Pratite nas

Analiza

Analiza političkih preferencija izbora za EP – 4 dio

Objavljeno

na

Četvrtim dijelom analize političkih preferencija obuhvatit ćemo 3 županije te uzeti prosječnu vrijednost anketiranja građana u tri navrata i tri različita vremenska intervala. Zahvaljujući ispitivanju građana u različitim vremenskim intervalima, utvrdili smo trend rasta, pada ili konstante, prije svega u dvije najveće političke stranke, ali i ostalih takmaca u ovoj političkoj utakmici.

Osječko – baranjska županija

Nakon prvog kruga HDZ je imao podršku od 22 % i na pretpostavci izlaznosti na zadnjim izborima za EP i broju birača sa zadnjih izbora za župana i Županijsku skupštinu, u drugom ispitivanju je ta podrška porasla na 24 % dok je na zadnjem ispitivanju ta podrška pala na dramatičnih 14,86 ili prosječnu vrijednost od 20,28 %.  Ako to pretvorimo u broj glasova, dobijemo brojku koja je daleko manja od one iz 2014, a iznosi 12 228 glasova ili za  11.279 glasova ili 48 % manje.

Dok kod HDZ imamo dramatičan pad podrške i negativan trend koji signalizira da je moguć i još veći pad, kod SDP-a imamo konstantu u sva tri kruga ispitivanja od 22 %, što se može tumačiti i prepoznatljivošću njihove kandidatkinje Biljane Borzan inače Osječanke.

Koprivničko Križevačka županija

Nakon tri kruga ispitivanja u ovoj županiji imamo slučaj da HDZ ima konstantu s minimalnim odstupanjem, ali ta je konstanta izražena u poražavajućem rezultatu u odnosu na 2014 gdje je HDZ ostvario pobjedu s osvojenih 43,71 % dok sadašnja prosječna vrijednost iznosi tek 14,56 % potpore birača ili gubitak od 29,15 %, . Možda bi ovaj podatak djelovao iznenađujuće da nisu izvršena tri kruga ispitivanja i u svakom krugu rezultat se razlikovao u decimali kod HDZ, kod SDP-a taj je postotak s visokih 53,57 % u prvom krugu, pao na 33 u drugom da bi u trećem on došao na 21,43 uz srednju vrijednost od 36 %, što samo po sebi i nije neko iznenađene jer je očekivano da postoci padaju na veličinu uzorka, ali ne treba smetnuti da SDP u Koprivnici ima izrazito veliku podršku birača, no ipak SDP-a lista u ovoj županiji ima trend pada, a HDZ-a konstantu.

Šibensko Kninska županija.

Analizu rezultata u ovoj županiji nismo radili do sada, a sada ćemo i u njoj napraviti usporedbu s rezultatima iz 2014, baziranu na broju birača s lokalnih izbora 2017, kao i izlaznosti 2014 i opet bez uračunavanja demografskog sloma kojeg nije bila pošteđena ni ova županija.
Iako je HDZ na izborima 2014 ostvario uvjerljivu pobjedu sa 48,40 % ili 13.720 glasova uz izlaznost od skromnih 20,93 % , danas bi osvojio 14,26 % ili 3311 glasova.  U ovoj županiji po današnjim projekcijama, ili ispitivanju, HDZ ima gubitak od više od 10 000 glasova ili točnije 10.402 glasa. Nema samo HDZ pad u ovoj županiji, pad ima i SDP,  koji je 2014 imao rezultat od 32,79 % ili 9294 glasa, dok bi danas osvojio 18,51 % ili 4139 glasova, odnosno 5155 glasova manje. U ovoj županiji imamo zanimljivost da se podrška  HDZ-a, NHR-a i Živog zida razlikuje u decimali.
Iako nemamo namjeru raditi projekcije mandata već samo analizirati podršku dviju najvećih stranaka u odnosu na zadnje izbore za EP 2014 godine vidljive su neke činjenice. I HDZ i SDP  imaju pad, u odnosu na 2014 , što je očekivano s obzirom na to da su na tim izborima nastupale u koalicijama, a sada samostalno, ali sam trend u ovom ispitivanju koje se radi u tri navrata, HDZ ima naglašen trend pada dok je SDP u konstanti ili u porastu.  Osim ove dvije stranke jedino još MOST i Živi zid imaju konstantu i vrijednosti koje ne osciliraju u odnosu na redovna agencijska ispitivanja u Hrvatskoj, što daje potvrdu konstantnosti biračkog tijela. Osim njih , malo iznad ili malo ispod praga nalazi se još 5 stranačkih ili neovisnih lista što sugerira disperziju ne samo na ovim izborima.

Lošu podršku birača nekim strankama nemamo namjeru analizirati, pronalaziti razloge, koji očito postoje već to prepuštamo političkim analitičarima i vodstvima tih stranaka.

Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Izbori su najbolja anketa

Objavljeno

na

Objavio

isječak HRT

Kvarat nikada ne može biti pola ili kako prezentirati javnosti varijablu koja je ravna dobitku na lotu

Povod pisanju ove analize prezentacija ankete pod nazivom HRejting naručenu od agencije Promocija plus od HRT-a, a objavljene u Dnevniku HRT1 20.5.2019. Kako sumnjamo da je agencija radila projekcije mandata i sugerirala HRT-u prezentaciju rezultata koje je HRT objavio, upozorit ćemo na nekoliko varijanti, opcija ili sistemskih varijabli. Neosporno je da se ovakvi rezultati mogu dogoditi, no njihova vjerojatnost je gotovo ravna zgoditku na lotu.

Postoji nekoliko problema kod ispitivanja jedne izborne jedinice i zato se u pravilu treba raditi usporedba sa zadnjim rezultatima, u ovom slučaju s izborima za EP 2014, ali ne u postocima podrške već u broju glasova. Broj glasova je onaj koji osigurava mandate, ali postotci određuju D’Hondt raspodjelu, jer je za osvajanje mandata potreban prelazak izbornog praga koji je 5%. Kako su ovo izbori gdje je očekivana mala izlaznost, a i sam EP dao je projekciju izlaznosti, uz plansko vođenje dviju najvećih stranaka kampanje bez kampanje moraju se uzeti neki parametri kako bi se približno mogli odrediti mogući mandati i to u nekoliko opcija.
Preduvjet određivanja najvažnije postavke analize ili razrade ankete je izlaznost i predviđeni postotak pobjednika izbora. Ti parametri određuju izborni prag, ali i ulazni prag.

Na EP izborima 2014.godine bilo je ukupno 3.767.343 birača s pravom glasa, izlaznost na izborima bila je 25,24% odnosno ukupno je glasovalo 950.980 birača, od toga u Hrvatskoj 944.501 te 6.479 u iseljeništvu.

Za EP izbore 26.5.2019. ima ukupno 3.831.389 birača, i to u RH 3.677.031 birač te aktivno registriranih 154.358 birača bez prebivališta u RH.
Izmjenom zakona koji je 2015. stupio na snagu došlo je do automatske registracije birača prijavljenih izvan RH (prema podacima MUP-a) pa svjedočimo višestrukom povećanju broja aktivnih birača u iseljeništvu te posljedično povećanju ukupnog broja birača i to za čak 64.046 birača više s pravom glasa danas nego 2014.

Ako radimo analizu po tim postavkama baziranu na broju izašlih birača s posljednjih EP izbora, znači radimo kalkulaciju s postotcima iz HRejtinga, dolazimo do izlaznosti od 24.82% te sljedećih rezultata:

HDZ 232.990 (24.5%)
SDP 155.961 (16.4%)
ŽZ 70.373 (7.4%)
Amsterdamska 65.618 (6.9%)
Most 63.716 (6.7%)

To znači da važećih glasova ima tek 588.658, a bačenih čak 362.322.
Od tih bačenih glasova po HRejtingu osvajaju:

Petir 45.647 (4.8%)
Kolakušić 44.696 (4.7%)
Suverenisti 41.843 (4.4%)
NHR 34.235 (3.6%)
Ostale liste: 195.910

Prema HRejtingu, a sukladno D’Hondtu, mandati se dijele:

Hdz 5
Sdp 3 (+1Brexit)
ŽZ 1
Amsterdamska 1
Most 1

U toj računici prema D’Hondtu, četvrti mandat SDP-u donosi samo 38.990 glasova, a treći mandat SDP-u donosi 51.987 glasova. Također, peti mandat HDZ-u donosi samo 46.598 glasova, a četvrti mandat HDZ-u 58.247 glasova.

Iz svega navedenog možemo zaključiti, sukladno projekciji HRejting, da ne osvajaju mandat Petir, Kolakušić i Suverenisti unatoč osvojenom većem broju glasova nego što je potrebito SDP-u za mandat. To je zbog praga od 5%, pa su manipulacije brojkama u ogromnom bazenu bačenih glasova toliko kirurški precizno iznijansirane i pogođene kao što je šansa za dobitak na lotu.

Kad bi preraspodjela glasova ispod praga bila drugačija, a u tom bazenu od 362.322 itekako se može zagrabiti kao što se može zagrabiti pokoji glas malo većom izlaznošću, dolazimo do projekcije kako Petir za osvajanje mandata nedostaje 12.853 glasa da otme četvrti mandat SDP-u, dolazimo i do projekcije kako Kolakušiću nedostaje 13.804 glasa da otme peti mandat HDZ-u i dolazimo do projekcije kako Suverenistima nedostaje 16.657 glasova da otmu drugi mandat SDP-u. Ne treba zanemariti pretpostavku baziranu na višestruko većem broju registriranih birača u dijaspori, njihova izlaznost u konačnom zbroju bitno utjecati na rezultat.
Dakle, neosporno je da se radi o manipulaciji te onaj tko radi manipulaciji i onaj za čiji se račun radi manipulacija trebaju biti svijesni posljedica koje ta manipulacija može izazvati , kako u gubljenju kredibiliteta ispitivača, tako i prezentera. Iako u znanstvenim krugovima postoje izračuni o pozitivnim i negativnim učincima na manipulacije anketama, daleko je više onih koji dokazuju negativni učinak na naručitelje.

Iz svega navedenog proizilazi da rečenica – Izbori su najbolja anketa nije floskula već fakt. Isto tako u borbi protiv fake newsa imamo primjer kako to radi onaj tko to ne smije.

Autori: Ivana Ašprijan i Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Koliko je Komšić zaista ‘opasan’!?

Objavljeno

na

Objavio

Kratku i jezgrovitu analizu djelovanja drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH koja “gađa u sridu” objavio je novinar Tvrtko Milović. On je sumirao sve laži koje je Komšić izrekao u trećem mandatu te tako potvrdio tezu da je “zlatni ljiljan” instaliran u Predsjedništvo BiH kako bi bio trbuhozborac bošnjačke politike u BiH.

Milović analizira koliko su Komšićeve izjave zaista “opasne” te se iz toga iščitava kakva je funkcija namijenjena Komšiću u četverogodišnjem mandatu.

Facebook status Tvrtka Milovića Hrvatski Medijski Servis prenosi u cijelosti:

“Nakon što je političar Komšić tužiteljstvu BiH prijavio političara Dodika zbog političke izjave, analizirao sam koliko je Komšić zaista “opasan”.

Evo analizice:

08.10.2018. Željko Komšić najavio tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta.
11.05.2019. Kinezi zabili zadnji pilot mosta. Komšić nije učinio ništa.

28.11.2018. Željko Komšić izjavio da će “DF ući u koaliciju sa SDA isključivo kao dio BH bloka”.
08.04.2019. DF ušao u koaliciju sa SDA mimo BH bloka.

09.04.2019. Željko Komšić upozorio Hrvatsku da prestane maltretirati BH državljane povodom afere “Selefije”.
15.05.2019. Mediji objavili da su ispitivani BH državljani zaista sigurnosno opasni zbog veza sa registriranim teroristima.

18.04.2019. Željko Komšić najavio da će “FBIH adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP Republike Srpske”.
14.05.2019. U Parlamentu FBiH prijedlog zakona o formiranju rezervnog sastava MUP FBiH praktično blokirao HDZ BiH. Zbog toga FBiH neće adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP RS.

Ali, ako ste pomislili da je Komšić kompletno bezopasna figura, evo i jednog primjera gdje je stvarno pokazao zube:

03.03. Željko Komšić poručio maškarama u Čapljini da “neće uspjeti podijeliti Bosnu”.
I stvarno nisu uspjeli”, komentirao je Tvrtko Milović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari