Pratite nas

Hrvatska

Američki senator John McCain u posjetu Hrvatskoj

Objavljeno

na

Na poziv predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović u posjet Hrvatskoj stigao je američki senator John McCain.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i senator McCain sastali su se u Opatiji. Razgovarali su o stanju u jugoistočnoj Europi, naglasivši važnost vjerodostojne i individualne euroatlantske perspektive za sve države ovog područja i osiguravanja trajne stabilnosti i napretka. Složili su se kako je važno da se američka administracija usredotoči ‎i na ovo područje svijeta, priopćeno je iz Ureda predsjednice.

U razgovoru su osudili nedavno korištenje kemijskog oružja u Siriji te naglasili nužnost aktivnog pristupa međunarodne zajednice u odvraćanju daljnjih slučajeva poput navedenog i iznalaženja rješenja za ovu višegodišnju krizu.

Mc Cain se sastao i s premijerom Andrejom Plenkovićem u Dubrovniku.

Do posjeta dolazi nekoliko dana prije obilježavanja četvrt stoljeća od američkog priznanja neovisnosti Republike Hrvatske. Pomalo prigodničarski prošao je današnji susret. Na sastanku McCaina i Plenkovića bilo je riječi o bilateralnim odnosima dviju zemalja, budućoj suradnji i energetskoj sigurnosti. Nije bilo moguće zaobići niti sigurnosne izazove i borbu protiv terorizma te suradnju u sklopu NATO- saveza koju je McCain ocijenio nikad potrebnijom.

Ostaje otvoreno pitanje koliko nova američka administracija razumije odnose s Europom, ali i kakvu suradnju želi unutar Saveza jer su dosadašnje proturječne izjave Trumpove administracije često produbljivale kaos u odnosu s europskim saveznicima.

Rekao bih da su odnosi između Hrvatske i Sjedinjenih Država na najboljoj razini. Blisko surađujemo i u vojnim pitanjima. Došao sam iskazati svoju zahvalnost mladim muškarcima i ženama u hrvatskoj vojsci koji služe uz naše, američke vojnike. Rekao bih da su uz nove izazove u svijetu naši odnosi vjerojatno mnogo važniji nego što su ikada bili, izjavio je McCain. Naši transatlantski odnosi važniji su nego ikada zbog prevrata u svijetu, problema na Bliskom istoku i zbog kampanje dezinformacija koja se vodi iz Kremlja preko Europe do Sjedinjenih Država. Cijenim što su hrvatska vlada i narod uz nas u borbi protiv radikalnog islamskog ekstremizma, naglasio je.

Premijer Plenković izrazio je uvjerenje da će odnosi RH i SAD-a biti stabilni. Vjerujem da će nova administracija postupno i u smislu poruka koje se šalju, a to je već sada vidljivo nekoliko mjeseci nakon izbora ipak staviti u one uobičajene okvire čvrstoga partnerstava i na tom tragu su i razgovori koje su brojni hrvatski dužnosnici imali proteklih mjeseci s predstavnicima nove američke administracije a iskustvo senatora McCaina nam u tome sigurno pomaže, izjavio je premijer.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Legendarne Pume uspješno svladale šestu etapu hodnje prema Varaždinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH / D. Varošanec, V. Jovanovac

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume uspješno su svladali šestu etapu hodnje od Koprivnice do Ludbrega u dužini od 22 km pod nazivom “Južni potez”.

Na pretposljednjoj etapi, pripadnici Puma posjetili su svetište Predragocjene Krvi Kristove te su sudjelovali na svetoj misi koju je predvodio mons. Josip Đurkan.

Kao i proteklih dana, tako i danas, civilno stanovništvo kroz mjesta koja prolaze tijekom hodnje, kao i djelatnici Policijske postaje Ludbreg, Crvenog križa Ludbreg i predstavnici udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ponudili su Pumama okrjepu i osvježenje na hodnji prema Varaždinu.

Bivši pripadnik 7. gardijske brigade Pume i sadašnji pripadnik 2. mehanizirane bojne Pume stožerni narednik Kristijan Danko istaknuo je kako ga iznimno veseli povratak u matičnu postrojbu u Varaždinu. “Što smo bliže Varaždinu, veseliji smo i sretniji. Neopisiv je osjećaj vratiti se “kući”, rekao je stožerni narednik Danko pohvalivši civilno stanovništvo koje im je tijekom hodnje pružilo okrjepu, hranu i piće: “Hrvatska vojska uvijek se odazove kad je našem narodu potrebna pomoć, a sada oni pomažu nama. Ovo je izvrstan primjer suradnje Hrvatske vojske i civilnog stanovništva”.

“Nismo umorni i ne brojimo kilometre ni sate! Brojat ćemo samo posljednjih sto metara do Varaždina”, rekli su pripadnici Puma nakon propješačene pretposljednje etape hodnje.

Podsjetimo, Pume su simboličnu hodnju povratka u Varaždin od 184 kilometra započele u srijedu, 12. prosinca iz Našica.

Hodnja je organizirana u čast poginulih hrvatskih branitelja, a odvija se u sedam etapa: Našice – Kutovi, Kutovi – Slatina, Slatina – Virovitica, Virovitica – Đurđevac, Đurđevac – Koprivnica, Koprivnica – Ludbreg i Ludbreg – Varaždin, a svaka etapa nosi naziv po jednoj operaciji koju je uspješno provela 7. gardijska brigada Pume.

U završnoj etapi hodnje u utorak, 18. prosinca 2018. u 13,00 sati u mjestu Trnovec Bartolovečki od strane Ludbrega, pripadnicima će se u hodnji pridružiti potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov sa suradnicima.

Završetak hodnje predviđen je u 15,30 sati kod Spomen obilježja Puma u Varaždinu gdje će pripadnici Puma položiti crvenu ružu za sve poginule pripadnike 7. gardijske brigade Pume, priopćio je MORH

Foto: OSRH / D. Varošanec, V. Jovanovac

 

Petog dana hodnje Pume u Koprivnici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Gradska skupština: Grad Zagreb sudjeluje u izgradnji i osnivanju Hrvatskog vojnog muzeja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebačka Gradska skupština u ponedjeljak je u nastavku 18. sjednice većinom glasova zastupnika prihvatila gradonačelnikov prijedlog zaključka o namjeri sudjelovanja u osnivanju i izgradnji hrvatskog vojnog muzeja.

Grad Zagreb i Ministarstvo obrane provest će sve pripremne radnje u vezi s osnivanjem i izgradnjom hrvatskog vojnog muzeja koji bi sufinancirali u omjeru 50 posto Grad Zagreb, 50 posto MORH, a u omjer Grada bi bila uvrštena i tržišna vrijednost nekretnine koju će, za izgradnju, ustupiti.

Osnivanje hrvatskog vojnog muzeja kao specijaliziranog nacionalnog muzeja odgovor je na važnu potrebu za stručno- znanstvenom ustanovom koja u Hrvatskoj, za razliku od gotovo svih drugih europskih država, ne postoji, a koja bi prikupljala, čuvala, stručno i znanstveno obrađivala i komunicirala materijalna svjedočanstva hrvatske vojne povijesti od ranog srednjeg vijeka do Domovinskog rata i suvremenog razvoja i djelovanja hrvatske vojske, stoji u obrazloženju.

U Hrvatskom vojnom muzeju zbirka oklopnih vozila ručne izrade, zbirke kaciga, odlikovanja, znakovlja…

Hrvatski vojni muzej bio bi specijalizirani nacionalni muzej hrvatske vojne povijesti s muzejskom građom od osobitog značenja za povijest, kulturu, znanost i tehniku na teritoriju Hrvatske.

Muzejsku djelatnost obavljao bi za područje Hrvatske. Svojim bi djelovanjem bitno pridonosio ostvarenju strateških ciljeva Ministarstva obrane u zaštiti, jačanju i promociji hrvatskog nacionalnog identiteta kao i svih onih političkih, gospodarskih, kulturnih i duhovnih vrednota koje su ga tijekom stoljeća zajedničke povijesti s drugim europskim narodima oblikovale i koje s njima dijeli.

S točke gledišta posjetitelja, tj. korisnika i njihovih očekivanja, hrvatski vojni muzej bio bi obrazovni centar, mjesto otkrića, mjesto uspomena i sjećanja hrvatskih branitelja. S obzirom na izvanredno bogatu hrvatsku vojnu povijest, hrvatski vojni muzej bit će cilj putovanja i turističko kulturno odredište, istaknuto je u obrazloženju odluke.

Osim stručne knjižnice i zbirke “Vukovar ’91” na posudbi u Memorijalno – dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Vukovaru, fundus Odjela Vojnog muzeja MORH-a strukturiran je po zbirkama pa tako ima zbirku oklopnih vozila ručne izrade 1991.-1993. (evidentiranu u Ministarstvu kulture), zbirku borbenih i neborbenih vozila, zbirku raketnotopničkog oružja, zbirku hladnog oružja, zbirku pješačkog oružja, zbirku ubojnih sredstava, zbirku predmeta službi i struka vojske, zbirka ratnog zrakoplovstva, zbirku ratne mornarice, zbirku odora, zbirka narukavnog znakovlja, zbirku odlikovanja i metalnih oznaka, zbirku ratnih zastava, zbirku kaciga (evidentirana u Ministarstvu kulture), zbirku plaketa (evidentirana u Ministarstvu kulture), zbirku plakata, zbirku multimedije (fotografije, film, i tonski zapisi), zbirku zemljovida, zbirku grafika, zbirku ostavština.

Stvaranjem samostalne hrvatske države na početku 90-ih godina 20. stoljeća stvorile su se pretpostavke za osnivanje hrvatskog vojnog muzeja i već se u tijeku Domovinskog rata javila zamisao o njegovu ustanovljavanju pa je prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman 1993. izdao akt o njegovu ustrojavanju.

Vojni muzej MORH-a, prostori za rad stručnog osoblja, uprava i dio depoa bili su do kraja 2007. smješteni u dijelu kompleksa bivše Vojne bolnice u Vlaškoj ulici 87. Nakon toga su preseljeni na Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman” u Ilicu 256b. U proteklom razdoblju Muzej je nastavio prikupljanje građe, uglavnom iz Domovinskog rata, njezinu stručnu i znanstvenu obradu te organiziranje povremenih izložbi.

Oporba suzdržana oko Hrvatskog vojnog muzeja

U raspravi su zastupnici Matej Mišić (SDP) i Anka Mrak Taritaš (GLAS), najavili u ime svojih klubova da će kod glasovanja biti suzdržani.

“Nismo protiv izgradnje vojnog muzeja, a nismo niti protiv da Grad Zagreb sudjeluje sa zemljištem, ali na ovaj način da preuzimamo 50 posto odgovornosti – to je nešto što je nama neprihvatljivo. A ne moram govoriti o svim onim prioritetima koji godinama stoje u Gradu Zagrebu i nerealiziraju se”, istaknuo je Mišić.

A Mrak Taritaš je rekla da je tema vojnog muzeja nešto što ona ne spori da je potrebno, ali bi bilo dobro da se možda napravi u nekom drugom dijelu Lijepe naše i da na taj način potičemo razvitak i turizam nekog drugog dijela. Kazala je da ovdje u svojoj želji gradonačelnik kaže da Grad Zagreb ide u posao sa državom 50:50, a ne zna se ni o čemu je riječ, ni u kojem roku, a niti koliko je to novaca. Ne zna se, dodala je, niti hoće li se graditi ili prenamijeniti neki prostor, te koliko prostora treba. “Recimo da je gradonačelnik odlučio da se ulaže u ‘muzej neispunjenih obećanja’ kojih je kroz ovih 19 godina, što je direktno ili indirektno upravljao gradom – pa da kaže potrebno je da pokažem fotografije s tih svih eksponata što sam obećao, pa nisam napravio – to bi bio smisao rasprave. A ovo je samo da se želi nekome dopasti”, istaknula je Mrak Taritaš.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari