Pratite nas

Politika

Američki vojni zrakoplovi bombardirali su topništvo Islamske države

Objavljeno

na

Američki  vojni zrakoplovi bombardirali su topništvo Islamske države kojim su sunitski militanti napadali kurdske snage koje brane Erbil, objavio je u petak glasnogovornik Pentagona.
Dva lovca F/A-18 ispalila su laserski vođene projektile na pokretnu topničku jedinicu kod Erbila, priopćio je glasnogovornik John Kirby.

080122-F-0000R-001

Dodao je da su islamski borci njime granatirali kurdske snage koje brane Erbil u kojem se nalaze američki vojnici.

“Odluku o napadu donio je zapovjednik Središnjeg zapovjedništva američkih snaga na temelju odobrenja vrhovnog zapovjednika”, stoji u priopćenju.

Predsjednik Barack Obama u četvrtak je odobrio američke zračne udare kako bi usporio gerilsko napredovanje na sjeveru Iraka, a počelo je i zračno dostavljanje pomoći ugroženim vjerskim manjinama kako bi se spriječio “potencijalni genocid”.

Borci Islamske države preuzeli su kontrolu nad nekoliko kršćanskih gradova na sjeveru Iraka, zbog čega je izbjeglo oko 100.000 ljudi. Zauzeli su Karakoš, najveći irački kršćanski grad, kao i okolna sela nakon povlačenja kurdskih snaga koje su došle iz autonomne regije Kurdistan i štitile to područje posljednja dva mjeseca.

Obama dao zeleno svjetlo za zračne udare

Američki predsjednik Barack Obama rekao je u četvrtak da je dao zeleno svjetlo za zračne udare u Iraku kako bi se izbjegao genocid.

“Trebamo djelovati na odgovoran i oprezan način kako bi se izbjegao genocid” nad manjinama, rekao je Obama u Bijeloj kući. Ako džihadisti krenu prema Erbilu, suočit će se s udarima, upozorio je.

“Daljnje napredovanje Islamske države zaprijetit će Erbilu gdje postoje američki interesi”

Sjedinjene Države počele su u petak iz zraka dostavljati humanitarnu pomoć izbjeglim Jazidima koji bježe od iračkih islamista, ali u petak još nema podataka da su počeli i zračni udari kojima se Washington nada zaustaviti napredovanje Islamske države.

Predsjednik Barack Obama objavio je da je odobrio ograničeno bombardiranje kako bi spriječio “genocid” i zaustavio napredovanje sunitskih radikala koji su već zauzeli velike dijelove sjevernog Iraka i stigli na pola sata vožnje od Arbila, regionalne prijestolnice iračkih Kurda. Amerika je tako prvi put odlučila primijeniti vojnu akciju otkako su islamisti u lipnju počeli munjevitu ofenzivu i zauzeli velike dijelove sjevernog i zapadnog Iraka te proglasili “kalifat” u zauzetim dijelovima Iraka i Sirije.

“Suočeni smo sa situacijom u kojoj su nevini žrtve strašnog nasilja. Ne možemo odvraćati pogled”, kazao je Obama. U Karakošu su militanti Islamske države zauzeli položaje nakon povlačenja kurdskih snaga. Daljnje napredovanje pripadnika Islamske države moglo bi zaprijetiti Erbilu gdje postoje američki interesi, rekao je Obama.

On je također dopustio humanitarno izbacivanje hrane, vode i lijekova iz zrakoplova u Iraku. Prema televiziji NBC, tri su američka zrakoplova tijekom noći prvi puta dostavila pomoć u hrani i vodi.

Neće slati kopnene snage

Dvije i pol godine nakon odlaska američkih vojnika iz Iraka, Obama je naglasio da neće slati kopnene snage u zemlju jer “nema američkog vojnog rješenja krize”. “Neću dopustiti da SAD budu uvučene u novi rat u Iraku”, kazao je Obama.

Vijeće sigurnosti koje se na izvanrednoj sjednici na poziv Francuske sastalo iza zatvorenih vrata u četvrtak kazalo je da je šokirano napretkom džihadista. Petnaest zemalja članica dalo je potporu Bagdadu u borbi protiv Islamske države te je pozvalo “međunarodnu zajednicu da podupre vladu i narod u Iraku i učini sve što je moguće kako bi se pomoglo da se olakšaju patnje naroda”.

Podsjećamo, borci Islamske države preuzeli su kontrolu nad nekoliko kršćanskih gradova na sjeveru Iraka, zbog čega je izbjeglo oko 100.000 ljudi. Oni su zauzeli Karakoš, najveći irački kršćanski grad, kao i okolna sela, nakon povlačenja kurdskih snaga koje su došle iz autonomne regije Kurdistan i štitile to područje posljednja dva mjeseca.

Zbog skupih ratova u Iraku i Afganistanu, Obama je veoma nesklon slanju američkih snaga na Bliski istok. Zato je objavio da odobrava “ciljanu” upotrebu zračnih snaga za zaštitu “američkih interesa” nastave li pripadnici Islamske države napredovati prema Arbilu, sjedištu regionalne kurdske vlasti.

Nakon što su prvi transportni avioni izbacili hranu i vodu pripadnicima etničke i vjerske manjine Jazida koji se skrivaju u nepristupačnim planinama jer su islamisti zauzeli njihov grad Sindžar, Obama se u četvrtak kasno navečer obratio naciji televizijskim govorom. Reutersova fotografija u četvrtak pokazala je pobunjenike koji dižu zastavu na kontrolnoj točki 45 kilometara od Arbila, što znači da su stigli dosad najbliže tome gradu od milijun i pol stanovnika.

Sistani poziva Iračane da se ujedine protiv Islamske države

Najveći vjerski autoritet iračkih šijita pozvao je Iračane u petak da se ujedine protiv “velike opasnosti” koju predstavlja Islamska država čije je vojno napredovanje navelo američkog predsjednika Baracka Obamu da odobri ograničene zračne udare.
Na redovitoj molitvi petkom koju je u njegovo ime predvodio glasnogovornik u svetom šijitskom gradu Kerbali, veliki ajatolah Ali al-Sistani optužio je iračke političare za najveću krizu od pada Sadama Huseina 2003., rekavši da su im osobni interesi važniji od nacionalnih.

“Svi bi Iračani trebali zbiti redove i pojačati borbu protiv ove velike opasnosti koja prijeti njihovoj sadašnjosti i budućnosti”, rekao je Sistani. Islamska država, odmetnuti ogranak al Kaide prohujao je u lipnju sjeverom Iraka, bez gotovo ikakvog otpora iračke vojske i otada niže vojne uspjehe. To je drugi put da Sistani poziva Iračane da ustanu protiv Islamske države koja je zaprijetila osvajanjem Bagdada i cilj joj je preoblikovati kartu Bliskog istoka na kojem želi nametnuti svoju radikalnu ideologiju.

Sistani je rekao da političari koji se drže svojih položaja čine “golemu grešku”, vršeći tako pritisak na šijitskog premijera Nurija al-Malikija da se ne kandidira za treći mandat. Ajatolah je pozvao političare da se prestanu prepucavati i izaberu premijera koji je u stanju ujediniti Iračane i okončati sunitsku pobunu.

Ban Ki-moon traži od međunarodne zajednice da pomogne iračkoj vladi i narodu

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je u četvrtak da je duboko šokiran izvješćima o napadima militanata Islamske države u Kirkuku i Karakošu u Iraku te pozvao međunarodnu zajednicu da pomogne vladi u toj zemlji.

U priopćenju, Ban je pozvao “međunarodnu zajednicu, posebno one s utjecajem i sredstvima da pozitivno utječu na situaciju, da podupru vladu i narod u Iraku i da učine sve što mogu kako bi se pomoglo da se ublaže patnje naroda koji je pogođen sadašnjim sukobom”.

Vijeće sigurnosti koje se na izvanrednoj sjednici na poziv Francuske sastalo iza zatvorenih vrata u četvrtak objavilo je da je šokirano napretkom džihadista. Petnaest zemalja članica dalo je potporu Bagdadu u borbi protiv Islamske države te je pozvalo “međunarodnu zajednicu da podupre vladu i narod u Iraku i učini sve što je moguće kako bi se pomoglo da se olakšaju patnje naroda”. (hina)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari