Pratite nas

Iz Svijeta

Američki sud proglasio El Chapa krivim za trgovinu drogom

Objavljeno

na

“Najslavniji” šef narkokartela Joaquin “El Chapo” Guzman, koji se iz siromaštva u ruralnom Meksiku uzdigao do vladara svjetskog narkocarstva kojim je zgrnuo milijarde dolara, u utorak je na američkom sudu proglašen krivim za trgovinu drogom.

Porota na saveznom sudu u njujuroškoj četvrti Brooklyn proglasila je 61-godišnjeg Guzmana krivim po svih 10 točaka optužnice.

Prijeti mu kazna doživotnog zatvora.

Guzman je bio jedan od vodećih ljudi u narko-ratu koji je u Meksiku bjesnio od 2006. godine, a u Sjedinjene Države izručen je 2017. nakon što je godinu dana prije bio uhićen u Meksiku.

Suđenje na kojem je iskaz dalo više od 50 svjedoka otvorilo je javnosti uvid u unutarnji ustroj Guzmanova kartela Sinaloa, nazvanog po sjeverozapadnoj meksičkoj državi u kojoj je rođen u siromašnom planinskom selu.

Među siromašnim stanovništvem Sinaloe El Chapo je o sebi gradio mit prikazujući se kao Robin Hood, a slavi su pridonijela i njegova dva spektakularna bijega iz meksičkih zatvora.

Američko tužiteljstvo optužilo ga je da je tonama kokaina, heroina, marihuane i metamfetamina opskrbljivao tržišta u Sjedinjenim Državama više od dva desetljeća. Svoju moć u Meksiku učvršćivao je ubojstvima i ratujući s protivničkim klanovima.

Meksička vojska je 12 godina vodila smrtonosni rat protiv narkobandi. Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador koji je lani pobijedio na izborima obećao je promjenu predlažući postizanje mira pregovorima i amnestiju za uzgajivače, preprodavače i dilere koji nisu okrvavili ruke.

Najbolje dokaze protiv Guzmana priskrbilo je desetak njegovih bivših partnera koji su pristali na suradnju s američkim državnim tužiteljstvom.

Procjene o ukupnoj Guzmanovoj zaradi variraju. Časopis Forbes stavio ga je u 2009. na popis najbogatijih ljudi na svijetu, s procjenom da posjeduje milijardu dolara. Poslije je njegovo ime izbačeno s popisa uz obrazloženje da je teško procijeniti njegovu imovinu.

Američko ministarstvo pravosuđa u 2017. je objavilo da traži zapljenu više od 14 milijarda dolara prihoda ostvarenih trgovinom droge.

Iskazi svjedoka razotkrili su goleme razmjere korupcije u Meksiku koje obuhvaća vojsku, policiju i lokalnu vlast i sve slojeve koje je trebalo podmazati da bi se svakodnevno krijumčarenje droge neometano odvijalo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirijući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.

Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.

“Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!”, napisao je Trump na Twitteru.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u”, dodao je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.

Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedEx-a, Amazona, UPS-a i Američke pošte naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.

Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Eskalacija trgovinskog sukoba vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari