Pratite nas

Pregled

ANA LEDERER U BUJICI: Frljićeva predstava nije umjetnost, to je parapolitički aktivizam!

Objavljeno

na

Nisam dopustila da Frljić dođe u zagrebački HNK i zato su me srušili – izjavila je u Bujici ugledna teatrologinja i dodala: – Na mjesto intendanta Andrea Zlatar Violić htjela je postaviti Velimira Viskovića, a on je poznat po tome što je zaspao na operi!

“Predstava Olivera Frljića je parapolitički aktivizam, to nije umjetnički čin. Radi se o nečemu što institucije nemaju razloga financirati ni na koji način. Ministar Hasanbegović i ja kao njegova zamjenica, sasvim sigurno ne bi dali novac za ovakve Marulićeve dane! Ministrica Obuljen pogriješila je u proceduri, ranije je trebala razgovarati s intendantom splitskog HNK i izbornikom festival i otkazati Frljiću,” rekla je u Bujici na Z1 i partnerskim televizijama u srijedu navečer dr. Ana Lederer, zamjenica kandidatkinje za gradonačelnicu Zagreba Brune Esih, viša znanstvena suradnica HAZU-a, bivša intendantica zagrebačkog HNK u dva mandata i bivša zamjenica ministra kulture dr. Zlatka Hasanbegovića.

OBULJEN JE NAŠTETILA KRSTULOVIĆU OPARI!

Marulićeve dane u sklopu kojih je izvedena predstava Olivera Frljića ‘Naše nasilje i vaše nasilje’ platila je ministrica kulture Nina Obuljen – Koržinek i time naštetila HDZ-ovom gradonačelničkom kandidatu Andri Krstuloviću Opari, mišljenja je Lederer.

“Ministrica je dala nedopustivu izjavu za tu funkciju. Dala je uputu glede umjetničkih sloboda, da mora podupirati kulturno i umjetničko stvaralaštvo, što ovo nije, a umjetnosti se ne mogu davati ograničenja na njen način. Njezin najveći problem je što ni o jednoj temi pa tako ni o Frljiću, nema stav i time šteti kandidatu svoje stranke u Splitu. Obuljen i Krstulović Opara reagirali su tek nakon što je sve prošlo, jasno je da su kalkulirali i da oboje nemaju stav. Ministrica se u ovom slučaju ponašala kao da je pored nje proletio komet, a ona je reagirala tek nakon udara.”

Kako je rekla, kritika izvan Hrvatske loše piše o Frljićevim predstavama poput posljednje u Beču, što se u Hrvatskoj prešućuje, jer smo licemjerni.

“Njegove predstave obično se igraju pred tribinama od svega 100 ljudi i onda se medijski priča o ‘velikom uspjehu’. Gledalište splitskog HNK ima 600 mjesta, a prodano je 440 karata. Da Marko Skejo i prosvjednici nisu kupili karte, bilo bi prodano tek 300-ak karata, što je pola,” rekla je gošća Bujice, dodavši da je Frljić nekada bio vrlo nadareni redatelj, a sada je politički aktivist koji u tom smislu ima financijere i zanimljivu europsku karijeru.

ZLATAR – VIOLIĆ GURALA VISKOVIĆA,  A ON ZASPAO NA OPERI!

Lederer je progovorila i o utrci za treći mandat intendantice zagrebačkog HNK. Upravo su u toj bitci prvi puta bili na djelu tzv. kulturnjaci koje je dugo vremena stvarala i financirala ljevica. Tadašnja ministrica Andrea Zlatar – Violić na ključnim mjestima u HNK u Zagrebu htjela je Olivera Frljića i Velimira Viskovića. Podsjetimo, Uskok je kasnije zbog peglanja kartice Ministarstva kulture podignuo optužnicu protiv Zlatar – Violić.

“Njezino djelovanje nemjerljivo je pronevjerenim kunama i eurima, ono je naprosto pogubno! Godine 2012., uoči natječaja za treći mandat, imala sam podršku kazališnog vijeća HNK, ali nisam bila njen izbor, a o njezinim kompetencijama kao ministrice da ne govorim… Otvorili smo javni rat koji je njoj potrošio pola mandata, a sve na montažu protiv mene. Njezina platforma bio je Pavićev EPH, a namjera za intendanta postaviti Viskovića kao potpuno nekompetentu osobu, dok je Frljića htjela postaviti za direktora drame! Visković je, kada je trebao postati intendant, jednom došao na operu, pa je prespavao cijelu predstavu! Doslovno je zaspao i ljudi su to vidjeli, smijali su mu se cijelo vrijeme,” otkrila je Lederer zanimljivosti o Viskoviću koji je i danas glasan u obrani Frljića. Inače, ranije nije nikada dolazio na operu, pojavio se tek kada je trebao postati intendant. Viskoviću se narugao i voditelj koji je rekao da je dotićni u JNA bio čuvar Titovog groba i kao takvom mu se valjda svidjelo biti intendant kazališta sa adresom na Trgu marsala Tita. Dodao je da su komunisti nakon 1945. opere nasilno prekidali, a sada samo spavaju tijekom izvedbi.

Spomenut je i ‘lex Lederer’, koji je donijela Milanovićeva Vlada samo da bi se Anu Lederer maknulo s tadašnje pozicije.

“Rat s ministricom trajao je godinu i pol dana, u Sabor je gurnula izmjenu zakona, u isto vrijeme kao i ‘lex Perković’. U Saboru se dva puta po sat i pol raspravljalo o izmjeni jedne točke zakona, samo zbog jedne osobe. To je sumrak demokracije u mandatu Zorana Milanovića i Andree Zlatar-Violić. Nakon moga mandata, ministrica je Frljića postavila u Rijeku.”

VEĆINA U KULTURI PODRŽAVA HASANBEGOVIĆA!

Na upit kako je bilo raditi s dr. Hasanbegovićem, odgovorila je “vrlo zanimljivo, dinamično i lako” te da se s njime o svemu može dogovoriti.

“Unijeli smo nemir u područje kulture o kojem svi šute, sakrili su se pod stol i ne žele promjene, a sve smo radili sukladno 21. stoljeću u kojem živimo. Kulturnjaci su šutjeli dok je njihova Zlatar-Violić demontirala institucionalnu kulturu, osim rijetkih iznimaka, nitko nije stao na moju stranu. Nisu prepoznali rukopis nasilja i način djelovanja koji je neoboljševički! Probudili su se naglo dolaskom Zlatka Hasanbegovića koji je želio razotkriti financiranje nečega što ne pripada sektoru hrvatske kulture. Dobivši medijski prostor, Kulturnjaci su dobili dojam da su većina, što nije istina! Većina je podržavala način rada Zlatka Hasanbegovića, a on je samo htio prekinuti hranidbeni lanac Frljićeve bulumente.”

ŠOJAT ŠUTI, A PLENKOVIĆ NEMA SLUHA ZA KULTURU!

Komentirala je i kandidatkinju HDZ-a za gradonačelnicu Osijeka Ivanu Šojat koja je prozvala dr. Hasanbegovića, ali ne spominje 600 tisuća kuna koje je Nina Obuljen oduzela osječkom HNK-u.

“Ona je zaposlenica tog kazališta. Kako je moguće da je šutjela na oduzimanje te bijedne dotacije koja toliko znači kazalištu devastiranom u ratu, koje je centralna kulturna institucija Slavonije?! Nevjerojatno da kandidatkinja HDZ-a u Osijeku ne brani kazalište, dok premijer govori o obnovi Slavonije, a nema sluha za kulturu.”

Dr. Hasanbegović i dr. Lederer prije odlaska iz ministarstva, na web stranicu stavili su nalaze o tri provedena nadzora kako ih Obuljen ne bi ignorirala i držala u ladici.

“Prvi je HAVC, oko kojeg je dr. Hasanbegović barem dobio moralnu satisfakciju. Drugi upravni nadzor je nadzor HNK u Zagrebu koji ukazuje na niz nepravilnosti sadašnje intendantice koja ima fantastični osobni PR, ali ne i poslovanje. Treći je HNK u Rijeci, sadašnjeg intendanta Marina Blaževića, nasljednika i klona Olivera Frljića. Oni su kao dvoglavi orao kojeg je postavio Obersnel! Ministrica Obuljen namjerno se nije očitovala na rješenje Upravnog suda o Rijeci, iako je morala te je tako prešutno dala potporu Blaževiću pa i Frljiću.”

Baza kulturnjaka bila je dugo pod kupolom zagrebačkog HNK-a s Ivicom Buljanom na čelu, a svi oni, uključujući i Andreu Zlatar – Violić dolaze iz istog miljea – gradskog Ureda za kulturu gdje je glavnu riječ vodio Vladimir Stoisavljević. Pobijedi li Bruna Esih na zagrebačkim izborima – istiće Lederer – kulturna politika grada u bitnome će se promijeniti i neće više biti Ljuština i Šerbedžija…

ESIH JEDINA PLAĆA PRIVATNI PROSTOR ZA SVOJ STOŽER, DOK SU SVI DRUGI U GRADSKIM PROSTORIJAMA!

Stožer Brune Esih u Frankopanskoj ulici 4 jedini je prostor koji nema veze s Gradom Zagrebom, odnosno jedini je iznajmljen od privatnog vlasnika, za razliku od drugih kandidata koji su u stranačkim prostorijama koje im je dodijelio Bandić.

“Cenzura je velika, u posljednje vrijeme piše se o kulturnim politikama drugih kandidata, a mene nigdje nema, iako sam najkompetentnija. Kulturna politika u Zagrebu posljednjih deset godina doista ne postoji. Osnovne smjernice iz rada u Hasanbegovićevom Ministarstvu kulture bit će i moje smjernice za kulturnu politiku u Gradu Zagrebu,” bila je jasna dr. Lederer koja je sve Zagrepčane pozvala da daju glas i nezavisnoj listi Brune Esih za Skupštinu: – Glas za listu HDZ-a glas je za Dragu Prgometa, birači se ne smiju prevariti!

U Bujici je objavljen ‘screenshot’ sms-poruka iz Prgometova stožera u kojima se traže plaćenici za komentiranje na portalima sa lažnih profila. Njih 12 biti će plaćeno preko student-servisa, a u jednom sms-u izvjesni Mate Ćurić čak piše uputstva kako lažirati ankete u korist Prgometa!

“HDZ očito plaća ankete, ali nisu oni jedini. Ne mogu se prevariti birači. Da se pitalo ankete, vjerojatno bi Ivo Josipović još uvijek bio predsjednik RH, a Zoran Milanović predsjednik Vlade! Sve govori da je HDZ nesiguran u sebe i u svog kandidata. Prgomet je nametnuti kandidat i sve, samo ne vjerodostojan.”

Bujanec je Anki Mrak-Taritaš poručio da je lagala naciji u Otvorenom Mislava Togonala kada je rekla da nije istina da su četke za WC za obnovu u Županjskoj Posavini plaćane 200 kunu po komadu, za što je pokazao i dokumente iz kojih se vidi da su WC četke za Osnovnu školu ‘Ivan Meštrović’ u Drenovcima plaćane 281 kunu za komad! Voditelj je predložio i nagradu ‘zlatna četka’ koju bi mogla dodjeljivati Mratk-Taritaš bude li izabrana za gradonačelnicu Zagreba, a Ana Lederer se nadovezala: “Mrak-Taritaš još nigdje nije objasnila o čemu se točno radi kod preskupo plaćene obnove kvadrata za Gunji. Namjerno obmanjuje javnost izjavama o tome da je već sve rekla i na taj način uporno izbjegava odgovore.”

HRVATSKA NEMA INTERESA SUDITI UBOJICI GORDANA LEDERERA!

Na kraju emisije voditelj nije propustio spomenuti ubojicu Gordana Lederera, Aninog supruga i ratnog snimatelja ubijenog kod Hrvatske Kostajnice, u kolovozu 1991 godine. Ubojica Milan Zorić i danas mirno i slobodno živi u Srbiji, iako se pred kamerama RTS-a javno hvalio svojim zločinom! Rodom je iz kostajničkog sela Rosulje, a bio je priženjen u Galdovo kod Siska, u Hrvatskoj mu se više ne može suditi zbog pogreški hrvatskog pravosuđa, a jednom je čak bio aboliran.

“Kćer i ja teško smo to doživjele. Pokušala sam naći način da se proces obnovi, ali hrvatska država nema interesa suditi ubojici Gordana Lederera! To je propust hrvatskog pravosuđa, a hrvatsko pravosuđe najveći je problem hrvatske države,” zaključila je dr. Lederer i zahvalila gradu Hrvatskoj Kostajnici koji njeguje uspomenu na njezinog pokojnog supruga, a postavila je i spomenik, djelo kipara Petra Barišića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari