Pratite nas

Analiza

Analitičar Observera: “Hrvati iz Hercegovine trebali bi se pridružiti Hrvatskoj”

Objavljeno

na

John R. Schindler, analitičar Observera, osvrnuo se nedavno na odluku parlamenta Crne Gore da prihvati poziv u NATO.

Petak je donio dobre vijesti za one koji žele da se europski jugoistok priključi sigurnosnim i političkim strukturama Zapada – napisao je Schindler u svojoj analizi objavljenoj u nedjelju, prenosi Vecernji.hr.

Bivši analitičar američke agencije NSA napisao je kako je ovo veliki korak unazad za Rusiju koja se jako trudila držati Crnu Goru izvan NATO-a koristeći ‘punu lepezu prljavih trikova’ među kojima su špijunaža, propaganda, diverzija pa čak i planiranje atentata i terorizam.

Navodi i kako im je propao plan da prošle jeseni nasilnim načinom sruše vlast Crne Gore.  Piše i kako su motivacije Kremlja u ovom slučaju samo kako bi prkosili Zapadu i da tu nema ‘racionalnog strateškog računa’ budući da Crna Gora nikada nije bila dio njihovog carstva.

Schindler piše kako će Crna Gora malo toga donijeti NATO-u jer je njihova vojska ‘manja od policijske uprave Baltimorea’ i nije puno bolje naoružana. Ono što je važno kod ove zemlje je njena geostrateška pozicija.

NATO će sada kontrolirati cjelokupnu jadransku obalu koja ima realne posljedice za sigurnost Mediterana i Južne Europe – piše Schindler i dodaje kako je luka Kotor, za kojom je Moskva dugo žudjela, definitivno pozitivna za NATO.

Prije svega, pridruživanjem NATO-u strateška vrijednost Crne Gore uskraćena je Rusima – smatra Schindler i dodaje da ovo ostavlja Srbiju kopneno i politički podijeljenom između Istoka i Zapada.  Piše i kako je ‘rusofilija’ dugogodišnja u Beogradu, posebno među nacionalistima te da će Srbija na kraju morati odlučiti hoće li se pridružiti NATO-u i Europskoj uniji ili će im Putin biti glavni partner.

Navodi kako Moskva malo toga može učiniti kada je u pitanju Crna Gora, no ozbiljna je mogućnost da agitatori i provokatori potpomognuti Rusijom mogu izazvati kaos puno veći nego u Crnoj Gori.

Preveliki dio regije ostaje ukaljano korupcijom, kriminalom i političkom paralizom – mišljenja je Schindler koji procjenjuje kako zemlje Balkana ne mogu same pronaći rješenje za probleme.   Prema njemu, moguće je širenje kaosa jugoistočnom Europom. Kao primjer navodi Makedoniju koja je ‘gorko podijeljena između slavenske većine i albanske manjine’.

Veliki dio te manjine, čija brojka nije potpuno poznata, nezadovoljan je statusom quo, a 2001. godine umalo je došlo do etničkog rata. Albanci su tada, nakon borbi u predgrađima Skoplja, dobili velika politička ustupanja uključujući zajamčeno sudjelovanje u bilo kojoj budućoj makedonskoj vladi. Odnosi su se malo poboljšali, no siromaštvo, korupcija, zločin i političko nasljeđe komunističkog režima doveli su do nedavnih događaja.

I dok su NATO i EU krivili desnicu za kaos, Kremlj tu vidi zavjeru Zapada protiv pravoslavnih Slavena. Schindler upozorava da ne bi trebalo puno ‘tajnog ruskog poticaja’ da ovaj sukob pretvori u stvarni rat.  Upozorava i kako bi nasilje između Slavena i Albanaca moglo povući i zemlje poput Albanije i Srbije.

Ako se to dogodi, Bugarska i Grčka, obje zemlje NATO-a koje se posebno zanimaju za stanje u Makedoniji – možda neće biti daleko iza.  Etnički sukobi u sićušnoj balkanskoj zemlji mogli bi se proširiti u regionalni rat alarmantnom lakoćom – napisao je za Observer.

Dan kasnije u novoj kolumni navodi kako je Tito držao Jugoslaviju na okupu ‘kombinacijom karizme, političko talenta i tajne policije’. Smatra da je došlo vrijeme da Zapad prizna neuspjeh u jugoistočnoj Europi te da je ono što joj zaista treba su ‘normalne države nacije s koherentnim granicama. BiH je za njega ‘pseudo-država’ koja se nije oporavila od katastrofe koja je trajala od 1992. do 1995. godine.

Poručio je i da se Republika Srpska pridruži Srbiji ‘kao što to odavno želi. Smatra i da bi se etnički Hrvati iz Hercegovine trebali pridružiti Hrvatskoj.  Piše i kako ‘Velika Albanija dolazi u svakom slučaju’ te da je bolje da ‘se to postigne u mirnim uvjetima’. Kosovo bi se trebalo pripojiti Albaniji, smatra, a Srbiji bi trebao pripasti regija sjeverne Mitrovice. Kosovu bi pripala Preševska dolina. Prema njegovom mišljenju, Makedonija će biti veliki gubitnik u prepravljanju mape Balkana.

U zamjenu za gubitak sjeverozapadnog djela zemlje, Skoplje bi prije svih ostalih trebalo dobiti poziv za članstvo u EU i NATO kao i veliku pomoć Zapada da ‘povije rane gubitka teritorija’.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari