Pratite nas

BiH

Amerika za Inzkovog zamjenika postavlja svjetskog stručnjaka za terorizam

Objavljeno

na

Jedan od razloga njegovog dolaska je činjenica da Hirn ima veliko iskustvo u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma, a to potvrđuje i njegova službena biografija na stranici State Departmenta.

Denis Hirn, zamjenik veleposlanika SAD u Afganistanu, bit će novi prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko, doznaju ekskluzivno Nezavisne novine.

Podsjećamo, trenutni prvi zamjenik Valentina Inzka, američki diplomat Bruce Berton, preuzima dužnost šefa Misije Organizacije za sigurnost i suradnju (OSCE) u BiH od Jonathana Moorea.

Kako je rečeno Nezavisnim, Hirn bi u BiH trebalo stići krajem listopada ili početkom studenog ove godine. Inače, Hirn je već služio u BiH, i to od 1993. do 1996. godine kao politički savjetnik prvog američkog veleposlanika Viktora Jakoviča, službovao je u Hrvatskoj, govori i lokalne jezike, a od 1996. do 1998. bio je angažiran za Haški tribunal. Dodira sa našom regijom imao je i dok je službovao kao službenik Zavoda za europske poslove u State Departmentu, prenosi Bljesak.info

“Radi se o vrlo jakom kandidatu koji je bio suradnik Thomasa Shannona, podtajnika za političke poslove u State Departmentu. To potvrđuje da američka administracija u BiH želi poslati utjecajnog diplomatu”, rekao je Nezavisnim izvor blizak američkoj diplomaciji.

Hirn je prije dolaska na mjesto zamjenika šefa Misije u Afganistanu bio viši Shannonov savjetnik, koji je trenutno treći čovjek u State Departmentu iza tajnika Rexa Tillersona i njegovog zamjenika Johna Sullivana.

Izvor Nezavisnih tvrdi da je jedan od razloga njegovog dolaska činjenica da Hirn ima veliko iskustvo u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma, a to potvrđuje i njegova službena biografija na stranici State Departmenta.

“Hirn je od 2012. do 2015. godine bio savjetnik za vanjske poslove Zapovjedništva za specijalne operacije Američke vojske. Služio je dvije godine u Afganistanu, i to od 2008. do 2009. kao politički savjetnik glavnog zapovjednika generala američkih i savezničkih snaga u istočnom Avganistanu, a od 2007. do 2008. bio je savjetnik borbenim snagama u jugoistočnim provincijama u blizini pakistanske granice”, stoji u njegovoj službenoj biografiji.

Zanimljivo je i to da je 2013. godine Hirn primio predsjedničko unapređenje koje mu je dalo poziciju ekvivalentnu generalu Američke vojske sa jednom zvjezdicom. S obzirom na to da govori i portugalski jezik, Hirn je dugi niz godina služio u Portugalu, kao i u američkoj misiji u Brazilu, gdje je između ostalog bio na pozicijama generalnog konzula u Rio de Janeiru, kao i konzula za političke poslove u veleposlanstvu u Braziliji.

Rođen je u Sjevernoj Karolini, a diplomatsku službu započeo je 1985. godine. Ekspert je za pitanja nacionalne sigurnosti, a sedam puta je bio nagrađen visokim odlikovanjima State Departmenta. Američka vojska odlikovala ga je za izvanrednu civilnu službu tijekom službovanja u vojsci.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nova optužnica zbog terorizma i veza s tzv. Islamskom državom

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u utorak je podignulo optužnicu protiv državljanina te zemlje Amira Hasića kojega tereti za terorizam odnosno pokušaj pridruživanja terorističkoj organizaciji Islamska država (IS), potvrđeno je iz sjedišta tužiteljstva u Sarajevu.

Kako se navodi u priopćenju, Hasić (63) je optužen da je osigurao sredstva i stvorio plan za pridruživanje terorističkoj organizaciji.

Istragom je utvrđeno kako je on u studenome 2017. preko mrežne aplikacije stupio u kontakt s pripadnikom IS-a koji se nalazi u Siriji. U prepisci je izrazio želju pridružiti se teroristima i sudjelovati u oružanim sukobima u Siriji kao pripadnik tzv. Islamske države.

Njegove planove otkrile su sigurnosne agencije u BiH, a Hasić je nakon toga uhićen i od tada se nalazi u pritvoru.

U BiH su, zbog terorizma uglavnom povezanog s islamskim radikalizmom, do sada su optužene 42 osobe, od kojih su 23 osuđene na zatvorske kazne, pretežito do godinu dana zatvra i to na temelju sporazuma o priznanju krivnje.

Prema procjenama sigurnosnih agencija u BiH, barem 137 državljana te zemlje i sada je u inozemstvu i uključeno je u strukture terorističkih organizacija.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Migrantska kriza: Europa vraća u BiH 30 tisuća azilanata

Objavljeno

na

Objavio

Oko 30 tisuća “azilanata” bit će iz EU deportirano u BiH. Njihovi azili nisu prihvaćeni jer se zapadni Balkan smatra sigurnim područjem.

Većina njih je u BiH sve rasprodala prije odlaska u europske države i nema se gdje vratiti. Bit će to u jeku azilantske krize novi udar na ovu državu, osobito jer se u Bosni i Hercegovini događa velika seoba naroda, piše Jozo Pavković / Večernji list

Sve više njezinih građana je napušta, a umjesto njih dolaze stranci iz dalekih zemalja. Zbog toga nitko ne zna koliko trenutačno BiH ima stanovnika. Svakodnevno se evidentiraju odlasci, uglavnom mladih i obrazovanih. Protjeruju ih neimaština, nezaposlenost, male plaće, ali i beznađe. Uz ekonomske nevolje, kontaminirani politički ambijent također ih motivira na bijeg iz nesigurne države.

Upravo takav prostor idealan je za useljavanje stranaca. Na sumnjiv način mnogi kupuju zemlju u BiH. Arapski investitori, zaobilazeći zakon, već odavno su napravili svoja naselja. U nekim mjestima, poput Ilidže, izrazito su promijenili nacionalnu strukturu. Tragični ratovi u Siriji i Iraku pokrenuli su izbjeglički val. Zanimljivo je kako je njegova balkanska ruta naglo promijenjena.

Putovi, zbog čvrstih granica prema EU, sve više vode preko BiH. Neki će tu ostati, a neki će preko Bihaća, Čapljine ili Grahova u Hrvatsku. Nekako odjednom BiH im je postala zanimljiva, kao i mudžahedinima koji su u BiH stigli tijekom rata. I tu ostali. Podaci iz Granične policije pokazuju kako je tijekom protekle godine, u odnosu na 2016., sedam puta povećan broj ulazaka ilegalnih imigranata u BiH iz država visokog migracijskog rizika. Nitko previše i ne propituje jesu li oni putnici prolaznici ili namjernici.

Uklapaju li se oni možda u projekcije nekih stratega koji žele promijeniti nacionalnu i vjersku strukturu države? Smišljeno ili ne, ovakve promjene mogu imati nesagledive posljedice na krhko bh. društvo. Najveći broj nesretnika, koje kao žrtve trgovine ljudima i ilegalnih migracija pronalaze bh. policajci po cestama, šumama i selima u blizini granice, pojma nema gdje je došao.

Tko i kako živi u BiH, koji su njihovi problemi, uzroci i posljedice međusobnih sukoba? Ne znaju da i građani BiH, doduše legalnije i dostojanstvenije nego oni, traže put do Zapada i boljeg života. Jedan od otkrivenih migranata izjavio je kako se u BiH “dobro živi”. Najavio je kako će tu tražiti azil. Čuju li u Bruxellesu izjavu migranta, mogli bi doći na ideju da od BiH naprave trajni europski kamp za afričke i azijske izbjeglice i tako riješe svoj problem.

Tada hrvatsko pitanje, konstitutivnost naroda, Izborni zakon i europski put BiH više ne bi bili tema. Naseljavanje jednih te iseljavanje drugih mogli bi usmjeriti fokus na druge probleme, osobito na to kako se promijenjena nacionalna i vjerska slika reflektira na državu i regiju. Europa za sada ravnodušno promatra seobu naroda. Kao da je BiH dvorište Bliskog istoka, a ne europskog zapadnog Balkana.

Viktor Orban: Migranti su muslimanska invazivna sila

 

Orban: Imigracija će biti kraj Europe, neće ni shvatiti da je okupirana

 

facebook komentari

Nastavi čitati