Pratite nas

Pregled

ANA LEDERER U BUJICI: Frljićeva predstava nije umjetnost, to je parapolitički aktivizam!

Objavljeno

na

Nisam dopustila da Frljić dođe u zagrebački HNK i zato su me srušili – izjavila je u Bujici ugledna teatrologinja i dodala: – Na mjesto intendanta Andrea Zlatar Violić htjela je postaviti Velimira Viskovića, a on je poznat po tome što je zaspao na operi!

“Predstava Olivera Frljića je parapolitički aktivizam, to nije umjetnički čin. Radi se o nečemu što institucije nemaju razloga financirati ni na koji način. Ministar Hasanbegović i ja kao njegova zamjenica, sasvim sigurno ne bi dali novac za ovakve Marulićeve dane! Ministrica Obuljen pogriješila je u proceduri, ranije je trebala razgovarati s intendantom splitskog HNK i izbornikom festival i otkazati Frljiću,” rekla je u Bujici na Z1 i partnerskim televizijama u srijedu navečer dr. Ana Lederer, zamjenica kandidatkinje za gradonačelnicu Zagreba Brune Esih, viša znanstvena suradnica HAZU-a, bivša intendantica zagrebačkog HNK u dva mandata i bivša zamjenica ministra kulture dr. Zlatka Hasanbegovića.

OBULJEN JE NAŠTETILA KRSTULOVIĆU OPARI!

Marulićeve dane u sklopu kojih je izvedena predstava Olivera Frljića ‘Naše nasilje i vaše nasilje’ platila je ministrica kulture Nina Obuljen – Koržinek i time naštetila HDZ-ovom gradonačelničkom kandidatu Andri Krstuloviću Opari, mišljenja je Lederer.

“Ministrica je dala nedopustivu izjavu za tu funkciju. Dala je uputu glede umjetničkih sloboda, da mora podupirati kulturno i umjetničko stvaralaštvo, što ovo nije, a umjetnosti se ne mogu davati ograničenja na njen način. Njezin najveći problem je što ni o jednoj temi pa tako ni o Frljiću, nema stav i time šteti kandidatu svoje stranke u Splitu. Obuljen i Krstulović Opara reagirali su tek nakon što je sve prošlo, jasno je da su kalkulirali i da oboje nemaju stav. Ministrica se u ovom slučaju ponašala kao da je pored nje proletio komet, a ona je reagirala tek nakon udara.”

Kako je rekla, kritika izvan Hrvatske loše piše o Frljićevim predstavama poput posljednje u Beču, što se u Hrvatskoj prešućuje, jer smo licemjerni.

“Njegove predstave obično se igraju pred tribinama od svega 100 ljudi i onda se medijski priča o ‘velikom uspjehu’. Gledalište splitskog HNK ima 600 mjesta, a prodano je 440 karata. Da Marko Skejo i prosvjednici nisu kupili karte, bilo bi prodano tek 300-ak karata, što je pola,” rekla je gošća Bujice, dodavši da je Frljić nekada bio vrlo nadareni redatelj, a sada je politički aktivist koji u tom smislu ima financijere i zanimljivu europsku karijeru.

ZLATAR – VIOLIĆ GURALA VISKOVIĆA,  A ON ZASPAO NA OPERI!

Lederer je progovorila i o utrci za treći mandat intendantice zagrebačkog HNK. Upravo su u toj bitci prvi puta bili na djelu tzv. kulturnjaci koje je dugo vremena stvarala i financirala ljevica. Tadašnja ministrica Andrea Zlatar – Violić na ključnim mjestima u HNK u Zagrebu htjela je Olivera Frljića i Velimira Viskovića. Podsjetimo, Uskok je kasnije zbog peglanja kartice Ministarstva kulture podignuo optužnicu protiv Zlatar – Violić.

“Njezino djelovanje nemjerljivo je pronevjerenim kunama i eurima, ono je naprosto pogubno! Godine 2012., uoči natječaja za treći mandat, imala sam podršku kazališnog vijeća HNK, ali nisam bila njen izbor, a o njezinim kompetencijama kao ministrice da ne govorim… Otvorili smo javni rat koji je njoj potrošio pola mandata, a sve na montažu protiv mene. Njezina platforma bio je Pavićev EPH, a namjera za intendanta postaviti Viskovića kao potpuno nekompetentu osobu, dok je Frljića htjela postaviti za direktora drame! Visković je, kada je trebao postati intendant, jednom došao na operu, pa je prespavao cijelu predstavu! Doslovno je zaspao i ljudi su to vidjeli, smijali su mu se cijelo vrijeme,” otkrila je Lederer zanimljivosti o Viskoviću koji je i danas glasan u obrani Frljića. Inače, ranije nije nikada dolazio na operu, pojavio se tek kada je trebao postati intendant. Viskoviću se narugao i voditelj koji je rekao da je dotićni u JNA bio čuvar Titovog groba i kao takvom mu se valjda svidjelo biti intendant kazališta sa adresom na Trgu marsala Tita. Dodao je da su komunisti nakon 1945. opere nasilno prekidali, a sada samo spavaju tijekom izvedbi.

Spomenut je i ‘lex Lederer’, koji je donijela Milanovićeva Vlada samo da bi se Anu Lederer maknulo s tadašnje pozicije.

“Rat s ministricom trajao je godinu i pol dana, u Sabor je gurnula izmjenu zakona, u isto vrijeme kao i ‘lex Perković’. U Saboru se dva puta po sat i pol raspravljalo o izmjeni jedne točke zakona, samo zbog jedne osobe. To je sumrak demokracije u mandatu Zorana Milanovića i Andree Zlatar-Violić. Nakon moga mandata, ministrica je Frljića postavila u Rijeku.”

VEĆINA U KULTURI PODRŽAVA HASANBEGOVIĆA!

Na upit kako je bilo raditi s dr. Hasanbegovićem, odgovorila je “vrlo zanimljivo, dinamično i lako” te da se s njime o svemu može dogovoriti.

“Unijeli smo nemir u područje kulture o kojem svi šute, sakrili su se pod stol i ne žele promjene, a sve smo radili sukladno 21. stoljeću u kojem živimo. Kulturnjaci su šutjeli dok je njihova Zlatar-Violić demontirala institucionalnu kulturu, osim rijetkih iznimaka, nitko nije stao na moju stranu. Nisu prepoznali rukopis nasilja i način djelovanja koji je neoboljševički! Probudili su se naglo dolaskom Zlatka Hasanbegovića koji je želio razotkriti financiranje nečega što ne pripada sektoru hrvatske kulture. Dobivši medijski prostor, Kulturnjaci su dobili dojam da su većina, što nije istina! Većina je podržavala način rada Zlatka Hasanbegovića, a on je samo htio prekinuti hranidbeni lanac Frljićeve bulumente.”

ŠOJAT ŠUTI, A PLENKOVIĆ NEMA SLUHA ZA KULTURU!

Komentirala je i kandidatkinju HDZ-a za gradonačelnicu Osijeka Ivanu Šojat koja je prozvala dr. Hasanbegovića, ali ne spominje 600 tisuća kuna koje je Nina Obuljen oduzela osječkom HNK-u.

“Ona je zaposlenica tog kazališta. Kako je moguće da je šutjela na oduzimanje te bijedne dotacije koja toliko znači kazalištu devastiranom u ratu, koje je centralna kulturna institucija Slavonije?! Nevjerojatno da kandidatkinja HDZ-a u Osijeku ne brani kazalište, dok premijer govori o obnovi Slavonije, a nema sluha za kulturu.”

Dr. Hasanbegović i dr. Lederer prije odlaska iz ministarstva, na web stranicu stavili su nalaze o tri provedena nadzora kako ih Obuljen ne bi ignorirala i držala u ladici.

“Prvi je HAVC, oko kojeg je dr. Hasanbegović barem dobio moralnu satisfakciju. Drugi upravni nadzor je nadzor HNK u Zagrebu koji ukazuje na niz nepravilnosti sadašnje intendantice koja ima fantastični osobni PR, ali ne i poslovanje. Treći je HNK u Rijeci, sadašnjeg intendanta Marina Blaževića, nasljednika i klona Olivera Frljića. Oni su kao dvoglavi orao kojeg je postavio Obersnel! Ministrica Obuljen namjerno se nije očitovala na rješenje Upravnog suda o Rijeci, iako je morala te je tako prešutno dala potporu Blaževiću pa i Frljiću.”

Baza kulturnjaka bila je dugo pod kupolom zagrebačkog HNK-a s Ivicom Buljanom na čelu, a svi oni, uključujući i Andreu Zlatar – Violić dolaze iz istog miljea – gradskog Ureda za kulturu gdje je glavnu riječ vodio Vladimir Stoisavljević. Pobijedi li Bruna Esih na zagrebačkim izborima – istiće Lederer – kulturna politika grada u bitnome će se promijeniti i neće više biti Ljuština i Šerbedžija…

ESIH JEDINA PLAĆA PRIVATNI PROSTOR ZA SVOJ STOŽER, DOK SU SVI DRUGI U GRADSKIM PROSTORIJAMA!

Stožer Brune Esih u Frankopanskoj ulici 4 jedini je prostor koji nema veze s Gradom Zagrebom, odnosno jedini je iznajmljen od privatnog vlasnika, za razliku od drugih kandidata koji su u stranačkim prostorijama koje im je dodijelio Bandić.

“Cenzura je velika, u posljednje vrijeme piše se o kulturnim politikama drugih kandidata, a mene nigdje nema, iako sam najkompetentnija. Kulturna politika u Zagrebu posljednjih deset godina doista ne postoji. Osnovne smjernice iz rada u Hasanbegovićevom Ministarstvu kulture bit će i moje smjernice za kulturnu politiku u Gradu Zagrebu,” bila je jasna dr. Lederer koja je sve Zagrepčane pozvala da daju glas i nezavisnoj listi Brune Esih za Skupštinu: – Glas za listu HDZ-a glas je za Dragu Prgometa, birači se ne smiju prevariti!

U Bujici je objavljen ‘screenshot’ sms-poruka iz Prgometova stožera u kojima se traže plaćenici za komentiranje na portalima sa lažnih profila. Njih 12 biti će plaćeno preko student-servisa, a u jednom sms-u izvjesni Mate Ćurić čak piše uputstva kako lažirati ankete u korist Prgometa!

“HDZ očito plaća ankete, ali nisu oni jedini. Ne mogu se prevariti birači. Da se pitalo ankete, vjerojatno bi Ivo Josipović još uvijek bio predsjednik RH, a Zoran Milanović predsjednik Vlade! Sve govori da je HDZ nesiguran u sebe i u svog kandidata. Prgomet je nametnuti kandidat i sve, samo ne vjerodostojan.”

Bujanec je Anki Mrak-Taritaš poručio da je lagala naciji u Otvorenom Mislava Togonala kada je rekla da nije istina da su četke za WC za obnovu u Županjskoj Posavini plaćane 200 kunu po komadu, za što je pokazao i dokumente iz kojih se vidi da su WC četke za Osnovnu školu ‘Ivan Meštrović’ u Drenovcima plaćane 281 kunu za komad! Voditelj je predložio i nagradu ‘zlatna četka’ koju bi mogla dodjeljivati Mratk-Taritaš bude li izabrana za gradonačelnicu Zagreba, a Ana Lederer se nadovezala: “Mrak-Taritaš još nigdje nije objasnila o čemu se točno radi kod preskupo plaćene obnove kvadrata za Gunji. Namjerno obmanjuje javnost izjavama o tome da je već sve rekla i na taj način uporno izbjegava odgovore.”

HRVATSKA NEMA INTERESA SUDITI UBOJICI GORDANA LEDERERA!

Na kraju emisije voditelj nije propustio spomenuti ubojicu Gordana Lederera, Aninog supruga i ratnog snimatelja ubijenog kod Hrvatske Kostajnice, u kolovozu 1991 godine. Ubojica Milan Zorić i danas mirno i slobodno živi u Srbiji, iako se pred kamerama RTS-a javno hvalio svojim zločinom! Rodom je iz kostajničkog sela Rosulje, a bio je priženjen u Galdovo kod Siska, u Hrvatskoj mu se više ne može suditi zbog pogreški hrvatskog pravosuđa, a jednom je čak bio aboliran.

“Kćer i ja teško smo to doživjele. Pokušala sam naći način da se proces obnovi, ali hrvatska država nema interesa suditi ubojici Gordana Lederera! To je propust hrvatskog pravosuđa, a hrvatsko pravosuđe najveći je problem hrvatske države,” zaključila je dr. Lederer i zahvalila gradu Hrvatskoj Kostajnici koji njeguje uspomenu na njezinog pokojnog supruga, a postavila je i spomenik, djelo kipara Petra Barišića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Biskup Košić: Zrin će postati što je zavrijedio da postane

Objavljeno

na

Objavio

O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna predvodito je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostajnice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

(IKA)

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ante Gotovina: Neprijatelj čovjeku ne treba

Objavljeno

na

Objavio

U Udbini se svečano otvara Središte za razvoj vođa “Marko Babić”. Ustrojeno je na inicijativu ministra obrane, a prema modelu gardijskog središta za specijalističku obuku dočasnika “Damir Tomljanović Gavran”, koje je djelovalo u Šepurinama od 1994. do 2000., čiji je idejni začetnik bio general Ante Gotovina.

– Svako ima pravo da se kandidira, a narod će reći na izborima kome daje prioritet, odgovorio je novinarima Ante Gotovina na pitanje novinara kojeg predsjedničkog kandidata podržava. “Ja sam bio vojnik, a sad sam bivši vojnik i bavim se poslom koji sam odabrao, a to je ribarstvo”, kazao je kad su ga novinari pitali zašto je neutralan. Poručio je i kako “neprijatelj čovjeku ne treba”, a film General nije gledao, javlja HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari