Pratite nas

Analiza

Analiza političkih preferencija za EU izbore (1. dio): Mrtva utrka SDP-a i HDZ-a, dramatičan pad HDZ-a u Slavoniji, kazna za nebrigu

Objavljeno

na

Donosimo prvi dio analize ispitivanja odabira birača na izborima za Europski parlament 26 svibnja 2019., rađenog u suradnji s jednom renomiranom hrvatskom agencijom 10. i 11. travnja, dakle nakon predstavljanja i predavanja listi DIP-u.

Ovom analizom, obradit ćemo samo dvije vodeće stranke, dakle HDZ i SDP i to samo u prvom dijelu ispitivanja, gdje je obrađeno pola županija.

Piše: Ante Rašić

Ideja kod ispitivanja preferencija birača, bila je provjeriti odnose snaga u uporištima stranaka prema rezultatima zadnjih parlamentarnih i lokalnih izbora. Dobiveni rezultati, pokazuju ono što ni u jednoj anketi, osim onih koje su radile inozemne agencije. Da su danas izbori , u polovini hrvatskih županija, HDZ i SDP , vodili bi mrtvu utrku, samo ni po jednim rezultatima pobjednik utrke ni uz pomoć D’Hondta ne može osvojiti više od 4 mandata.

Rezultati obje političke opcije djeluju iznenađujući, a iznenađujući su prije svega zahvaljujući poplavi anketarskih ispitivanja koja HDZ-u daju 5 ili 6 mandata.

Ovo će biti izbori na kojem će se najmanje dijeliti po D’Hondtu, suprotno od onog što predviđa većina agencija, što će uvelike odlučiti o broju mandata pobjednika.

Ako usporedimo rezultate izbora 2014 i podatke koje analiziramo za dvije najistočnije županije, koje su uvijek bile utvrde HDZ-a, pogotovo bile bazen za ove izbore, rezultat HDZ-a se prepolovio, dok je rezultat SDP neznatno smanjio.

Godine 2014. HDZ je u Vukovarsko srijemskoj županiji ostvario rezultat od 52,32 % ili u biračima 20 081 uz izlaznost od 23,65 %. SDP je osvojio 27,36 % ili 10 499 glasova.

Rezultati ankete rađene 10. i 11. travnja kažu:

HDZ osvaja 25 %, SDP 18 %, što na broj birača iz 2014. godine, bez podataka o demografskom slomu i istu izlaznost, daje rezultat u glasovima – HDZ 9 486 ili 10 595 manje glasova, a SDP osvaja 6 830 glasova ili 3 669 manje nego 2014.

Rezultati u Osječko Baranjskoj županiji još su porazniji za HDZ i ohrabrujući za SDP jer su poravnani i obje stranke po anketi osvajaju 22 %.

HDZ je 2014. u širokoj koaliciji, ali isto tako bez u međuvremenu novonastalih stranaka, ostvario rezultat od 38,99 % ili 23 507 glasova dok po anketi osvaja 22 % ili 13 265 glasova, što je za 10 242 glasa manje nego 2014. U ovoj županiji gubitak SDP -a je zanemariv jer je i on 2014. išao u velikoj koaliciji te sada osvaja 13 265 glasova, dakle gubi samo 1 575 glasova.

Gledajući ukupni odnos snaga između HDZ-a i SDP-a za obračunati rezultat nakon ispitivanja pola županija, HDZ vodi sa 20,17 prema 19,77 %. Očito da se prema ovoj anketi vodi mrtva utrka i da se događa politička klackalica, te da HDZ gubi veliki dio biračkog tijela, dok se biračko tijelo SDP-a stabilizira i homogenizira.

Koliko na rezultate ankete utječu imena kandidata na listama i njihova prepoznatljivost, pokazat će rezultati drugog dijela ankete.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Izbori su najbolja anketa

Objavljeno

na

Objavio

isječak HRT

Kvarat nikada ne može biti pola ili kako prezentirati javnosti varijablu koja je ravna dobitku na lotu

Povod pisanju ove analize prezentacija ankete pod nazivom HRejting naručenu od agencije Promocija plus od HRT-a, a objavljene u Dnevniku HRT1 20.5.2019. Kako sumnjamo da je agencija radila projekcije mandata i sugerirala HRT-u prezentaciju rezultata koje je HRT objavio, upozorit ćemo na nekoliko varijanti, opcija ili sistemskih varijabli. Neosporno je da se ovakvi rezultati mogu dogoditi, no njihova vjerojatnost je gotovo ravna zgoditku na lotu.

Postoji nekoliko problema kod ispitivanja jedne izborne jedinice i zato se u pravilu treba raditi usporedba sa zadnjim rezultatima, u ovom slučaju s izborima za EP 2014, ali ne u postocima podrške već u broju glasova. Broj glasova je onaj koji osigurava mandate, ali postotci određuju D’Hondt raspodjelu, jer je za osvajanje mandata potreban prelazak izbornog praga koji je 5%. Kako su ovo izbori gdje je očekivana mala izlaznost, a i sam EP dao je projekciju izlaznosti, uz plansko vođenje dviju najvećih stranaka kampanje bez kampanje moraju se uzeti neki parametri kako bi se približno mogli odrediti mogući mandati i to u nekoliko opcija.
Preduvjet određivanja najvažnije postavke analize ili razrade ankete je izlaznost i predviđeni postotak pobjednika izbora. Ti parametri određuju izborni prag, ali i ulazni prag.

Na EP izborima 2014.godine bilo je ukupno 3.767.343 birača s pravom glasa, izlaznost na izborima bila je 25,24% odnosno ukupno je glasovalo 950.980 birača, od toga u Hrvatskoj 944.501 te 6.479 u iseljeništvu.

Za EP izbore 26.5.2019. ima ukupno 3.831.389 birača, i to u RH 3.677.031 birač te aktivno registriranih 154.358 birača bez prebivališta u RH.
Izmjenom zakona koji je 2015. stupio na snagu došlo je do automatske registracije birača prijavljenih izvan RH (prema podacima MUP-a) pa svjedočimo višestrukom povećanju broja aktivnih birača u iseljeništvu te posljedično povećanju ukupnog broja birača i to za čak 64.046 birača više s pravom glasa danas nego 2014.

Ako radimo analizu po tim postavkama baziranu na broju izašlih birača s posljednjih EP izbora, znači radimo kalkulaciju s postotcima iz HRejtinga, dolazimo do izlaznosti od 24.82% te sljedećih rezultata:

HDZ 232.990 (24.5%)
SDP 155.961 (16.4%)
ŽZ 70.373 (7.4%)
Amsterdamska 65.618 (6.9%)
Most 63.716 (6.7%)

To znači da važećih glasova ima tek 588.658, a bačenih čak 362.322.
Od tih bačenih glasova po HRejtingu osvajaju:

Petir 45.647 (4.8%)
Kolakušić 44.696 (4.7%)
Suverenisti 41.843 (4.4%)
NHR 34.235 (3.6%)
Ostale liste: 195.910

Prema HRejtingu, a sukladno D’Hondtu, mandati se dijele:

Hdz 5
Sdp 3 (+1Brexit)
ŽZ 1
Amsterdamska 1
Most 1

U toj računici prema D’Hondtu, četvrti mandat SDP-u donosi samo 38.990 glasova, a treći mandat SDP-u donosi 51.987 glasova. Također, peti mandat HDZ-u donosi samo 46.598 glasova, a četvrti mandat HDZ-u 58.247 glasova.

Iz svega navedenog možemo zaključiti, sukladno projekciji HRejting, da ne osvajaju mandat Petir, Kolakušić i Suverenisti unatoč osvojenom većem broju glasova nego što je potrebito SDP-u za mandat. To je zbog praga od 5%, pa su manipulacije brojkama u ogromnom bazenu bačenih glasova toliko kirurški precizno iznijansirane i pogođene kao što je šansa za dobitak na lotu.

Kad bi preraspodjela glasova ispod praga bila drugačija, a u tom bazenu od 362.322 itekako se može zagrabiti kao što se može zagrabiti pokoji glas malo većom izlaznošću, dolazimo do projekcije kako Petir za osvajanje mandata nedostaje 12.853 glasa da otme četvrti mandat SDP-u, dolazimo i do projekcije kako Kolakušiću nedostaje 13.804 glasa da otme peti mandat HDZ-u i dolazimo do projekcije kako Suverenistima nedostaje 16.657 glasova da otmu drugi mandat SDP-u. Ne treba zanemariti pretpostavku baziranu na višestruko većem broju registriranih birača u dijaspori, njihova izlaznost u konačnom zbroju bitno utjecati na rezultat.
Dakle, neosporno je da se radi o manipulaciji te onaj tko radi manipulaciji i onaj za čiji se račun radi manipulacija trebaju biti svijesni posljedica koje ta manipulacija može izazvati , kako u gubljenju kredibiliteta ispitivača, tako i prezentera. Iako u znanstvenim krugovima postoje izračuni o pozitivnim i negativnim učincima na manipulacije anketama, daleko je više onih koji dokazuju negativni učinak na naručitelje.

Iz svega navedenog proizilazi da rečenica – Izbori su najbolja anketa nije floskula već fakt. Isto tako u borbi protiv fake newsa imamo primjer kako to radi onaj tko to ne smije.

Autori: Ivana Ašprijan i Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Koliko je Komšić zaista ‘opasan’!?

Objavljeno

na

Objavio

Kratku i jezgrovitu analizu djelovanja drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH koja “gađa u sridu” objavio je novinar Tvrtko Milović. On je sumirao sve laži koje je Komšić izrekao u trećem mandatu te tako potvrdio tezu da je “zlatni ljiljan” instaliran u Predsjedništvo BiH kako bi bio trbuhozborac bošnjačke politike u BiH.

Milović analizira koliko su Komšićeve izjave zaista “opasne” te se iz toga iščitava kakva je funkcija namijenjena Komšiću u četverogodišnjem mandatu.

Facebook status Tvrtka Milovića Hrvatski Medijski Servis prenosi u cijelosti:

“Nakon što je političar Komšić tužiteljstvu BiH prijavio političara Dodika zbog političke izjave, analizirao sam koliko je Komšić zaista “opasan”.

Evo analizice:

08.10.2018. Željko Komšić najavio tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta.
11.05.2019. Kinezi zabili zadnji pilot mosta. Komšić nije učinio ništa.

28.11.2018. Željko Komšić izjavio da će “DF ući u koaliciju sa SDA isključivo kao dio BH bloka”.
08.04.2019. DF ušao u koaliciju sa SDA mimo BH bloka.

09.04.2019. Željko Komšić upozorio Hrvatsku da prestane maltretirati BH državljane povodom afere “Selefije”.
15.05.2019. Mediji objavili da su ispitivani BH državljani zaista sigurnosno opasni zbog veza sa registriranim teroristima.

18.04.2019. Željko Komšić najavio da će “FBIH adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP Republike Srpske”.
14.05.2019. U Parlamentu FBiH prijedlog zakona o formiranju rezervnog sastava MUP FBiH praktično blokirao HDZ BiH. Zbog toga FBiH neće adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP RS.

Ali, ako ste pomislili da je Komšić kompletno bezopasna figura, evo i jednog primjera gdje je stvarno pokazao zube:

03.03. Željko Komšić poručio maškarama u Čapljini da “neće uspjeti podijeliti Bosnu”.
I stvarno nisu uspjeli”, komentirao je Tvrtko Milović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari