Pratite nas

Iz Svijeta

Američki veleposlanik u Izraelu: Izrael ima ‘pravo’ anektirati dio Zapadne obale

Objavljeno

na

Izrael ima pravo pripojiti svom teritoriju “dio” okupirane Zapadne obale, rekao je u subotu američki veleposlanik u Izraelu, što bi moglo pojačati protivljenje Palestinaca američkom mirovnom planu koji Sjedinjene Države još ne otkrivaju.

Palestinci su odbili taj mirovni plan i prije nego su se s njim upoznali jer je administracija Donalda Trumpa uvelike izgubila ugled u njihovim očima zbog mjera koje su ocijenili neprijateljskim prema njima i apsolutno proizraelskim, kao što je premještaj američkog veleposlanstva u Jeruzalem u svibnju 2018.

“U stanovitim okolnostima (…) mislim da Izrael ima pravo zadržati dio, ali ne čitavu Zapadnu obalu”, palestinski teritorij koji je Izrael okupirao prije više od 50 godina, rekao je američki veleposlanik u Izraelu David Friedman, u razgovoru koji je u subotu objavio američki dnevni list New York Times.

Još nije određen nadnevak objave mirovnog plana, ali on najvjerojatnije neće ispuniti glavne palestinske zahtjeve kao što je uspostava suverene države.

Bijela kuća je planirala izložiti gospodarski dio plana u Bahrejnu 25. i 26. lipnja.

“Posljednja stvar koja svijetu treba je slaba palestinska država između Izraela i Jordana”, rekao je Friedman dodajući: “Očekujemo da će dobar plan u pravom trenutku naići na dobru reakciju”.

Izraelska protukolonizacijska nevladina organizacija “Mir odmah” misli da predsjednik Trump treba opozvati Friedmana ako želi da njegovi mirovni napori budu vjerodostojni.

“Američki predsjednik treba narediti Friedmanu da još večeras spakira kovčege ako želi biti častan posrednik”, ocijenila je nevladina organizacija u priopćenju objavljenom na Twitteru.

“S prijateljima kao što je američki veleposlanik David Friedman kome trebaju neprijatelji?”, upitao se “Mir odmah”.

Izraelska kolonizacija okupirane Zapadne obale i anektiranog istočnog Jeruzalema, nezakonita po međunarodnom pravu, provodila se u vrijeme svih izraelskih vlada od 1967.

Ondje živi više od 600.000 izraelskih doseljenika koji nerijetko ulaze u sukob s gotovo 3 milijuna Palestinaca.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Objavio

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vučić: Haradinajeva ostavka je politički trik

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je u subotu da “nema mjesta euforiji” zbog ostavke kosovskog premijera Ramusha Haradinaja koju je nazvao “političkim trikom”, ocijenivši da će se u dogledno vrijeme samo dodatno nastaviti pritisci na Srbiju da prizna neovisnost Kosova.

“Ostavka Ramusha Haradinaja je samo politički trik koji mu treba donijeti još veću popularnost. On sada postaje junak, a svi njegovi ostali politički rivali nedostojni njega, velikog vođe. Srbija mora reagirati smireno, razborito, odmjereno i bez euforije jer razloga za slavlje nema”, rekao je Vučić u obraćanju javnosti nakon što je u petak Haradinaj podnio ostavku uz obrazloženje da je pozvan u Haag kao osumnjičenik za zločine na Kosovu tijekom sukoba 1990-ih.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj podnio je u petak popodne neopozivu ostavku i obrazložio je pozivom specijaliziranog vijeća u Haagu za zločine počinjene na Kosovu 90-ih da se javi na saslušanje u svojstvu osumnjičenika.

“Podnosim neopozivu ostavku na dužnost premijera Republike Kosova. Razlog je što sam dobio poziv specijaliziranog vijeća u Haagu kao osumnjičenik”, priopćio je Haradinaj, naglasivši kako u Haag “ne ide premijer Kosova pred sud, niti država Kosovo, nego ide Ramush Haradinaj kao običan građanin”.

Vučić je ocijenio da će Haradinaj sljedećeg tjedna otići u Haag, ali će ga “pustiti poslije 48 sati i vratit će se kao veliki heroj, a popularnost će mu rasti”, a život Srba na Kosovu “bit će još teži”.

“S druge strane, on (Haradinaj) time želi osigurati uvjerljivu pobjedu najtvrđe struje, a na izborima u rujnu ili listopadu učinit će sve da se vlada u Prištini formira bez srpske liste”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da će to biti “veliko ujedinjavanje” unutar albanske političke scene na Kosovu i korak ka ujedinajvanju s Albanijom, ali da u tom razdoblju neće biti ukinute pristojbe Prištine na robu iz Srbije “koje su stvorile problem”.

Vučić je uvjeren u namjeru da “iz ove političke igre Haradinaj iziđe snažniji”, te da u toj preraspodjeli političkih snaga u Prištini “za Srbe mnogo mjesta nema”

Srbijanski predsjednik sugerirao je kako “nema razloga ni za radost, ni za euforiju” zbog posljedica koje dolaze poslije tog čina, a ponajprije zbog toga “kako će se Albanci i međunarodna zajednica odnositi prema srpskom narodu i Srbiji”.

“Plašimo se da politički razvoj događaja ide u smjeru daljnjeg odlaganja dijaloga između Beograda i Prištine”, rekao je Vučić.

Vučić je ocijenio i da će uslijediti još snažniji pritisci međunarodne zajednice na Srbiju “da prizna neovisnost takozvane Republike Kosovo”. Predsjednik Srbije istaknuo je da bi međunarodni pritisak za ukidanje kosovskih carinskih pristojbi “bio dobar signal koji bi značio otpočinjanje pregovora” i put ka miru i stabilnost.

“Ukoliko netko iz međunarodne zajednice ne napravi pritisak da se pristojbe ukinu, nema ništa od nastavka razgovora u Bruxellesu”, rekao je Vučić.

Srbijanski predsednik ponovio je da se zalaže za uspostavljanje ekonomske zajednice na zapadnom Balkanu.

(Hina)

 

Kosovski premijer podnio ostavku! Hitan sastanak Vučića i Dodika

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari