Connect with us

Gost Kolumne

Pred očima čitava svijeta SAD se teško osramotio, na način koji nije viđen još od vijetnamskog rata

Objavljeno

on

Pred očima čitava svijeta SAD se teško osramotio, na način koji nije viđen još od vijetnamskog rata

Former president Donald Trump terms collapse of Kabul one of the greatest defeats in American history.

– US media

Dvadeset godina nakon uspješne intervencije protiv talibana, američka vojska odlučila se povući iz Afganistana, ostavljajući svu odgovornost za vođenje rata domaćim vojnicima. Iako je talibanska ofenziva na vladina uporišta započela još u svibnju, ključna zbivanja odigrala su se u prvim danima kolovoza. Lišena američke pomoći (osim povremenih zračnih udara) regularna vojska raspala se za samo deset dana, što je izazvalo nevjericu u čitavu svijetu.

Prije samo mjesec-dva, nitko ne bi povjerovao da je takvo što moguće, da će vojska slabo naoružanih odrpanaca pobijediti neusporedivo snažnijeg protivnika, potpomognutog od strane najjače vojske na svijetu?! Brojni gradovi pali su u ruke talibana gotovo bez ispaljenog metka, što je Pentagon i Bijelu kuću ponukalo da svu krivnju za poraz prebace na afganistansku vojsku, istu onu koju su Amerikanci godinama obučavali i naoružavali.

Iako je nizak borbeni moral doista kumovao vojnom porazu, ta ocjena ipak nije potpuno točna; zar je itko mogao očekivati da će se vladini vojnici u udaljenim pokrajinama boriti do smrti protiv fanatičnih, brutalnih protivnika? Da su Amerikanci nastavili pružati makar i ograničenu vojnu pomoć kopnenim snagama, režim bi imao šanse za opstanak, a ovako je sve propalo za tren oka. Pred očima čitava svijeta SAD se teško osramotio, na način koji nije viđen još od vijetnamskog rata!

Saigon i Kabul

Slike koje ovih dana dolaze iz Afganistana, a posebno kaotični pad režima u Kabulu, mnoge su podsjetile na američki poraz u Vijetnamu. Sličnosti doista postoje, ali su razlike još veće! Ljudski gubitci gotovo su neusporedivi; u vijetnamskom ratu poginulo je 58 tisuća američkih vojnika, a u Afganistanu „samo“ dvije i pol tisuće.

Ni kvaliteta protivnika nije usporediva; snage Vietkonga i sjevernog Vijetnama nisu se ustručavale suprotstaviti Amerikancima u otvorenoj borbi, za razliku od talibana kojima takvo što ne bi palo na pamet ni u ludilu! Čitava talibanska strategija svodila se na skrivanje po planinama i pećinama, u nadi da će se protivnik kad-tad izmoriti i povući, što se na kraju i dogodilo. Je li baš moralo tako završiti? Za razliku od vijetnamskog rata, koji je izazvao teške političke sukobe i građanske nemire u samoj Americi, rat u Afganistanu nije nikoga posebno uznemiravao; američka vojska mogla je komotno ostati u Kabulu još nekoliko godina i vježbati ratovanje protiv gerilaca.

Nedostatak volje za takvo što pokazuje da su se naši prekoatlantski saveznici vjerojatno umorili od nezahvalne uloge svjetskog policajca. Osim toga, vijetnamski rat ipak je imao nekog „višeg“ smisla od afganistanskog! Po tada popularnoj „teoriji domina“, pad Južnog Vijetnama doveo bi do širenja komunizma po čitavoj Indokini, što bi ugrozilo globalnu hladnoratovsku ravnotežu. Srećom, teorija se pokazala netočnom, a samo 15 godina poslije komunizam je neslavno propao. Za razliku od njega, islamizam se pokazao puno žilavijim protivnikom!

Ženska prava u Talibanistanu

Što se tiče novog Afganistana, moglo bi se reći da je jedan islamistički režim zamijenjen drugim, znatno ekstremnijim, kome će uzor biti Saudijska Arabija i „Islamska država“. U tom scenariju najveći su gubitnici afganistanske žene, koje se od talibana ne mogu nadati ničemu dobrom.

Već sada u svijet dopiru (neprovjerene) vijesti o izbacivanju žena s posla, zabrani javnog pojavljivanja bez burki, hidžaba i nikaba, prisilnim udajama djevojčica za postarije muškarce, pa čak i kamenovanju, bičevanju i drugim vrstama egzotičnih kazni za „grešne“ i neposlušne pripadnice ženskog roda. Možda će novi talibanski režim biti nešto milostiviji od staroga, ali to neće bitno umanjiti nesreću koja se sručila na Afganistanke.

Kako je moguće da se brižni Amerikanci nisu pobrinuli barem za evakuaciju mnoštva (emancipiranih) žena i djevojaka iz Kabula, koje su ostavljene na raspolaganje talibanskim osvajačima?! (O kakvim se tipovima radi moglo se vidjeti u izravnom prijenosu iz predsjedničke palače!) Iako se američki predsjednik Joe Biden zaklinje u ljudska prava i demokratske vrijednosti (barem kad su u pitanju Mađarska i Poljska), čini se da ga za afganistanske žene uopće nije briga! Isto vrijedi za State Department i Kongres, koji čitavu svijetu dijele lekcije o ljudskim pravima i demokraciji! Kako ih nije sram?

SAD je pred očima međunarodne javnosti izdao svoje saveznike i prepustio „ranjive skupine“ na milost i nemilost najgorim divljacima. Što je najjadnije, nitko ih na to nije prisiljavao!

Dinko Pejčinović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR