Pratite nas

Analiza

Analiza: Što je posjet Predsjednice RH SAD-u značio za Hrvatsku i zašto do sastanka s Vučićem nije došlo i do kad ga neće biti

Objavljeno

na

Radni posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Sjedinjenim američkim državama bio je izuzetno uspješan. Njezini susreti s hrvatskim iseljenicima vječita su potvrda poštovanja i želje Hrvatske da ostanu povezani sa svojom Domovinom i da pomognu u izgradnji boljeg društva, a njezin govor na Općoj skupštini UN-a bio je izuzetno zamijećen jer priliku da govori pred svijetom, hrvatska je predsjednica iskoristila da da glas onima koje ne čujemo – običnim, vrijednim ljudima s idejom, poput stanovnika otoka Zlarina.

Taj potez hrvatske predsjednice naišao je na odobravanje i u međunarodnim i domaćim krugovima.

Na marginama Opće skupštine, hrvatska je predsjednica održala i važne susrete. Izdvajamo neke od njih:

Sastanak Kolinda Grabar Kitarović – Recep Tayyip Erdogan

Kolika je uloga i moć predsjednice Republike Hrvatske, govori i podatak da se susreće već šesti put s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom. Njihov odnos razvijao se polako i dosegnuo razinu punog političkog uvažavanja. Erdogan je jedan od ključnih svjetskih političara koji drži ključeve nove migrantske krize. Njegova najava da bi mogao pustiti novi val migranata koji su locirani u njegovoj zemlji ozbiljan je izazov za cijelu Europu a posebno za Hrvatsku kao prvu zemlju ulaza u Europsku uniju.

Sastanak Kolinda Grabar Kitarović – Recep Tayyip Erdogan

Sastanak Kolinda Grabar Kitarović – Recep Tayyip Erdogan

S obzirom na ulogu Erdogana na politička događanja u Bosni i Hrcegovini, Predsjednica RH drži tu temu na stolu a posebice u svijetlu najnovijih zaključaka vodeće bošnjačke stranke u toj državi, SDA, koji su na tragu stvaranja građanske odnosno unitarne BiH što bi značilo smrt Daytonskog sporazuma i kraj hrvatskog naroda kao konstitutivnog čimbenika a u konačnici i njegov politički nestanak što bi imalo dramatične reperkusije na samu Republiku Hrvatsku u smislu sigurnosti.

Sastanak Kolinda Grabar Kitarović – Hashim Thaçi

Sastanak s Hashimom Thaçiem, predsjednikom Republike Kosova mnogi su iščitali kao poruku službenom Beogradu i odgovor na pitanja: hoće li se predsjednica Republike Hrvatske u New Yorku sastati s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem?

Nije se sastala i neće dok Republika Srbija ne počne rješavati za Hrvatsku ključno pitanje nestalih.

Poruka je da hrvatska predsjednica nema potrebu na zasjedanju UN-a baviti se pitanjima „regiona“ iz kojega je upravo zahvaljujući njezinom djelovanju kroz inicijativu Triju mora Hrvatska napokon istrgnuta s Balkana u političkom smislu i vraćena doma gdje pripada – u Srednju Europu.

Council of Women World Leaders

“Pozivam žene da budu samosvjesne, čvrste, hrabre, uporne i odlučne na putu koje su izabrale, te okružene samo onima koji ih mogu pratiti i ne uspijevaju obeshrabriti. “

Od ožujka ove godine Predsjednici Republike Hrvatske ukazana je čast predsjedanja organizacijom Council of Women World Leaders. U New Yorku je pred sadašnjim i bivšim predsjednicama država i vlada govorila o nužnosti ravnopravnosti žena.

Sam poziv iz „Brookings-a“ jednog od najmoćnijih think tankova u svijetu predsjednici Republike Hrvatske da održi govor, također je potvrda koliko dobro Kolinda Grabar Kitarović kotira na međunarodnoj sceni. Američki Brookings Institut, utemeljen još 1916. On je ujedno i na vrhu rang liste svjetskih think tank-ova. Riječ je o istraživačkoj organizaciji za istraživanja, obrazovanje i publikacije s fokusom na javnu politiku za područja gospodarstva, vanjske politike i upravljanja državom. Njihov utjecaj je velik. Na čelu instituta je John R. Allen.

Piše: Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Erdogan želi vratiti Tursku na globalnu scenu u ulozi velike sile, Rusija od sukoba najviše profitirala

Objavljeno

na

Objavio

Turska je pristala na primirje na sjeveru Sirije kako bi se omogućilo povlačenje kurdskih snaga, objavio je večeras američki potpredsjednik Mike Pence. Sve vojne akcije prekinut će se na 120 sati, a SAD će pomoći u povlačenju trupa koje predvode Kurdi s područja koje je Turska nazvala “sigurnosnom zonom” na granici.

U toj zoni turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan namjerava smjestiti više od milijun sirijskih izbjeglica koje su sada po kampovima u njegovoj državi. Ofenziva je prouzročila novu humanitarnu krizu u Siriji u sklopu koje je 200.000 civila napustilo svoje domove, a nastao je i sigurnosni rizik zbog tisuća militanata tzv. Islamske države koji su ostali u kurdskim zatvorima.

U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” o tome su govorili Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, bivši diplomat i arabist Daniel Bučan, stručnjak za sigurnosnu politiku Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, vanjskopolitički komentator SEEbiz.eu Branimir Vidmarović i suradnik na sveučilištu u Puli.

Bučan kaže da je Moskva s Asadom uspjela nagovoriti Kurde da stanu pod zaštitu Asadovu, i to je omogućilo ovakav sporazum.

– Nisam posve siguran da će to značiti kraj sukoba. Ljudi misle da je to velika predstava velikih sila, koje su se prepucavale i na kraju dogovorile. Tu ubrajam i Tursku. Erdogan ima namjeru vratiti mjesto Turske koje je imala za vrijeme Osmanskog carstva. Intervencija u invaziji nad Sirijom, znači loš položaj u Turskoj. Erdogan želi vratiti Tursku na globalnu scenu u ulozi velike sile, smatra Bučan.

Vidmarović ističe kako je ovo vojno-političko primirje. Trump je napustio Kurde i doživio na domaćem terenu velike kritike, pa je intervenirao. Ovo je primjereno rješenje.

– Trump izgleda kao privremeni pobjednik jer je Tursku natjerao na nešto. Ne vjerujem da će se Turska povući, Turska će tamo ostati duže. Kurda na tom području dosta ima, pogotovo prema Iraku. To je status quo, gdje SAD dugoročno gubi, kaže Vidmarović.

Šelo Šabić smatra kako će Turska ući na to područje, ali da pokuša smanjiti raspuštanje vojske. Rusija je tu bila glavni arbitar.

Rusija najveći pobjednik

Barić naglašava kako je ovdje najveći pobjednik Rusija. Rusija koja zapravo zajedno sa Iranom i Turskom tvori jednu vrstu trokuta koji djeluje u zrakopraznom prostoru na području Bliskog istoka, koji je nastao time što Amerika nema nikakve strategije otkada je zadnji pokušaj imala Obamina administracija, postepeno izlazak iz regije.

– Tu su se Saudijska Arabija i Jemen pokazale neuspješnim, a da se pod Trumpovom administracijom nema nikakvog cilja. Rusija ima interes, ona se opet vraća na područje Bliskog Istoka, pokazuje se kao pouzdani saveznik koji ostake uz svog partnera bez obzira na napade koje taj partner doživljava to je ova Ruska intervencija 2015. godine koja je ojačala Asadov režim i omogućila Asadu da se vrati na scenu. Ni Moskva ni Teheran nisu željeli ovu Tursku intervenciju ali oni sada vide na terenu kako će ojačati svoj utjecaj na Bliskom istoku, kaže Barić.

Vidmarović kaže da nije za očekivati dugotrajni sukob s krvoprolićem zbog toga što imamo Moskvu kao arbitra u cijeloj toj igri.

– To bi bilo kontraproduktivno u cijeloj toj grupaciji, Moskva je zaštitnik režima Asada. Doći će do dislokacije Kurda, oni će tražiti nove lojalnosti, nove zaštitnike, dodaje Vidmarović.

Turska želi biti regionalna sila

Bučan kaže kako cijela ta regija je regija permanentnih sukoba kako na regionalnoj razini, kako sunitskoj tako islama i šiitskog islama.

– Ova invazija Erdogana na Siriju, vidim kao deklaraciju da Turska želi biti regionalna sila. Kurdima kao žrtvama ne ostaje ništa nego da biraju između propasti i kompromisa, ističe Bučan.

Barić kaže kako je Turska ekonomija 2018. došla do kolapsa, ali daleko od toga da se oporavila.

– U ovom trenutku dugovi privatnog ekonomskog sektora Turske su 304 milijarde dolara. A iduće godine dolazi 140 milijarde dolara na naplatu. Turska narodna banka ne može spasiti situaciju. Turska tako ima veliko ograničenje. Izbjeglice sada postaju sve veći ekonomski teret što izaziva veliko nezadovoljstva Turskog naroda. Turska ima problem što ovisi o dobroj volji Rusije. Turska 50 posto svog plina uvozi iz Rusije. Turska je ovisna o Rusiji na ekonomski način. Turska je u lošim odnosima s SAD-om. Turska ima velike ambicije ali sužen manevarski prostor, objašnjava Barić.

Šelo Šabić smatra kako cijela politika Turske kroz povijest završila je neuspjehom.

– Posvađali su se sa svim susjedima, a na Balkanu nisu ništa postigli. Erdogan je izgubio politički glavne gradove i izgubio je podršku donedavnih stranačkih kolega. 11000 Kurdskih vojnika na strani SAD-a je poginulo i onda ih se još izdalo.

Bučan smatra kako su Kurdi od svih izdanih, od svih sila. Turska se na tom području ponaša kao velika sila uz pomoć saveznika kao što je Rusija. Za ljude koji žive u takvom paklu njima je svejedno hoće li Erdogan proći.

Vidmarović ističe kako nisu samo Kurdi izdani, nego i Turska za vrijeme Karipske krize, kad su im maknute rakete. Trakavice između Turske i EU su nevjerojatne. Ne postoji carinski režim, dogovor.

Barić kaže kako je Kurdima u ovom trenutku bitno samo preživljavanje.

– Sad kad su napušteni od svih, sad će se povezati i sa samim vragom da prežive. Vraćaju se Asadu koji im je i omogućio tu autonomnu regiju. Recimo, Irak je sad u jako velikim problemima, velike su demonstracije protiv sadašnje vlade koje nisu nastale sektaškim sukobima nego velikom korupcijom i ekonomskim stanjem da to dovodi u pitanje stabilnost Iraka, dodaje Barić.

EU treba zaštiti svoje granice

Šelo Šabić kaže kako je dogovor iz 2016. zaustavio izbjegličku krizu koji neki pripisuju kao temeljnu krizu 21. stoljeća za Europsku uniju.

– Još uvijek imamo val problema u Europskoj uniji koji je nastao 2015. godinom. Nemamo novi plan B ako krene novi bal izbjeglica, neće se pucati na novi val izbjeglica. Panika za dolazak za boravak ili rad u EU, je puno manji u zemljama susjedstva pa i samu Tursku. Nama je važan dijalog, ističe Šelo Šabić.

Vidmarović objašnjava kako je Erdogan majstor političkog trenutka. On blefira, ucjenjuje.

– EU treba zadržati dijalog s Turskom, jer Erdogan kod svojeg stanovništva može dizati popularnost, a EU treba riješiti svoje granice. Europa treba riješiti pitanje tipa Orbana, koji bi zapucali na izbjeglice, i spriječiti ekstremizam i divljanje, zaključuje Vidmarović.

Bučan smatra kako Europi ništa ne preostaje osim dijaloga.

– A nisam siguran da su za išta sposobni u Europi. Europa nema ni plan A ni plan B, za izbjeglice, kaže Bučan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Neven Pavelić – Analiza aktualne političke situacije (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Analiza aktualne političke situacije, potpora političkim strankama, predsjednička kampanja, štrajk učitelja i ultimatum HNS-a i šef inspekcije Andrija Mikulić u kampanji. Gost Studija 4 HRT-a bio je glavni urednik Hrvatske danas Neven Pavelić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari