Pratite nas

Gospodarstvo

Andrej Grubišić o propasti Aluminija – Rješenje problema je micanje države od takvih kompanija

Objavljeno

na

Poznati ekonomski analitičar iz Hrvatske Andrej Grubišić za portal Klix.ba analizirao je kolaps bivšeg mostarskog giganta Aluminija. Po njemu razlozi pada nekad velike kompanije leže baš na mjestima gdje se tražila pomoć i spas.

Grubišić na početku kaže kako se obrazac nalik Aluminijevom već viđao u Hrvatskoj, BiH, ali i širom regije. Uzrok je skoro uvijek isti.

“Čim imate puno vlada i javnih organa koji polažu pravo na vlasništvo nad nečim najčešće ćete dobiti kilavo dijete. Mostarski Aluminij se savršeno uklapa u taj obrazac. Iako mnogi krive ponajviše neku navodnu visoku cijenu struje, ja bih rekao da je suštinski problem te kompanije njena vlasnička struktura”, kazao je Grubišić.

Većinsko državno vlasništvo dovelo je po Grubišiću do lošeg upravljanja kompanijom, a nije isključio da se to radilo i s razlogom pogodovanja interesnim grupama.

“Možda nije bilo kriminala, ali da se radilo da nekom nije bitan Aluminij kao kompanija, nego njegov odnos s Aluminijem, toga je bilo sigurno. Dominantan razlog propasti je nedostatak čvrste ruke jer svi mi u proizvodnji kupujemo električnu energiju i borimo se za bolje uvjete. Onda bi svi trebali reći da su propali jer im je skupa struja”, izjavio je.

Apeli koje su radnici i uprava slali prema Vladi FBiH i Vladi Republike Hrvatske Grubišić vidi potpuno promašenim, jer najbolje što su te instance mogle uraditi je potpuna privatizacija Aluminija.

“Ovako je Aluminij samo bio savršen politički poligon za ostvarivanje bilo osobnih interesa, bilo onih koji su povezani s političkim elitama. Vjerujem da postoji grijeh propuštanja i nečinjenje, ali to nečinjenje ne znači da je neka vlada trebala uzimati sredstva poreskih obveznika i trpati ih u crni bunar jer je firma u državnom vlasništvu. To bi i ja volio da mi država isplaćuje plaću, ali neće vlada riješiti te probleme jer je najveći problem baš uplitanje države. Rješenje problema je micanje države od takvih kompanija, a hrvatski Uljanik je pravi primjer toga”, jasan je Grubišić.

Grubišić smatra da kad neka kompanije iz ove regije ode u stečaj da proces obično traje godinama, da su onda glavna interesna grupa stečajni upravnik i ljudi oko njega te da se malo toga vratilo u život.

“Jedni pozitivan primjer vraćanja u život od velikih kompanija u Hrvatskoj je Pevec. Ne kažem da nije bilo manjih firmi, ali za revitalizaciju giganata kao što je ovaj u Mostaru bi se prije svega trebalo maknuti sve vlade koje su dolje prisutne. To je naravno jako vruć politički problem, a trebalo bi smijeniti upravu, promijeniti načine poslovanja, a duboko sam uvjeren da bi kompaniju trebalo dokapitalizirati, odnosno netko bi trebao ubaciti “lovu”. Ja ne vidim nikoga drugog tko bi ubacio sredstva pod ovim okolnostima te sam vrlo pesimističan za Aluminij”, naveo je.

Grubišić zaključuje kako stečaj nije znak da je nekom nanesena šteta, već da je to znak tržišta da kako si radio ne možeš više jer to nije održivo.

“To što je Aluminij tako dugo bio na životu ne znači da je to dobro jer je netko to morao platiti, a to su plaćali poreski obaveznici, izravno ili neizravno. Stečaj je katarza i znam da se nešto treba promijeniti. Ako netko ima potrebe za proizvodima mostarskom Aluminija već će se naći neki mali aluminij koji će proizvoditi istu stvar sve dok ima tržište i kupce, a ispregovarat će cijenu struje bolju nego su imali ovi, a ponašat će se racionalnije. Samo je bitno da bude u privatnim rukama”, zaključio je Andrej Grubišić, prenosi HMS.

Vlada RH: Imamo ograničen utjecaj u Aluminiju i ne možemo donijeti presudne odluke

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Od prvog ožujka olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

stock photo

Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage.

Njemačkoj je potrebna radna snaga i Vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage, piše Bljesak.info

To bi značilo olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu. Hoće li tim potezom biti olakšan put bh. državljanima?, prenosi BHRT. Iako se polemiziralo da će od prvog ožujka svi državljani BiH moći spakirati kofere i otići u Njemačku, to neće ići lako. Sustav odlaska u Njemačku i dalje će ići preko konzulata.

”Tri su uvjeta koje je potrebno imati za Njemačku: Grancija da imate neko radno mjesto, drugi uvjet je odgovarajuća diploma jezika i treći uvjet je diploma srednje škole ili fakulteta”, govori odvjetnik Kasim Rašidović.

Dogovor koji Bosna i Hercegovina trenutno ima s Njemačkom jeste zapošljavanje osoba sa srednjom medicinskom školom. Od 2013. godine u Njemačku je otišlo oko 5.300 osoba sa završenom medicinskom školom.

”Ono što je još traženo na njemačkom tržištu rada to su još i doktori medicine, sve visokoobrazovane osobe koje rade u IT sektoru različiti inžinjeri elektrotehnike i slično. Ali ne radimo to jer nemamo dogovor”, objašnjava Boris Pupić ispred Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Masovni odlazak opravdavaju i sami građani. Preciznih podataka o odlasku radne snage iz BiH nema. No, podaci koje navodi BHRT, pokazuju da se preko 88 tisuća građana proteklih 20 godina odreklo bh. državljanstva. Polovina ovih građana sada su stanovnici Austrije i Njemačke.

”Da bi došli u fazu da budu primljeni u državljanstvo tamo gdje žive, rade i borave naši državljani Bosne i Hercegovine oni moraju u tim državama da provedu određeni vremenski period od 5 do 10 godina.

A iseljenički val će nas ošinuti za 5 do 10 godina i tada ćemo imati pojačano odricanje”, govori Milan Zjajić ispred Ministarstva civilnih poslova BiH.

A iseljenički val ponajviše osjete poslodavci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Predstavnik RH bio za pokretanje Aluminija, vlada FBiH protiv ponude

Objavljeno

na

Objavio

Opunomoćenik hrvatske vlade i dio malih dioničara glasovali su u petak na sjednici skupštine posrnulog mostarskog Aluminiju za prihvaćanje prijedloga izraelsko-kineskog konzorcija o pokretanju proizvodnje, no većina, uključujući vladu Federacije BiH, odbila je tu ponudu.

Kako su u subotu objavili tiskani mediji u BiH, na izvanrednoj sjednici skupštine dioničara Aluminija, predstavnik hrvatske vlade Martin Čadež glasovao ja za prihvaćanje plana grupacije koju predvodi MT Abraham iz Tel Aviva o davanju u najam pogona mostarskog Aluminija i postupnoj obnovi proizvodnje.

Čadeža je za sudjelovanje na sjednici skupštine dioničara ovlastio potpredsjednik vlade RH i ministar financija Zdravko Marić. Hrvatska vlada u vlasničkome udjelu mostarske kompanije ima 12 posto.

Ukupno je 22 posto dioničara glasovalo za prihvaćanje ponude izraelsko-kineske grupacije. Po riječima Stipe Buljana, opunomoćenika vlade Federacije BiH, koja u Aluminiju ima najveći pojedinačni udjel od 44 posto, većina malih dioničara i on osobno su glasovali protiv nove ponude o davanju u najam pogona.

Buljan je pojasnio da je dobio naputke od vlade Federacije BiH koja se dan ranije odbila suglasiti se s novom ponudom o najmu dijela pogona Aluminija čime bi se, po njihovim tvrdnjama, obvezala subvencionirati plaćanja električne energije, te preuzeti druge obveze, a ocijenila je iznimno malim iznos od 15.000 eura koliko bi mjesečno izraelsko-kineska grupacija plaćala za korištenje postrojenja.

Buljan je pojasnio kako su uočene brojne ‘tehničke pogreške’ u ponudi MT Abraham Group. On je odbacio mogućnost da se prihvati navodni zahtjev izraelsko-kineske grupacije za oslobađanje od plaćanja električne energije u roku od pet godina. “To je nešto što je neprovodivo“, dodao je Buljan.

On je ocijenio iznimno lošim za Bosnu i Hercegovinu što je došlo do prestanka rada nekadašnjeg mostarskog giganta.
„Tek sad je jasno što za BDP znači i što je značio ‘Aluminij’.

Pokazatelji kažu da imamo značajan pad, te da su brojne kompanije revidirale planove“, dodao je je Buljan.

Ova je kompanija dugi niz godina bila najveći izvoznik u BiH i okosnica gospodarstva u Hercegovini. Njezinim gašenjem bez posla je ostalo 900 ljudi.

Proizvodnja je obustavljena u srpnju prošle godine, nakon što su pogoni isključeni s napajanja električne energije zbog dugovanja koja su premašila 220 milijuna eura.

Mostarski Aluminij je nakon teških ratnih razaranja upravo uz potporu vlade RH bio ponovno pokrenut 1997. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari