Pratite nas

Iz Svijeta

Američki sud proglasio El Chapa krivim za trgovinu drogom

Objavljeno

na

“Najslavniji” šef narkokartela Joaquin “El Chapo” Guzman, koji se iz siromaštva u ruralnom Meksiku uzdigao do vladara svjetskog narkocarstva kojim je zgrnuo milijarde dolara, u utorak je na američkom sudu proglašen krivim za trgovinu drogom.

Porota na saveznom sudu u njujuroškoj četvrti Brooklyn proglasila je 61-godišnjeg Guzmana krivim po svih 10 točaka optužnice.

Prijeti mu kazna doživotnog zatvora.

Guzman je bio jedan od vodećih ljudi u narko-ratu koji je u Meksiku bjesnio od 2006. godine, a u Sjedinjene Države izručen je 2017. nakon što je godinu dana prije bio uhićen u Meksiku.

Suđenje na kojem je iskaz dalo više od 50 svjedoka otvorilo je javnosti uvid u unutarnji ustroj Guzmanova kartela Sinaloa, nazvanog po sjeverozapadnoj meksičkoj državi u kojoj je rođen u siromašnom planinskom selu.

Među siromašnim stanovništvem Sinaloe El Chapo je o sebi gradio mit prikazujući se kao Robin Hood, a slavi su pridonijela i njegova dva spektakularna bijega iz meksičkih zatvora.

Američko tužiteljstvo optužilo ga je da je tonama kokaina, heroina, marihuane i metamfetamina opskrbljivao tržišta u Sjedinjenim Državama više od dva desetljeća. Svoju moć u Meksiku učvršćivao je ubojstvima i ratujući s protivničkim klanovima.

Meksička vojska je 12 godina vodila smrtonosni rat protiv narkobandi. Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador koji je lani pobijedio na izborima obećao je promjenu predlažući postizanje mira pregovorima i amnestiju za uzgajivače, preprodavače i dilere koji nisu okrvavili ruke.

Najbolje dokaze protiv Guzmana priskrbilo je desetak njegovih bivših partnera koji su pristali na suradnju s američkim državnim tužiteljstvom.

Procjene o ukupnoj Guzmanovoj zaradi variraju. Časopis Forbes stavio ga je u 2009. na popis najbogatijih ljudi na svijetu, s procjenom da posjeduje milijardu dolara. Poslije je njegovo ime izbačeno s popisa uz obrazloženje da je teško procijeniti njegovu imovinu.

Američko ministarstvo pravosuđa u 2017. je objavilo da traži zapljenu više od 14 milijarda dolara prihoda ostvarenih trgovinom droge.

Iskazi svjedoka razotkrili su goleme razmjere korupcije u Meksiku koje obuhvaća vojsku, policiju i lokalnu vlast i sve slojeve koje je trebalo podmazati da bi se svakodnevno krijumčarenje droge neometano odvijalo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Glavni tajnik UN-a neće postupiti po zahtjevu BiH o eventualnoj tužbi protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora BiH obrati nekoj od međunarodnih arbitraža, kazao je u srijedu bivši veleposlanik BiH pri UN-u, Ivica Dronjić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u izjavi Oslobođenju kazao kako je Bosna i Hercegovina načinila “prvi korak” prema eventualnoj tužbi protiv Hrvatske.

“Za sada smo učinili prvi korak. Imajući u vidu međunarodne konvencije, kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja, na sjednici Predsjedništva BiH iz decembra 2018. godine zaključili smo da se uputi nota generalnom sekretaru UN-a kao depozitaru međunarodnih sporazuma, kako bismo ga obavijestili da RH krši ili ne poštuje Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, kojim su uređena pitanja imovine svih bivših republika. Pismo je otišlo i imamo potvrdu da je o njemu generalni sekretar UN-a upoznat”, kazao je Komšić.

Dronjić je u reakciji na izjavu Komšića, kako prenosi N1 istaknuo kako glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio “Guterres neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu”.

Reakciju bivšeg veleposlanika prenosimo u cijelosti:

“Točno je da je Predsjedništvo BiH, posredstvom Ministarstva vanjskih poslova, početkom veljače 2019. godine dostavilo Stalnoj misiji BiH pri UN Note Verbale adresiranu na Glavnog tajnika UN u kojoj ga obavještava da Republika Hrvatska krši “Sporazum o pitanjima sukcesije”, potpisan 29. lipnja 2001. godine u Beču između Srbije, Hrvatske Makedonije i Slovenije. U noti se od Glavnog tajnika traži da “obavijesti sve države potpisnice o tome da Hrvatska krši sporazum u dijelu koji se odnosi na imovinu BiH koja se nalazi na njenoj teritoriji”.

Notu je u tajništvo UN odnijela privremena otpravnica poslova u rangu ministra-savjetnika 6. veljače 2019. i uručila Šefici ureda Glavnog tajnika Mariji Luizi Viotti bez moje suglasnosti, jer je navodno iz MVP dobila telefonsku instrukciju da to uradi bez odlaganja, budući da je stvar hitna. Naime, u to vrijeme nalazio sam se u Washingtonu na Molitvenom doručku koji organizira Predsjednik SAD Donald Trump, i rekao sam joj da sačeka s uručivanjem do mog povratka, jer sam u New Yorku bio već sutradan, 7.2.2019. Ovo je bitno, jer po diplomatskom preseansu ministar savjetnik ne može dobiti audijenciju kod glavnog tajnika, već samo veleposlanik. Da smo sačekali dan-dva s uručivanjem, nota bi bila predana gospodinu Guterresu, a ne njegovoj šefici Kabineta.

Šefica kabineta Glavnog tajnika, gospođa Viotti je notu odmah proslijedila u Ured za pravna pitanja (“Office for Legal Affairs”, OLA), odakle nam je samo dva dana kasnije odgovoreno da “kao depozitar navedenog sporazuma Glavni tajnik neće postupiti po zahtjevu BiH jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora obratimo nekoj od međunarodnih arbitraža”. Naime, u samom Sporazumu, u članu 5. regulirana je procedura za rješavanje eventualnih sporova. Kao “Prvi korak” u rješavanju sporova sam Sporazum u Članu 5, stav 1. propisuje da se sporovi trebaju riješiti izravnim bilaterelanim pregovorima, a tek ako se ne postigne dogovor u roku od mjesec dana od prijema priopćenja jedne od strana kojim se ukazuje na sporno pitanje, državama u sporu se ostavlja mogućnost da ili a) imenuju arbitra koji će posredovati u sporu ili b) da spor delegiraju na odlučivanje Stalnom mješovitom komitetu, utemeljenom u Čl.4 Sporazuma.

Prema tome, “Prvi korak” o kome govori Komšić učinjen je unazad, ili u najboljem slučaju ustranu, što bi mu rekao bilo koji student prve godine pravnog fakulteta da ga je pitao za savjet. No, očito je da njegova izjava, njegovo pozivanje na “međunarodne konvencije kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja” (koje konvencije?), kao i cijeli pokušaj internacionalizacije spora s Hrvatskom i uvlačenje u priču Ujedinjenih nacija i njihova Glavnog tajnika nema za cilj da se spor rješava, već da se zabavi domaća javnost i da se stvori dojam kako se Predsjedništvo bavi i nekim konkretnim pitanjima iz svojih ustavnih nadležnosti, a ne samo kadroviranjem i trošenjem proračunskog novca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump: Meksički vojnici uperili su puške u naše, bolje da se to ne ponovi!

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump je danas izjavio da će poslati naoružane vojnike na granicu nakon incidenta s meksičkim vojnicima koje je optužio da su mogući suradnici trgovaca droge.

“Meksički vojnici su nedavno napali vojnike naše Nacionalne garde, vjerojatno u sklopu diverzantske taktike za trgovce droge na granici. Odmah šaljemo naoružane vojnike na granicu”, napisao je Trump na Twitteru.

On je optužio Meksiko da “ne poduzima ništa” da bi zaustavio ilegalne imigrante i vratio ih u zemlju iz koje dolaze.

Incident na granici

Američki predsjednik nije precizirao o kojem se incidentu radi, ali CNN je izvijestio o incidentu 13. travnja blizu Clinta, u Teksasu, kada je šest meksičkih vojnika napalo dvojicu američkih vojnika koji su bili u automobilu bez registarskih oznaka i razoružali jednog od njih.

“Meksički vojnici su mislili da se američki vojnici nalaze južno od granice, ali oni su bili na američkom teritoriju”, tvrdi Pentagon i dodaje da su nakon kratkog razgovora vojnika dviju zemalja meksički vojnici otišli te da su poštivani prikladni protokoli i procedure.

Trump, kojem je borba protiv ilegalne imigracije jedan od prioriteta, na Twitteru je podsjetio na veliku karavanu od 20.000 ljudi koja se kretala od Meksika prema Sjedinjenim Državama.

“Meksiko je smanjio njihov broj, ali karavana napreduje. Meksiko mora zaustaviti karavanu ili ćemo mi biti prisiljeni zaustaviti je na granici i poslati vojsku”, upozorio je i zatim pohvalio “izvrstan rad” policije na američkim granicama.

Policija je već privela više od 418.000 ilegalnih migranata ove godine, puno više nego prošle godine u isto vrijeme, zadovoljno je zaključio republikanski milijarder.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari