Pratite nas

Naši u svijetu

Američki napadi pokazuju učinak

Objavljeno

na

JesidiTo je prva dobra vijest u proteklih nekoliko mjeseci. 20.000 Jesida iz planinskog područja na sjeveru Iraka uspjelo se spasiti pred naletom terorista “Islamske države”

Sedam dana je 20.000 Jesida bilo ukliješteno u brdovitom području Sindžar na sjeveru Iraka, na 40 stupnjeva celzijusa i gotovo bez vode i hrane. U nedjelju im je uspjelo probiti obruč i pobjeći. Predstavnici autonomne kurdske vlade su priopćili da su se Jesidske obitelji spasile bijegom u Siriju. Potom su ih kurdski borci vratili u Irak.

Jedan broj pripadnika ove kurdske manjine je pri tom umro od iscrpljenosti i žeđi, među njima 50 djece. Pošto oni ne vjeruju samo u Boga već i u anđele, pripadnici “Islamske države” smatraju da se jesidi mole vragu. Jesidima je zato i prijetila smrt od strane džihadističkih trupa, koje su ih držale u okruženju. Navodno su džihadisti do sada ubili oko 500 pripadnika ove kurdske manjine. Jedan broj je navodno živ pokopan, dok su brojne žene otete. Prethodno su sunitske ekstremističke paravojne trupe, okupljene u organizaciju “Islamska država” zauzele teritorij sjeverno i zapadno od grada Mosula. Ušle su i u grad Sindžar, u kojem, kako se procjenjuje, živi oko 50.000 Jesida.

Prema navodima UN-a je 600.000 ljudi iz Sirije i Iraka našlo utočište u kurdskoj autonomnoj regiji na sjeveru Iraka. Osim jesida masovno se proganjaju i teroriziraju i kršćani. “To je posljedica američke vojne intervencije 2003. godine”, smatra stručnjak za Bliski istok Michael Lüders u razgovoru za Deutsche Welle. Nakon svrgavanja Sadama Huseina mnogi suniti su ostali bez posla i političkih funkcija. To je izazvalo frustraciju i plodno tlo za nastajanje sunitske terorističke grupe “Islamski džihad”.

Proteklog petka (8.8.2014.) su SAD započele s vršenjem zračnih napada na terorističke trupe “Islamskog džihada”. Borbeni avioni i bespilotne letjelice bombardirali su njihove položaje. Amerikanci su iz aviona izbjeglicama bacali vodu i hranu: ukupno 40.000 litara vode i 52.000 pakovanja gotovih jela. Amerikanci navode kako je ovo tek početak. “Ne mislim da možemo riješiti problem u roku od nekoliko tjedana “, izjavio je američki predsjednik Barack Obama.

“Bombardiranje je već pokazalo učinak”, smatra Telim Tolan iz Središnjeg vijeća jesida i dodaje: “Ali Amerikanci još nisu napravili preokret”. Predstavnici kurdskih trupa Pešmerga su za DW izjavili da se radi o uspješnom udaru na pripadnike “Islamskog džihada” (IS). “Napadi su, koliko mi znamo, bili uspješni. Trupe IS-a bilježe velike gubitike, imaju dosta poginulih i povrijeđenih a uništena su im i vozila. Usprkos tome što nemamo preciznijih detalja, znamo da su ih zračni napadi teško pogodili.”

jesidi djeca

Zračni napadi primljeni s olakšanjem

Na vojni angažman SAD-a mnoge zemlje gledaju pozitivno. I visoko pozicionirani predstavnici crkve smatraju vojnu intervenciju protiv terorističkih trupa “Islamske države” legitimnom. “Čak je i Iran pokazao zadovoljstvo američkim zračnim napadina na IS (bivši ISIS), kaže stručnjak za Bliski Istok Michael Lüders. S napadima su suglasne i vlade pojedinih zemalja Perzijskog zaljeva jer se plaše da bi trupe “Islamskog džihada” mogle ući i na njihov teritorij. Istodobno, “Islamski džihad” financijski podržavaju pojedini bogati Saudijci – suniti, jer se bori protiv, kako vjeruju, njima neprijateljskih šijita.

Američki predsjednik Obama prethodno je naglasio da su američki vojni napadi ograničene prirode. “Mi možemo izvršiti zračne napade, ali neće biti američkog rješenja problema. Umjesto toga mora postojati ‘iračko rješenje’ problema, koje će podržati SAD i druge zemlje. Ali neophodni preduvjet je da Irak konačno formira legitimnu vladu”, naglasio je Obama.

Ali upravo ta želja se čini teško ispunjivom. Već mjesecima se ne zna tko ima glavnu riječ u Bagdadu. U nedjelju je irački parlament ponovo razmatrao formiranje vlade ali bez rezultata. Od parlamentarnih izbora u travnju, Irak je politički paraliziran. Stranka premijera Nurija al-Malikija je najjača politička snaga u zemlji. Ali veliki otpor mu ne pružaju samo Kurdi i suniti. Maliki je sporan i među svojim šijitima. Njegova diskriminacija sunita u Iraku smatra se uzrokom jačanja terorističke grupe “Islamska država”.

I UN je zatražio od Iraka da što brže formira vladu. “Samo bi iračka vlada naciju mogla mobilizirati protiv prijetnje koju predstavljaju trupe”Islamske države”, izjavio je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Ban Ki Moona u subotu u New Yorku. S obzirom na nadiranje trupa IS-a vrlo je važno da iračke stranke nominiraju novog šefa vlade. Francuski šef diplomacije Laurent Fabius pozvao je na formiranje vlade nacionalnog jedinstva. “Iraku je hitno potrebna vlada, koja će predstavljati sve ljude i koji će je osjećati kao svoju, kako bi skupa bili u stanju suzbijanja terorizma”, rekao je Fabius nakon susreta s iračkim kolegom po funkciji Husseinom al-Schahristanijem.

Deutsche Welle

foto: Reuters

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Naši u svijetu

Na internetu krenuo projekt popisivanja hrvatskih iseljenika u Argentini

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Hrvati i njihovi potomci u Argentini mogu do kraja godine sudjelovati u digitalnom popisivanju kako bi se utvrdilo koliko ih je doista u toj južnoameričkoj zemlji u koju su se godinama iseljavali, izvijestio je Savjet RH, tijelo koje provodi popis i savjetuje hrvatsku vladu.

„Tražimo Hrvate i njihove potomke u Argentini. Mogu biti njihova djeca, unuci, praunuci…Htjeli bi smo da nam dobrovoljno kažu gdje se nalaze“, izjavio je Cristian Šprljan, član Savjeta RH, za argentinsku radijsku postaju Cadena 3.

Još uvijek je nepoznato koliko Hrvata i njihovih potomaka živi u Argentini budući da postoje podaci samo o onima koji imaju hrvatsku putovnicu.
Kako bi se doznalo koliki je ukupan broj svih osoba koje potječu iz Hrvatske ili imaju hrvatske korijene, na internet je 28. lipnja postavljen formular kojeg bi te osobe trebale ispuniti do 28. prosinca. Rezultat, odnosno ukupan broj Hrvata u Argentini, objavit će u veljači 2021. godine Savjet RH.

Sudjelovanje se odvija na dobrovoljnoj bazi a prikupljeni podaci poslužit će samo u statističke svrhe te kako bi hrvatska zajednica u Argentini mogla provoditi zajedničke kulturne aktivnosti te dodatno povezati iseljenike i njihove potomke s Hrvatskom.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (skraćeno Savjet RH) je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć vladi u Zagrebu u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa vezanih za Hrvate u inozemstvu. Članovi savjeta su predstavnici najznačajnijih udruga i organizacija iseljenih Hrvata te se biraju na mandat od četiri godine.

Šprljan napominje kako je popisivanje Hrvata u Argentini jedinstven projekt u svijetu, autonoman i samostalan, kojeg provodi zajednica Hrvata u Argentini u sklopu Savjeta RH i u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Buenos Airesu.

Formular se nalazi na internetu pod nazivom „Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka Argentine“ (Primer Censo Digital de los Croatas y sus Descendientes de la República Argentina).
Kroz 44 pitanja nastoji se doznati gdje je osoba rođena, gdje živi, tko joj je najbliži srodnik rođen u Hrvatskoj, te u kojem je migrantskom valu osoba ili njen srodnik doselio u Argentinu.

Hrvati su se selili u tu zemlju zbog gospodarskih i političkih razloga a prvi val je bio prije 1918. godine, drugi od 1919. do 1945., a treći nakon drugog Svjetskog rata od 1946. do 1960. godine. Bilo je emigranata koji su i kasnije odlazili ondje.

Danas u Argentini živi značajna zajednica s poznatim ljudima kao što su pjevačica i glumica Sandra Mihanovich, bivši tenisač i argentinski izbornik Daniel Oršanić, odbojkašica i argentinska reprezentativka Yamila Nizetich, nogometaš Daniel Bilos, bivši kapetan odbojkaške reprezentacije Marcos Milinkovic, nogometni trener Juan Pablo Vojvoda i potencijalni hrvatski nogometni reprezentativac Matko Miljevic.

Oni su također pozvali hrvatske iseljenike da se priključe projektu i ispune formular.”Pozdrav, ja sam Daniel Oršanić te sam kao i vi potomak hrvatskih iseljenika. Htio bih vas pozvati na sudjelovanje u prvom popisu Hrvata i njihovih potomaka u Argentini”, rekao je Oršanić u poruci objavljenoj na kanalu Youtube. “Ispunite formular i podijelite link sa svim svojim prijateljima Hrvatima. Hvala”, dodao je.

U gradu Rosariju je u travnju preminuo Tomás Felipe Carlovich (74) smatran jednime od najboljih nogometaša u povijesti Argentine, a dotad prilično nepoznat u Hrvatskoj. Diego Armando Maradona, osvajač Svjetskog prvenstva 1986. godine, u veljači je rekao kako je Carlovich bio najbolji igrač kojeg je on vidio. Po tom djetetu hrvatskog iseljenika trebala bi biti nazvana ulica u Rosariju, gradu gdje je rođen baš poput aktualnog najboljeg nogometaša svijeta Lionela Messija.

„Kažu da nas je na tisuće, ali kako to možemo znati?“, rekla je Jelena Nadinić, članica Savjeta RH, prilikom predstavljanja projekta.
„Ciljevi popisa su saznati gdje su zemljopisno raspoređeni Hrvati i hrvatski potomoci Argentine, shvatiti koji su njihovi kulturni i društveni interesi, doznati iz kojeg su migrantskog vala došli njihovi preci, kolika je razina znanja i očuvanje hrvatskog jezika. Također i međusobno povezati ljude i institucije te planirati aktivnosti od zajedničkog interesa kroz hrvatske institucije u Argentini“, poručila je Nadinić.

Zainteresirane osobe dodatne informacije mogu naći na društvenim mrežama Facebook i Instagram pod nazivom “Censo Croata” (Popis Hrvata) kao i na kanalu Youtube.
„Hrvatska zajednica je jedna od mnogih iz Europe koje su se formirale u Argentini u 20. stoljeća tijekom velikog migracijskog vala i koje su nastanile zemlju od 1880. godine“, piše novinarka Carmen Ercegovich u velikim argentinskim novinama Clarín gdje je izvijestila o aktualnom popisivanju Hrvata.

Šprljan u svojoj knjizi „Hrvatska i Hrvati iz Argentine“ navodi kako je prvi registrirani useljenik bio isusovac Nikola Plantić 1748. godine koji je ondje razvio obrazovne sadržaje, uglavnom u gradu Córdobi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari