reći da bi dug i težak put Hrvatske do njezine neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti  bez njega bio još dulji , još teži i trnovitiji. Kako sam ustanovio prilikom našeg prvog sastanka 1994. godine, Gojko Šušak je bio čovjek doista važnih kvaliteta: bio je tvrdoglav i samouvjeren, ali iznad svega bio je domoljub. Bio je vizionar u oružanim pitanjima i njegova je zasluga  što će jednog dana hrvatska oružana sila postati značajan sudionik u zapadnim sigurnosnim organizacijama.

I što je možda najvažnije: iskovao je naš bliski odnos te je bio čovjek od osobnog integriteta i čovjek od riječi. Za  Amerikance to su najviše vrijednosti.

Prvog tjedna poslije ostvarenja hrvatske neovisnosti, Gojko je napustio svoj udobni i prosperitetni posao u Kanadi kako bi se vratio u Hrvatsku i borio za slobodu svoje zemlje. Pritom je bio svjedokom ostvarenja svog životnog sna, doživio je slobodu, onako kako ju je izrazio veliki hrvatski pjesnik Ivan Gundulić :“ O draga o lijepa o slatka slobodo, taj  dar što višnji Bog nam je do, sva srebra sva zlata svi ljudski životi ne mogu biti plata tvoj čistoj ljepoti.“ Za  Hrvatsku je bio presudan za uspostavu slobode, za Amerikance je bio presudan za uspostavu mira i stabilnosti na ovom prostoru, svojom potporom Daytonskom sporazumu. Često sam mu se obraćao za pomoć na putu otklanjanja prepreka za ostvarenje Daytonskog sporazuma.

Ali, nadasve sam uvijek uživao raditi s Gojkom. Često smo se sastajali. U Zagrebu, Washingtonu, Daytonu, Garmischu u Njemačkoj. Uvijek mi je bilo drago biti u njegovu društvu i zaista će mi nedostajati.

Godine 1996., dok sam bio minisar obrane SAD-a, Gojko me posjetio u Washingtonu. Priredio sam  večeru u njegovu čast.  Zdravicu sam zaključio citatom jednog od velikih američkih predsjednika Teodora Roosvelta, koja, uvjeren sam, pogađa samu bit ministra Šuška : „Zaslužan je čovjek koji je doista na poprištu, čije je lice obilježeno prašinom i znojem i krvlju, koji srčano ustraje, koji poznaje zanose, koji poznaje odanost, koji sebe troši za vrijedan ideal. Njegovo mjesto nikad neće i ne može biti s onim plašljivim dušama koje ne poznaju ni pobjedu ni poraz.“

Čast mi je biti danas ovdje i odati počast ovom izuzetnom hrvatskom domoljubu i čovjeku. Bog te blagoslovio Gojko i zbogom.”  Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. kolovoza 1991. – JNA okupirala Okučane (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Kada su pripadnici specijalne policije uspjeli 17. kolovoza 1991. slomiti velikosrpsku pobunu na području Okučana, Jugoslavenska narodna armija je otvoreno stala na stranu terorista.

Moćne snage 265. mehanizirane brigade 32. korpusa, pod zapovjedništvom kasnijeg zapovjednika vojske pobunjenih Srba, potpukovnika Milana Čeleketića, pristigle su iz Bjelovara, a uskoro su dobile i pomoć iz Bosne i Hercegovine otkuda je napao oklopni bataljun 329. oklopne brigade 5. korpusa. Istodobno su srpski pobunjenici napali policijsku stanicu u Staroj Gradiški i položaje branitelja kod kanala Strug–Nova Sava. Pod ovako silovitim udarima hrvatske snage s civilima povlače se prema Novom Varošu.

JNA je postigla cilj; zauzela je Okučane pretvorivši ih u takozvanu tampon-zonu, dočim su kod Stare Gradiške uspostavili mostobran preko kojega su poslije uvodili svježe snage. Time glavni agresori u zapadnoj Slavoniji postaju moćne snage 5. banjalučkog korpusa koje zajedno s domaćim Srbima i sve većim brojem dobrovoljaca iz Srbije kreću u drugu fazu napadačke operacije kako bi se spojili s 32. varaždinskim korpusom.

Domaći branitelji, snage specijalne policije, odnosno 1. i 3. brigade Zbora narodne garde grčevito su i uz velike žrtve donekle uspjeli zaustaviti proboj, među ostalim i miniranjem mosta Strug kod Okučana. Ipak agresija nije jenjavala nego je naprotiv već 19. kolovoza izbila na području Pakraca, zatim Daruvara, Grubišnog Polja, Novske odnosno cijelog prostora zapadne Slavonije.

Intervencijama JNA stvorena su još čvršća uporišta za daljnje napade koji su zaustavljeni tek preustrojem obrane početkom listopada i imenovanjem pukovnika Rudija Stipčića za zapovjednika Operativne grupe Posavina. Nažalost u obrani od velikosrpske agresije na zapadnu Slavoniju ubijeno je i ranjeno je iznimno mnogo civila i hrvatskih branitelja. (HRT)

 

 

VIDEO – 17. kolovoza 1990. – početak tzv. ‘Balvan revolucije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

VIDEO – 17. kolovoza 1990. – početak tzv. ‘Balvan revolucije’

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 27 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti. Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari