Pratite nas

Pregled

Andrej Plenković o Agrokoru: Podržat ćemo svaki napor koji će dovesti do dogovora svih zainteresiranih aktera

Objavljeno

na

U Banskim dvorima održan je sastanak premijera Andreja Plenkovića s najvećim dobavljačima koncerna Agrokor, a na sastanku su prisutni i potpredsjednica Vlade zadužena za gospodarstvo Martina Dalić, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Premijer Andrej Plenković je na novinskoj konferenciji nakon sastanka s dobavljačima Agrokora izjavio je da Vlada intenzivno radi na smirivanju ozračja u javnosti glede situacije u Agrokoru te da želi podržati svaki napor koji će dovesti do dogovora svih zainteresiranih aktera, a koji će omogućiti kvalitetno restrukturiranje i dostupnost svježe likvidnosti.

“Vlada Republike Hrvatske intenzivno radi prije svega na smirivanju ukupnog političkog ozračja i ozračja u javnosti glede situacije u našoj najvećoj kompaniji. Vodimo dijalog i s kompanijom i s dobavljačima i s predstavnicima kreditora, dakle banaka”, kazao je Plenković na početku konferencije.

Podsjetio je da je Vlada pripremila nacrt zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, o kojem će Sabor raspravljati u srijedu. “U ovome trenutku Vlada Republike Hrvatske želi podržati svaki napor koji će dovesti do dogovora svih zainteresiranih aktera, dakle od same kompanije pa do predstavnika vjerovnika, koji uključuju i kreditore, banke i dobavljače, i domaće i inozemne, s obzirom na to da je Agrokor kompanija koja ima rasprostranjenu poslovnu djelatnost u niz zemalja našega okruženja.

Takav dogovor, koji bi omogućio kvalitetno restrukturiranje, dostupnost svježe likvidnosti i novca, koji bi omogućio redovito poslovanje i izvršavanje barem dijela akumuliranih obveza prema dobavljačima, sigurno je najbolji potez koji akteri na funkcionirajućem tržišnom gospodarstvu i slobodnom tržištu, kakvo ima Hrvatska, mogu postići i mi bismo ga vrlo rado podržali”, rekao je premijer nakon sastanka s dobavljačima koji su oni sami inicirali.

Porezna uprava mora postupati po zakonu

U sljedećih nekoliko dana razgovarat ćemo sa svim akterima i pokušati pomoći svima. A spremni smo preuzeti i odgovornost koja bi podrazumijevala kvalitetno restrukturiranje kompanije – zaključio je Plenković.

Plenković je kazao da Porezna uprava mora postupati po zakonu. – U trenutku kada neka druga društva i drugi vjerovnici krenu u naplatu, tada oni koji rade u Poreznoj upravi nemaju mogućnost biti arbitri. Oni moraju štititi interese proračuna i moraju postupati po zakonu – objasnio je Plenković zašto je Porezna uprava krenula u naplatu duga od Agrokorovih tvrtki.

Plenković je ponovio da podržava svaki dogovor između kompanije i kreditora. Kazao je kako očekuje da će zakon biti što skorije raspravljen i izglasan u Saboru. Josip Budimir, uime dobavljača, kazao je da su tražili od Vlade da im pomognu da se odblokiraju računi Agrokorovih tvrtki. – Uputili smo na potrebu da i banke i dobavljači i Vlada zajednički djeluju radi pronalaska rješenja – rekao je Budimir.

– Smatramo da je standstill aranžman dobro rješenje. No, zakon je i dobrodošla institucionalna pomoć – kazao je Josip Budimir.

Predsjednik HGK Luka Burilović rekao je da im je važno da svi dobavljači budu zaštićeni. – Vjerujemo u skoro i brzo pronalaženje rješenja – kazao je Burilović.

Očekujem konkretne pomake od današnjeg sastanka. I ja i naši kooperanti koje reprezentiramo smatramo da je dobro kad je država medijator, ali ne treba se izravno miješati”, istaknuo je uoči sastanka u Vladi Denis Matijević, predsjednik uprave Agrofructusa, jednog od Agrokorovih dobavljača.

Agrokor je krajem rujna lani bio dužan dobavljačima 16 milijardi kuna, od čega polovinu tog iznosa hrvatskim dobavljačima. Nakon sastanka, premijer će održati konferenciju za medije.

Potpisan standstill ugovor

U nedjelju navečer potpisan je standstill ugovor između banaka članica koordinacijskog odbora financijskih vjerovnika (Erste&Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d, Sberbank d.d., VTB Bank (Austria) AG, Zagrebačka banka d.d.) i tvrtke Agrokor, a službeno je stupio na snagu potpisom svih uključenih strana, izvijestili su iz Erste banke.

Banke članice odbora još su u petak, 31. ožujka, objavile da su načelno usuglasile ključne elemente ugovora s predstavnicima Agrokora, a ispunjenjem potrebnih tehničkih uvjeta ugovor su tijekom vikenda i formalno potpisale sve uključene strane. Također, ostali financijski vjerovnici Agrokora pozvani su pridružiti se sporazumu.

Iz Erste banke podsjećaju da je cilj standstill ugovora olakšati napore kompanije u rješavanju pitanja likvidnosti i podmirivanja dospjelih obveza prema dobavljačima, osigurati nastavak kontinuiteta operativnog poslovanja i zaštite vrijednosti koncerna, kao i predstaviti osnovu za njegovo održivo restrukturiranje.

Shodno tome, kako napominju, usuglašeno je da će se upravljački tim kompanije osnažiti uvođenjem funkcije ”chief restructuring officera”, ključne osobe za provedbu programa stabilizacije, a tijekom procesa restrukturiranja funkcije top menadžmenta bit će popunjene neovisnim iskusnim stručnjacima.

Neslužbeno se doznaje da su se u nedjelju s velikim kreditorima Agrokora sastali i predstavnici manjih financijskih institucija – manjih banaka, faktoring društava i dr. Na tom sastanku, rečeno je, atmosfera je bila pozitivna te se očekuje da bi se i oni uskoro trebali pridružiti standstill aranžmanu, možda već tijekom dana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tihomir Vinković: Temeljni problem su oni teroristi koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti

Objavljeno

na

Objavio

Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?

Kako tretirati njihove supruge i udovice, koje same ili s djecom traže povratak u svoje matične zemlje? Hoće li Europu preplaviti džihadisti? Nosi li predstojeće razdoblje novu eskalaciju terorizma? Trebaju li europske države dopustiti povratak boraca tzv. Islamske države i njihovih obitelji? To su neka od pitanja na koje smo pokušali dobiti odgovore u emisiji Otvoreno.

Već se dulje vrijeme govori da je takozvana Islamska država pred slomom, a to potvrđuju i posljednji podaci s terena.

– Slom je zapravo prava riječ. Vode se posljednje operacije protiv 500-tinjak džihadista koji se nalaze na istoku Sirije kod granice s Irakom, a radi se o pokrajini Deir ez-Zor. Teritorijalno, Islamska država bi trebala nestati. Kalifat je u jednom trenutku imao teritorij veći od Velike Britanije na kojem je bilo više od deset milijuna ljudi. S druge strane Islamska država živi u Indoneziji, Filipinima, u zapadnoj Africi. Ona se i dalje širi, objašnjava Željko Trkanjec.

Pred nama su veliki problemi u Siriji, čak možda i veći nego u ratno doba. Tu je pitanje izgradnje porušene zemlje, humanitarni problemi te problem veliki naraštaj terorizma. Po Europi i po svijetu porast će teroristički napadi, jer će sada naći nove moduse, priključiti se drugim terorističkim organizacijama, pojašnjava stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.

– Ne očekujem tako brzu stabilizaciju toga prostora, dodaje.

Pitanje je i što će SAD napraviti po pitanju Sirije.

– Amerikanci tamo službeno nisu izveli intervenciju za razliku od Rusije i Irana. Oni su bili više prisutni na dijelu gdje su Kurdi te granica s Turskom. Oni su tamo došli “završiti posao”. Naravno da će SAD zadržati tamo posebne postrojbe. Temeljni problem je oni koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti. Ti koji se vraćaju, za njih se zna tko su, pojašnjava komentator HRT-a Tihomir Vinković.

Otprilike 1500 do 5000 ljudi koji su se borili, već su se vratili u Europu. Što znamo o njima?

– Svaka država ima sigurnosne agencije koje dijelom nadziru tu situaciju. No, oni se ne mogu kontrolirati 24 sata dnevno. Vi zapravo za dobar dio ljudi ne znate da su bili tamo, dodaje Filip Dragović, savjetnik ministra Davora Božinovića.

Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?

– Sve bi ih zemlje trebale primiti, osim ako se oformi sud u Iraku ili Siriji gdje bi se sudilo tim ljudima, ako dakle imaju državljanstvo zemalja Europske unije. Posebno žene i djecu će morati primiti, kaže Tihomir Vinković.

– Trump svašta govori, a službe često zanemaruju njegove tvitove. Ne stoji njegova ideja da će ih pustiti jer postaju prijetnja. Mogu u Afganistan itd., neće oni tako lako do Europe, smatra Trkanjec dodajući da su sve terorističke napade u Europi izvodili “domaći” koji su živjeli na tom području, a ne oni koji su došli s ratišta na Bliskom istoku.

– Postavlja se pitanje je li moguće borce deradikalizirati jer će se oni prije ili kasnije naći na slobodu. Nijemci tvrde da je to kod nekih moguće jer su razočarani onime što su doživjeli na ratištu, kaže Trkanjec dodajući da se će oni sigurno biti pod prismotrom.

Filip Dragović postavlja i pitanje hoće li društva prihvatiti “rehabilitirane borce” Islamske države.

– EUROPOL i Interpol imaju pune baze podataka, na sigurnosnom polju je puno napravljeno, ali je ovo pitanje šire od sigurnosnog.

Što se tiče susjedne BiH, petorica Afganistanaca su uhićeni, a povezani su s međunarodnim terorizmom.

– Trebamo vidjeti o kakvoj se povezanosti radi, pretpostavljam da je tu bila jaka međunarodna suradnja. Nije jasno s kojom terorističkom organizacijom su povezani i o kakvim se djelima radi, dodaje Dragović.

BiH jako dobro rješava pitanje terorizma, a zbog uloge islamske zajednice u tom društvu, za razliku od zapadne Europe gdje islamski centri nisu pod kontrolom država.

– Važno je spomenuti zakon koji je donijela Austro-Ugarska 1916. godine kada je islam postao službena religija u BiH. Ne postoji suživot, već život te zajednice. Islamska zajednica u BiH i Hrvatskoj je odigrala ogromnu ulogu da se pokušaji radikalizacije maksimalno minoriziraju, zaključuje Željko Trkanjec.

 

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska i Srbija daleko od dogovora o granici

Objavljeno

na

Objavio

Godinu dana nakon susreta Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića u Zagrebu i dogovora da dvije države u iduće dvije godine pokušaju usuglasiti rješenje o granici, između Zagreba i Beograda suglasja o tome još nema. Pozicije su najudaljenije kada je u pitanju razgraničenje na Dunavu.

U veljači prošle godine dvoje predsjednika dogovorilo se da će Hrvatska i Srbija u dvije godine pokušati postići dogovor oko granice, a ne uspiju li u tome obratit će ne nekom međunarodnom sudu.

Srbijanski je predsjednik tada rekao da Zagreb i Beograd imaju suprotna stajališta o granici.

Po Beogradu, iako je došlo do određenih pomaka po pitanju kopnene granice, Hrvatska i Srbija i dalje miljama daleko od dogovora o razgraničenju na Dunavu.

Državni tajnik u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova Nemanja Stevanović kazao je u nedavnom intervjuu za Tanjug da su najveća prepreka sporazumu dva riječna otoka – Šarengradska i Vukovarska ada, pri čemu Zagreb, po njemu, inzistira na rješenju koje je suprotno međunarodnom pravu.

“Po pitanju Dunava, slažemo se samo da se gotovo ni oko čega ne slažemo, zato što problem vidimo potpuno drugačije. Oni ne žele promijeniti stajalište koje je u potpunosti u suprotnosti s međunarodnim javnim pravom”, rekao je Stevanović i dodao da nije preveliki optimist da će dvije države razgraničenja riješiti bez suda.

Hrvatsko je ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini odbacilo srbijansku tezu o kršenju međunarodnog prava, ponovno istaknuvši da je bivša međurepublička granica hrvatskim osamostaljenjm postala i državna.

“Stajališta i zahtjevi Republike Hrvatske čvrsto su utemeljeni i u skladu su s međunarodnim pravom”, kaže MVEP i dodaje da Hrvatska traži da se u budući bilateralni ugovor o granici ugradi “bivša republička granica iz 1991. godine koja je danom osamostaljenja Hrvatske već postala međunarodna granica između Hrvatske i Srbije”.

Drugim riječima, Hrvatska traži da temelj dogovora bude katastar.

“Navedeno je potvrđeno i u mišljenju Badinterove komisije”, dodaje MVEP.

Beograd predlaže da granična linija ide sredinom rijeke, a kaže da bi katastarska podjela Hrvatskoj dala oko 10.000 hektara na lijevoj obali rijeke. Pritom navodi da je takav princip o granici između dvije države sredinom plovnog toka Dunava već primijenjen i u slučaju razgraničenja između Austrije i Njemačke, Rumunjske i Bugarske te Mađarske i Slovačke.

MVEP odgovara da međurepublička granica nikada nije bila na Dunavu.

“Bivša međurepublička granica, u skladu sa zakonodavstvom i hrvatske i srbijanske strane, bila je precizno utvrđena i nije bila na Dunavu, već se protezala, kako u Srijemu tako i u Baranji, vanjskim granicama općina svake republike koje su ujedno bile i vanjske granice katastara tih općina 1991.”, pojašnjava MVEP.

Ministarstvo također naglašava kako u nastavku pregovora očekuje da se “Srbija pridržava svojih više puta javno izrečenih načelnih stajališta o potrebi poštivanja bivših republičkih granica, kao jednog od temeljnih načela međunarodnog prava, te da to to primijeni pri oblikovanju svojih stajališta za cijelu granicu prema Republici Hrvatskoj jer za sada to prihvaća samo u jednom dijelu granice, u području Srijema”.

Međutim, Stevanović, koji je i nacionalni koordinator za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, nije optimist u vezi dogovora o granici na Dunavu, ali jest u slučaju da pitanje granice dođe pred neovisno međunardono pravno tijelo koje bi donijelo konačnu odluku.

On smatra da će ona ići u korist Srbije ako se ne upletu “izvanpravni čimbenici”, odnosno ako Hrvatska ne bude koristila svoje članstvo u EU-u za “ucjenjivanje”.

“Nadam se da nećemo doći pred treću stranu, gajim optimizam, ali me iskustvo rada s Hrvatskom naučilo da prije svega treba biti realist, a kad ste realist radeći s Republikom Hrvatskom, niste veliki optimist”, citira Tanjug Stevanovića koji smatra da Hrvatska nakon iskustva sa Slovenijom i arbitražnim sudom neće pristati na takvu opciju već da će se, ako do toga dođe, ići na Međunarodni sud pravde u Den Haagu.

Stevanović ipak dodaje da je na sastanku međudržavnog povjerenstva za granice prošle godine došlo do određenog pomaka kada je riječ o kopnenom dijelu granice.

Hrvatska strana naglašava da je na njezin poziv u Zagrebu u lipnju 2018. održan sastanak povjerenstva za granice, a potkraj prošle godine i jedan sastanak stručne radne skupine.

“Sada očekujemo poziv srbijanske strane za novu sjednicu, a nadamo se da će ona biti održana uskoro”, dodaje MVEP.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari