Pratite nas

Intervju

Andrej Plenković: Ako Europa može pomoći Hrvatskoj, može i Hrvatska pomoći Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Puno je nepoznanica u ovoj globalnoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa, puno neizvjesnosti. Nema lijeka za COVID-19, ne znamo koliko će trajati širenje zaraze, nema jednostavnog recepta za spas gospodarstva i radnih mjesta… O izazovima pred kojima se našla Hrvatska novinar Večernjeg lista razgovarao je s predsjednikom hrvatske Vlade Andrejom Plenkovićem.

Prva paketa pomoći Vlade RH poduzetnicima i gospodarstvu naišli su na vrlo široku podršku i struke i javnosti, kao i mjere koje ste poduzeli vezano za zdravstvenu krizu. Pokazuju to i najnovija istraživanja javnog mišljenja i veliki rast Vladina i vašeg rejtinga. No najavili ste i treći paket pomoći. Što će sadržavati i kad bi se mogao aktivirati?

U ovoj fazi zadržao bih se malo na prva dva paketa. Okolnosti dviju kriza bez presedana – pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu – zahtijevale su čvrsti, snažni iskorak Vlade Republike Hrvatske, koja je rekla: u ovoj krizi stat ćemo iza hrvatskih radnika i njihovim poslodavcima osigurati sredstva za plaću u onim situacijama kada su mnoga od tih društava praktički prestala s proizvodnom, prerađivačkom ili uslužnom aktivnošću.

Isto tako, odlučili smo poslati poruku hrvatskom gospodarstvu. U protekle tri i pol godine konsolidirali smo javne financije, odgovorno upravljali, doveli kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu, rapidno smanjili javni dug, izašli iz procedure makroekonomskih neravnoteža, prekomjernog proračunskog manjka, osigurali zdrav gospodarski rast, smanjili nezaposlenost, povećali zaposlenost, imali tri turističke rekordne sezone i s takvim konceptom zdravoga gospodarskog rasta išli prema cilju, a to je ulazak u europodručje za nekoliko godina i jačanje hrvatske ekonomije. Ta otpornost koju smo imali koristila nam je u ovoj krizi da uopće možemo promisliti i donijeti ovakve mjere.

U razdoblju koje je pred nama izlazit ćemo s novim mjerama, prilagođavat ćemo se okolnostima. S jedne strane, podržavat ćemo građane, radnike i gospodarstvo, a s druge strane racionalizirati troškove na rashodnoj strani proračuna. Isplatili smo ovaj tjedan 3,1 milijardu kuna za mirovine, preraspodijelili u proračunu 2,1 milijardu kuna za mjere kojima je obuhvaćeno 560 tisuća ljudi, a isplaćeno već 1,1 milijardu kuna.

Drago mi je što su te mjere naišle na podršku javnosti i što u ovoj krizi ljudi prepoznaju da, i u zdravstveno-sigurnosnom i gospodarsko-socijalnom smislu, imamo jasnu strategiju i viziju kako savladati izazove koji su pred nama.

Možete li ipak malo konkretizirati, je li taj treći paket već u pripremi?

Donosit ćemo i zakone i odluke na način koji smatramo potrebnim. Mislim da smo za travanj poslali temeljnu poruku i da smo u fazi vrlo učinkovite provedbe mjera i kad je riječ o Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i odgodi plaćanja poreza, doprinosa itd., a slična vrsta administriranja uslijedit će i za sredstva za travanj i svibanj.

Sigurno ćemo još donijeti horizontalni zakon, koji će ići za tim da se pomogne, primjerice, obustavi ovrha nad novčanim sredstvima, te još nekoliko mjera od kojih će naši građani imati koristi.

Najavljivali ste, iako to nije u djelokrugu Vlade, i pomoć kućanstvima. Predviđa li se odgoda plaćanja struje, komunalija?

Vidjeli ste da je Plinara u Zagrebu već napravila neke iskorake, moguće je da to učine i neka druga komunalna poduzeća. Obavili smo razgovor s predstavnicima najutjecajnijih javnih poduzeća u kojima je država stopostotni ili većinski vlasnik ili suvlasnik te smo apelirali da racionaliziraju svoje troškove, naprave planove kriznog poslovanja u ovim okolnostima i da dio dobiti uplate u proračun i pomognu državi. Svi će razmisliti o tome na koji način mogu dati doprinos da zajednički prebrodimo ovu krizu.

Sindikati vam prigovaraju da više pomažete poduzetnicima nego radnicima?

Mi vodimo dijalog sa svojim socijalnim partnerima. Važno nam je da ljudi razumiju da u ovoj situaciji želimo pronaći rješenje i za potrebe građana i za potrebe gospodarstva. Za nas su to komplementarni, a ne međusobno isključivi ciljevi.

Radnici rade u gospodarstvu, a poslodavci su osigurali ta radna mjesta. Potpora i jednima i drugima mora biti komplementarna. Očekujemo i od jednih i od drugih, posebice od utjecajnih aktera – sindikalnih središnjica, čelništva HUP-a i drugih organizacija – da utjecajem na svoje članstvo i na druge sindikalne organizacije, a isto tako da u javnim nastupima osvijeste nužnost što šireg konsenzusa, da zajednički prebrodimo krizu, koja je globalna.

Kad gledate situaciju u drugim zemljama, velikim bogatim zemljama, pa u Europi, u nama susjednim zemljama, ne nose se sve vlade i sva društva jednako kvalitetno s njome.

Što će Vlada poduzeti u slučaju zlouporabe javnog novca? Primjerice, ako poduzetnici novac dobiven od države ne iskoriste za isplatu plaća svojim radnicima?

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Porezna uprava i FINA svakodnevno izmjenjuju podatke i uspostavljaju sustav kontrola provedbe svih vladinih mjera. Na taj način će se onemogućiti moguće zlouporabe, jer uz očuvanje radnih mjesta, važno je očuvati i stabilnost javnih financija i kontrolirati sve rashode državnog proračuna i zadržati maksimalnu fiskalnu odgovornost.

Pretpostavljam da se sa sindikatima razgovara i o rezovima. Slažu li se sa smanjenjem plaća u javnom i državnom sektoru?

Obavili smo konzultacije u četvrtak poslijepodne, koje su poslužile da međusobno razmijenimo mišljenja te da vidimo razumijemo li svi kontekst vremena u kojem jesmo, činjenicu da, nažalost, u ovom trenutku ne postoji lijek za COVID-19, da ne postoji cjepivo i da nismo stekli imunitet. I svi se suočavamo s velikim upitnikom – koliko će ova kriza trajati? Dok smo svi zajedno u takvoj situaciji, važno je da svi akteri u društvu budu svjesni njezinih implikacija.

Razmišljate li o nagrađivanju zdravstvenih djelatnika, policajaca, vatrogasaca, dakle onih koji su izravno uključeni u borbu s koronavirusom i koji su se iskazali u potresu?

U ovoj neviđenoj krizi izrazito smo zahvalni liječnicima, medicinskim sestrama i cjelokupnom zdravstvenom osoblju, policajcima, vojnicima, inspektorima, carinicima, Civilnoj zaštiti, građanima uopće na velikoj solidarnosti, onima koji rade i omogućuju da svatko od nas može doći u dućan i kupiti ono što mu je najpotrebnije za život.

Naša je poruka da svi moramo shvatiti da je ovo proces s kojim ćemo jedno vrijeme živjeti. To je neko novo normalno i u tome svi moramo dati doprinos. Ovo je vrijeme široke društvene solidarnosti. Posebno cijenimo doprinos onih službi koje su pomogle da svom silinom spriječimo širenje virusa i time zaštitimo zdravlje hrvatskih građana. I to je ono najvažnije.

Znači li to da se njihove plaće barem neće rezati?

U ovom trenutku nismo došli u tu fazu rasprave. Trenutačno sagledavamo kako naći izvore financiranja za mjere koje smo poduzeli i za sredstva koja će nedostajati u proračunu. Kad pogledamo prihodovnu stranu proračuna, to se ne može usporediti s mirnodopskom situacijom od prije pet tjedana. To su veliki izdaci za koje ćemo morati pronalaziti sredstva. Vodit ćemo računa o svima. S druge strane, načelo široke društvene solidarnosti svi moramo imati na umu. Moramo jednostavno svi biti svjesni toga da ćemo taj teret dijeliti zajedno.

U javnosti se predlagalo osnivanje i nacionalnog stožera za gospodarstvo, no vi ste to otklonili, ali ste rekli da ćete se oslanjati na savjete stručnjaka. Jeste li već uključili kojeg stručnjaka u promišljanje idućih gospodarskih mjera?

Prije svega bitno je reći da Stožer civilne zaštite čine ljudi koji su u službama Vladinih institucija. Nema tu nikoga tko je došao iz nekoga drugog konteksta. Sve aktivnosti koje Stožer temeljem zakona donosi u tijesnoj su koordinaciji s Vladom. O svemu što se poduzima prethodno se informira Vladu. A ta teza o stožeru za gospodarstvo više je medijska teza. Nećemo osnivati nikakav stožer za gospodarstvo. Postoji Vlada, a mi živimo u predstavničkoj demokraciji. Idete na izbore, dobijete povjerenje pa upravljate institucijama vlasti. Nakon Uskrsa vidjet ćemo mogu li nam u promišljanju izazova hrvatskoga gospodarstva u novim okolnostima pomoći stručnjaci iz ekonomske zajednice, privatnog sektora te sindikata.

Ministar Marić izjavio je u intervjuu Večernjem listu da nakon ove pandemije budemo spremni za ubrzani gospodarski razvoj. Spomenuo je kako o tome intenzivno razgovara s vama. Priprema li se to neki poseban plan?

Mi stalno razgovaramo. Imamo velik broj ekonomista u Vladi, ministara koji su zaduženi za gospodarske resore. Ovaj paket pripremao se danima, ponekad i večerima i vikendima, temeljito smo analizirali što u ovako kratkom roku možemo staviti na stol te ponuditi Hrvatskom saboru i hrvatskoj javnosti.

Naravno da je u ovom kontekstu važna i hrvatska poljoprivreda. Otvoren je veliki prostor za ulaganja u poljoprivredu, a i za ulaganja u gospodarstvo budućnosti – u digitalnu ekonomiju, u sve one usluge koje su bitne da pratimo korak s četvrtom industrijskom revolucijom, koja u ovakvoj krizi dobiva sasvim novu dimenziju. Razmišljamo o tome idućem koraku, jer najbitnije će biti koliko će se koje gospodarstvo brzo dići na noge i loviti korak s novim izazovima. Vodit ćemo računa o tome da ta rješenja budu dobra za Hrvatsku i njezine građane.

U ovoj vrlo teškoj situaciji vidimo da se funkcioniranje državnog aparata može poboljšati preko noći. Svjedočimo promjenama koje su se dosad činile nemogućima, od e-usluga do smanjenja birokracije. Je li vrijeme za „resetiranje“ državnog aparata i radikalnije promjene?

Mislim da proces digitalizacije napreduje. U sustavu e-građani na raspolaganju su 72 usluge. I ove restriktivne mjere zbog sprečavanja epidemije ljude upućuju da više koriste e-usluge nego što bi ih koristili inače. Jako je dobro ako postoji trend responzivnosti institucija i brzine procesuiranja različitih zahtjeva. Neka društva koja su ulovila korak s digitalnom revolucijom prije nas rade iskorake, ali mi smo mnoge usluge jako unaprijedili. Primjerice, e-recept mnoge zemlje nemaju, a Hrvatska ima. Na izazov borbe s koronavirusom pronašli smo rješenje s kojim se povezuju sustavi potrebni za elektronsko izdavanje e-propusnica, što je usluga u sklopu Centra dijeljenih usluga, koji je strateški projekt Vlade u digitalizaciji javne uprave. Općenito gledajući, država se u ovakvoj krizi pokazala poprilično otpornom i učinkovitom, i to u svim svojim sastavnicama. Na to možemo biti ponosni, kao i na odgovorno ponašanje građana.

Ipak, ovo je idealno vrijeme za promjenu svega što u državnom aparatu nije bilo dobro.

Ovo je jedna vrsta kriznog upravljanja. Premda moram priznati da ja, kao predsjednik Vlade, i kolege u posljednje tri i pol godine gotovo konstantno imamo neku vrstu kriznog upravljanja. To nam je postala vještina koju možemo drugima tumačiti i objašnjavati. Imali smo dosta zahtjevan put od početka, tako da se sada smireno i sustavno nosimo s ovom situacijom. Činjenica je da su reforme potrebne hrvatskom društvu i naša je trajna zadaća da učinimo sve da institucije i gospodarstvo budu jeftiniji, učinkovitiji, brži i dostupniji građanima i gospodarskim subjektima. Pokušat ćemo iskoristiti vrijeme i u zadnjih šest mjeseci mandata ove Vlade i Hrvatskoga sabora za nastavak angažmana u tom području.

Imate li razrađene scenarije za slučaj da pandemija i blokada gospodarstva potraju šest ili više mjeseci? Ili ako se pogorša epidemiološko stanje u Hrvatskoj?

Mi smo se relativno dobro pripremili za ovu situaciju jer smo od početka, na temelju informacija koje smo dobivali iz Kine, shvatili kakva je prijetnja. Zato smo već krajem siječnja osnovali krizni stožer Ministarstva zdravstva, još dok je Kujundžić bio ministar, a onda je ministar Beroš preuzeo ustrojavanje Stožera civilne zaštite i međuresornu koordinaciju. Poduzeli smo dosta toga na vrijeme. Ono što trenutačno ne znamo ni mi niti itko drugi jest kad ćemo odgovoriti na tri temeljna pitanja: hoće li biti učinkovitoga i verificiranoga lijeka za COVID-19, hoće li istraživači, vjerojatno najbogatijih i najrazvijenijih zemalja, uspjeti pronaći cjepivo i kada ćemo steći imunitet. Ta nas činjenica navodi na promišljanje da nađemo način kako se boriti s ovom vrstom pandemije a da gospodarstvo funkcionira. Zato su svi izvori financiranja bitni.

Brojni stručnjaci i znanstvenici najavljuju drugi val epidemije nakon ljeta, koji bi iznova zaustavio gospodarske i druge aktivnosti. Može li to Hrvatska izdržati?

Izdržat ćemo sigurno, samo se svi skupa moramo prilagoditi situaciji. Solidarnost je ključna riječ u cijeloj priči, ali i strpljivost i samodisciplina. Mi, nažalost, u ovom trenutku – temeljem informacija koje imamo u konzultacijama sa Znanstvenim savjetom koji smo oformili, a koji je sastavljen od naših eksperata ovdje i onih koji rade u inozemstvu – nemamo dokaza da će nam toplo vrijeme ili vlaga utjecati na slabljenje virusa. Bilo bi sjajno kada bi postojali takvi dokazi. Restriktivne mjere koje smo poduzeli trenutačno su najučinkovitiji način da odvojimo one koji su, nažalost, zaraženi od onih koji su zdravi. Udarili smo restriktivnim mjerama na virus i taj udarac je bio tako snažan da smo uspjeli usporiti širenje zaraze. Istodobno moramo gledati kako omogućiti da život funkcionira i da gospodarstvo radi. To zahtijeva puno prilagodbe. Uoči uskrsnih blagdana otvorili smo tržnice, ali po vrlo preciznom režimu, produljili smo radno vrijeme dućana do 20 sati da bi oni koji i dalje rade mogli u predblagdansko vrijeme stići sve obaviti i kupiti sve što im treba za blagdan Uskrsa.

Bi li eventualni drugi val pandemije mogao ugroziti i održavanje parlamentarnih izbora u Hrvatskoj?

U rujnu će biti četiri godine našeg mandata, ali mi u ovoj fazi nismo ni vremenski, a kamoli analitički stigli pristupiti temi izbora. Prioritet su nam zdravlje naših sugrađana i gospodarski opstanak. Imamo još vremena da se tom temom pozabavimo.

Imate li razrađen scenarij koji bi uključivao proglašenje izvanrednog stanja u državi? Sad su, naime, proglašene „posebne okolnosti“ koje ugrožavaju život i zdravlje građana.

Mislim da u ovoj fazi za to još nema potrebe. Vlada funkcionira, Hrvatski sabor funkcionira, sve demokratske institucije čine što i trebaju činiti. Uveli smo restriktivne mjere, ali nismo uveli policijski sat, nismo izveli vojsku na ulice, nismo radili nešto što su neke druge zemlje činile. Smatramo da je ovo što sada radimo primjereno, da su ljudi shvatili ozbiljnost situacije, da reagiraju izrazito odgovorno pazeći na distancu jer time čuvaju sebe i svoje najbliže. Kada se jednom netko zarazi, prva pati najuža obitelj. Zato je važno biti odgovoran.

Jeste li zadovoljni ponašanjem oporbe u ovoj situaciji?

Oporba igra svoju ulogu, ima svoje ideje i inicijative. Mislim da su u najvećoj mjeri podržali sve što smo predložili. Idu s još nekim sugestijama, ali Hrvatska nije zemlja u kojoj novac pada s neba. Radimo ono što možemo. Svi bismo htjeli biti širokogrudniji, ali sve ovo što smo dosad učinili poprilično je velikodušno i poduzeto u interesu hrvatskih gospodarstvenika i radnika.

Neki tvrde da je proširenjem ovlasti Stožera civilne zaštite, koji o suspenziji pojedinih prava i sloboda odlučuje umjesto Sabora, suspendirana demokracija?

Nije tako. Radi se o odlukama koje su donesene u uvjetima kada je u odnosu na bolest COVID-19 Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu pandemiju i kad je proglašena epidemija na teritoriju Republike Hrvatske. Stožer civilne zaštite RH osnovala je Vlada RH radi koordinacije svih službi u slučaju pojave koronavirusa COVID-19 u Hrvatskoj, a kako bismo omogućili da Stožer bude operativan i da donosi odluke, izmijenili smo i Zakon o sustavu civilne zaštite. Odluke Stožera donesene su temeljem uputa struke i u skladu s postojećim zakonodavstvom te isključivo zato što nastojimo na najbolji mogući način zaštititi zdravlje svojih građana. Pri tome smo vodili računa da sva ograničenja donesena radi sprječavanja širenja koronavirusa i zaštite ljudskih života budu razmjerna i balansirana. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti namjeravamo unaprijediti postojeći institucionalni model upravljanja krizom u ovakvim situacijama. Predlažemo da u situaciji kada je istodobno proglašena i epidemija i pandemija zarazne bolesti, Stožer civilne zaštite može donositi posebne sigurnosne mjere u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo te pod neposrednim nadzorom Vlade RH. U situacijama koje odlikuju brze i nepredvidive promjene te stalna opasnost od rasta oboljelih, predloženi model dodatno će osigurati da poduzete mjere učinkovito štite živote i zdravlje ljudi, ali da istodobno strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju.

Europska unija pokazala je sporost u reakciji na pandemiju, neslogu i različite poglede na rješavanje krize. Pokazuje li ova situacija da bi nešto korjenito trebalo mijenjati i u birokratiziranom sustavu EU-a?

Mi predsjedamo Vijećem Europske unije i za vrijeme hrvatskog predsjedanja održan je velik broj sastanaka različitih resora i različitih konzultacija. Nažalost, ne onako kako smo htjeli, da to budu sastanci u Hrvatskoj ili pak redoviti sastanci Vijeća u Bruxellesu, nego putem videokonferencija. Održane su tri takve konferencije na razini Europskog vijeća. Što se dogodilo s ovom epidemijom? Kad ograničite kretanje, a to je ono što nam se dogodilo, automatski ste išli protiv jedne od četiriju temeljnih sloboda EU, a to je sloboda kretanja ljudi i robe. Ta dva elementa, a to je bio jedini način da se nosimo s epidemijom, znatno su utjecala na Uniju kakvu poznajemo. Svi su se okrenuli prije svega zdravstvenoj sigurnosti svojih građana. Međutim, sada nastojimo naći okvir kako da Unija bude dodana vrijednost kad je riječ, primjerice, o zajedničkoj nabavi zaštitne medicinske opreme, kako poticati istraživanja da se nađe lijek ili cjepivo, kako pomoći gospodarstvu i zaposlenosti. Hrvatska je za sve poduzete mjere tražila privolu jer su neke od njih oblik državne potpore. Sve je to Komisija odobrila, jer su se i kriteriji fleksibilizirali. Europske institucije razumiju da su ovo posebne okolnosti u kojima moramo imati neka druga mjerila nego inače.

Može li se, dakle, očekivati i brža reakciju i veća solidarnost?

Solidarnost je temelj Europske unije, bez nje Hrvatska ne bi imala ni sredstva za Pelješki most, ni za širokopojasni internet, ceste, željeznice, luke, projekte u vodno-komunalnom gospodarstvu, znanstvene projekte, mjere za zapošljavanje… Kao najnovija članica, Hrvatske je dobar primjer dodane vrijednosti članstva u EU i onoga što nam u investicijskom smislu članstvo daje. Mi smo zemlja koja je 80 posto javnih investicija sufinancirala europskim novcem. Ovo je specifična okolnost i treba neko vrijeme da se na europskoj razini reagira na jedinstven način, jer je kriza velikih i snažnih razmjera.

Vlada je odlučila izdvojiti 43 milijuna kuna za pomoć bolnicama i Hrvatima u BiH. Očekujete li zbog toga negativne reakcije u dijelu hrvatske javnosti?

Mislim da to velik broj naših građana razumije. Potpora Bosni i Hercegovini, osobito hrvatskom narodu kao konstitutivnom narodu, trajna je politika ove Vlade. I u kontekstu suočavanja s izazovima epidemije koronavirusa, odlučili smo usmjeriti upravo ta sredstva da pomognemo prije svega zdravstvenim institucijama. Mislim da na tu odluku svi zajedno možemo biti ponosni jer smo izašli ususret potrebama koje su više nego nužne, posebice u krajevima u kojima imamo dosta slučajeva zaraze. I to je solidarnost. Ako Europa može pomoći Hrvatskoj, može i Hrvatska pomoći Hrvatima u BiH.

Gledajući iz današnje perspektive na poteze koje ste povukli kao premijer i šef HDZ-a, biste li nešto mijenjali?

O tome, moram priznati, nisam ni stigao razmišljati. Tolika je bila dinamika rada u protekle tri i pol godine. Primjerice, zajedno s kolegama iz našeg tima „Odvažno za Hrvatsku“ ponovno sam izabran na čelu HDZ-a. To je bilo u ožujku 2020., koji ćemo pamtiti generacijama jer je bio presudan za promjene svih životnih okolnosti. Što se tiče HDZ-a, smjer stranke otpočetka je bio vrlo jasan. Sve što sam kazao 2016. provodili smo i u stranci i u mandatu ove Vlade, i u pogledu političke stabilnosti, gospodarskog rasta, pravne sigurnosti, društvene solidarnosti, jačanja međunarodnog položaja i domovinske sigurnosti. Radili smo sve što smo obećali. Ne mogu reći da smo baš sve ispunili, ali teško je to ostvariti u ovakvom vremenu, s toliko kriza koje nismo planirali. Želim što veću homogenost i jedinstvo unutar članstva i stranke. Imali smo demokratske izbore bez presedana – šest čelnih ljudi izravno birano bez ikakvih kritika na taj proces. Što se tiče Vlade, mislim da smo učinili Hrvatsku boljom nego što je bila 2016. Imali smo veliku prijetnju zbog krize u Agrokoru za gospodarski i financijski sustav. Tu smo krizu spriječili i naučili nešto iz te situacije. Mislim da sada, kada smo suočeni sa znatno većom krizom, možemo svoje odluke i odabire gledati u kontekstu onoga što je iza nas i onoga što može biti ostavština naših poteza dosta godina unaprijed.

A biste li promijenili neke kadrovske poteze? U Vladi se, primjerice, izmijenjalo dosta ministara.

Uglavnom su to bile okolnosti koje su bile jako rijetko stricto sensu vezane za rad Vlade. U politici dajete povjerenje ljudima koji s vama idu na izbore, dijele političku filozofiju i određene ciljeve. Bilo je rotacija, promjena koalicijskih partnera u krajnjoj liniji, ali temeljni je cilj bio održati političku stabilnost. Ona nam je omogućila da otporniji dočekamo ovakvu krizu premda, naravno, nismo ni sanjali da će doći. Kad rezimiramo, HDZ je i dalje stranka broj 1 za veliki broj naših sugrađana i u posljednjoj godini mandata te postoji povjerenje prema Vladi i u ovako teškoj situaciji. Nastavljamo odgovorno raditi za dobrobit Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Intervju

Plenković: Suradnja u Saboru sa Škorom i Mostom tek kada promijene retoriku

Objavljeno

na

Objavio

Večernji list TV

Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i mandatar buduće Vlade, osvrnuo se u razgovoru za Večernji list na izborni trijumf svoje stranke, koja je, kaže, ostvarila povijesni rezultat. No zasad još ne želi otkrivati izgled svoje nove Vlade. Potvrdio je jedino da će ona imati manji broj ministarstava.

Kad je riječ o izbornim rezultatima, očekivao se, slikovito rečeno, dugi i iscrpljujući rat, a dogodio se blitzkrieg HDZ-a. Navodno je stranačka analitika prilično dobro predvidjela koliko će mandata osvojiti HDZ?

Prije svega, zadovoljni smo rezultatom, koji je pokazao dvije temeljne poruke. Prvo, građani su honorirali sve ono što smo učinili u prvom mandatu, a riječ je o nizu reformi, poboljšanju životnog standarda, upravljanju brojnim krizama i njihovu rješavanju, osobito koronakrizom. Drugo, pogodili smo temu svoje kampanje i programa. Poruka o sigurnoj Hrvatskoj u ovakvom kontekstu bila je velikom broju naših građana jamstvo da će Vlada, predvođena HDZ-om, naći rješenje za održavanje radnih mjesta, za rješavanje krupnih financijskih i ekonomskih izazova koji su pred nama, da će osigurati javnozdravstvenu sigurnost građana, kao što je to bilo u nekoliko posljednjih mjeseci. Te su dvije poruke bile kapitalne. Kampanja je bila dobra, moj je dojam da smo bili puno prisutniji na terenu, puno jasniji u porukama, a rezultatu su pridonijela i sučeljavanja. Što se tiče supstance, rezultat je fascinantan. Od 11 izbornih jedinica u kojima smo imali svoje kandidate, pobijedili smo u njih devet, a u trećoj i osmoj HDZ je ostvario povijesni rezultat – u jednoj pet, u drugoj četiri mandata. Ostao je jedino žal za još dva mandata koja su nam promaknula za nekoliko stotina glasova.

Kako biste objasnili dobar rezultat u Zagrebu, osobito u centru grada, gdje HDZ dosad nije osvajao toliko mandata?

Moja je ambicija bila da u četiri zagrebačke jedinice pokušamo ostvariti 23 mandata, kao i 2016. godine. Tada je baš Zagreb bio ključan za ukupnu pobjedu HDZ-a protiv lijeve koalicije. Sad smo ponovili taj rezultat, s time da smo 2016. bili izjednačeni s lijevom koalicijom, a sada smo pobijedili u sve četiri zagrebačke izborne jedinice. To je golem iskorak baš u centru Zagreba. Lošijem rezultatu koalicije predvođene SDP-om sigurno je pridonio i novi moment na političkoj sceni, a to je koalicija Možemo, koja je uzela dio lijevoga biračkog tijela. Mi smo možda mogli i bolje da nisu Most i Domovinski pokret dobili zapravo dosta mandata u tim jedinicama.

Jesu li dva sučeljavanja s Bernardićem bila presudna za vašu pobjedu?

Ta dva sučeljavanja bila su dosta različita. U prvom je bilo puno više slobode za upadanje u riječ, pa je bilo i nadvikivanja, a drugo je u tehnologiji izvedbe bilo jasnije. Puno je bolje kad imate određeno vrijeme da naši građani čuju što imate reći. U prvom je bilo više pokušaja gospodina Bernardića da agresijom, uobičajenim katalogom napada na HDZ pokuša portretirati i stranku i mene u negativnom svjetlu. A čim se došlo do supstance, do konkretnih stvari, vidjelo se iskustvo, poznavanje materije, što je bilo očito osobito u drugom sučeljavanju. Na kraju se veći broj naših sugrađana, koji su do tada možda bili neodlučni, odlučio glasovati za kontinuitet i za povjerenje listama HDZ-a.

Ovih dana kreirate izgled nove Vlade. U izbornoj kampanji najavili ste smanjenje broja ministarstava, ali niste mogli decidirano reći o kojem je broju riječ. Imate li jasniju sliku sada, koliko će na kraju ostati ministarstava?

Imam, ali dopustite nam još nekoliko dana da u internim konzultacijama dovršimo tu novu arhitekturu Vlade Republike Hrvatske. Bit će manji broj resora, dakle bit će manje ministara u Vladi. Provest ćemo određena spajanja vodeći računa o funkcionalnosti i bliskosti nadležnosti pojedinih resora. Činimo to temeljem našeg iskustva, nije riječ o kopiranju nekog prijašnjeg modela ili modela neke druge zemlje. Gledamo što je primjereno ovom trenutku kako bismo formirali Vladu koja će biti kompaktna i možda lakše upravljiva. Dosad nas je bilo 20, plus ja kao predsjednik, to je puno ljudi za koordinaciju te ćemo taj broj smanjiti. Nije riječ o deset ili 12 resora, bit će ih između 12 i 20, ali će Vlada biti funkcionalnija i učinkovitija.

Naveliko se nagađa o spajanju ministarstava branitelja i obrane te da bi to novo ministarstvo vodio Tomo Medved?

I ja sam to pročitao (smijeh).

Hoće li u novoj Vladi biti više novih ili starih ministara?

Neće biti više novih. Velika većina sadašnjih ministara nastavit će raditi svoj posao.

Novost je i to što u novu Vladu ulazi predstavnik manjina. Je li riječ o predstavniku srpske manjine ili o predstavniku svih manjina?

Još formalno nisam razgovarao s predstavnicima manjina. U ponedjeljak smo obavili samo konzultacije s dosadašnjim partnerima. Jasno sam naglašavao u kampanji: idemo razgovarati s ljudima koji su u proteklom mandatu podržavali našu parlamentarnu većinu, našu Vladu. Svih osam izabranih predstavnika nacionalnih manjina iskazalo je spremnost da nastavimo suradnju. Gospodin Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, također je izrazio spremnost, kao i gospodin Čačić, čija je stranka u velikoj većini našeg mandata podržavala parlamentarnu većinu. Tako smo u ponedjeljak praktički do 12 sati došli do potrebnog broja 76, pa dodatne konzultacije nismo ni trebali obavljati. O ambiciji predstavnika manjina da u Vladi imaju svog predstavnika još nismo razgovarali.

Pupovac se već izjasnio da bi ovaj put ipak imali predstavnika Vladi?

I dosad su imali predstavnike. U mojoj prvoj Vladi imali su državnu tajnicu u Ministarstvu regionalnog razvoja, s kojom smo odlično surađivali, državnog tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, dakle bili su dio Vlade, ali sve što je ispod ministarske razine za širu medijsku javnost ostane ispod radara. Osim ako iskrsne neki problem.

Hoćete li predsjedniku Republike ići po mandat sa 76 ruku ili ćete povećati saborsku većinu? Je li vam se u međuvremenu još tko ponudio?

Nije se nitko ponudio niti sam s nekim trećim razgovarao. Prvo, nisam imao vremena; drugo, čekamo službene rezultate; treće, za dobivanje povjerenja predsjednika Republike dovoljno je donijeti dokaz od 76 potpisa. Što se tiče ostalih partnera, HDZ-ova je politika razgovarati sa svjetonazorski bliskim strankama ili s onima s kojima se može programski dogovoriti. Kad je riječ o svjetonazorski bliskim strankama, problem je to što su vrlo jasno, čvrsto i tvrdo brojni predstavnici Domovinskog pokreta, pa i Mosta komunicirali: a) možemo ići s HDZ-om, ali bez aktualnoga predsjednika stranke u ulozi premijera, ili nećemo podržati Vladu koju će voditi Plenković. To su citati. Ta je teza nalik onoj koju je Most plasirao 2015. kada je HDZ vodio Tomislav Karamarko. Sklopili su većinu, ali su uvjetovali da Vladu vodi netko treći. Došlo se do rješenja, gospodina Oreškovića, no ta se Vlada raspala nakon pola godine. Zašto? Neprirodno je, nefunkcionalno, pa i moralno pitanje kako da najvažniju ulogu u političkoj arhitekturi preuzme netko tko nije išao na izbore, nije čelnik stranke, tko nema jednaku vrstu autoriteta. Bez političkog autoriteta nemate što raditi u politici.

Ja to nikad ne bih rekao Domovinskom pokretu i doveo u pitanje legitimitet gospodina Škore. Ili Mostu legitimitet gospodina Petrova. Ako je za te stranke ispravno da oni budu na čelu, onda razgovaram s njima. Ne uvjetujem da to bude baš ta osoba. Oni su izabrali pristup prema HDZ-u kao da su tu naivci, djeca iz vrtića pa se mogu poigravati s nama. Onaj tko ovako uvjerljivo pobijedi, i to drugi put zaredom, na tu poruku može gledati s čuđenjem i porukom „pa i nije vam baš neka politika“. U konačnici, pokazuju veliko nepoštovanje i prema meni i prema HDZ-u. Da je u pitanju bilo koja stranka i da na trepavicama stoje svi njihovi zastupnici i lideri, tako nešto ne bi prošlo. Iza toga stojim i stajat ću i kad više ne budem predsjednik Vlade. Kao bivši savjetovat ću: „u startu otklanjaj takve situacije“.

Nigdje drugdje nisam vidio takve ekshibicije, koje nemaju uporišta ni u logici. Koji je to element kod njih bolji u odnosu na mene da bi mi rekli: „Vi ne možete biti predsjednik Vlade“? Temeljem čega? Nemaju ni jedan argument osim neke osobne mržnje, a ni to ne vidim na čemu se temelji.

Znači li to da potencijalna suradnja s Mostom ili Domovinskim pokretom ne dolazi u obzir?

Ne govorim o tome, nego o tome da nam netko – nakon uvjerljive pobjede u HDZ-u i na parlamentarnim izborima – uvjetuje tko će biti premijer. Ne dolazi u obzir! To je teritorij o kojem uopće ne raspravljam. To ne znači da ne možemo razgovarati. Poštujem njihove mandate, njihov rezultat, poštujem birače koji su im dali povjerenje. Sigurno će biti prijedloga koje će Vlada staviti na stol Hrvatskog sabora koje ćemo i jedni i drugi podržavati. No nije normalan takav stav, koji je jako suzio manevarski prostor za razgovor. Zamislite da je obrnuto, da ja kažem: dođite na razgovor, ali neću da gospodin Škoro ili gospodin Petrov dođu na sastanak. To su stvari na ljudskoj razini.

Predstavnici Domovinskog pokreta govore da će biti konstruktivna oporba i da neće apriori odbacivati prijedloge vaše Vlade. Je li to naznaka buduće suradnje?

Ja sam sklon o tome razgovarati sa svima koji imaju mandat hrvatskih birača, iz poštovanja i prema njima i prema biračima.

Mislim na njihovu potencijalnu podršku vašoj saborskoj većini.

Morali bi jako izmijeniti dosadašnju retoriku, prilagoditi je i približiti nama, glavnim pobjednicima izbora. Cilj mi je, kao predsjedniku HDZ-a i Vlade, smanjiti podjele i tenzije u hrvatskom društvu, nisam apriori isključiv. Mogu razgovarati sa svim akterima i moja je dužnost da razgovaram. Bilo bi dobro da i drugi malo prošire marginu za razgovor pa i komunikacijske tehnologije. Dakle, suradnja u budućnosti, u smislu podrške većini, nije isključena? Ako se tenzije smire i ako se odustane od koncepcije koja nije normalna, tada možemo razgovarati. Kad očekujete konstituiranje Sabora? Sve ovisi o proglašenju službenih rezultata izbora. Nakon toga otići ćemo predsjedniku Republike, pokazati mu potpise, zatražiti mandat i ići odmah u konstituiranje Hrvatskoga sabora, Vlade… Moj je cilj da što prije počnemo s radom. Već u srpnju? Apsolutno. Ako bude nova arhitektura Vlade, mora se nekoliko sistemskih zakona izmijeniti, mora se donijeti zakon o obnovi grada Zagreba, moraju se konstituirati tijela. Sabor to može obaviti u desetak dana.

Neće biti godišnjeg odmora?

Može biti i rada i nešto odmora u kolovozu, što je potrebno svima. Barem ovima koji neprekidno rade, kao mi u Vladi.

Vaš su sljedeći test lokalni izbori. Hoće li HDZ napokon imati kandidata za gradonačelnika Zagreba s izgledima da pobijedi? I što to znači za buduću suradnju sa strankom Milana Bandića?

HDZ je uvijek imao kandidata za gradonačelnika, međutim gospodin Bandić dobio je povjerenje birača zadnjih 20 godina. Naš cilj bit će da imamo kandidata koji bi mogao pobijediti. Prvo, stalo nam je da omogućimo normalno financijsko funkcioniranje grada Zagreba. Drugo, cilj nam je da zajedničkim naporima krenemo u obnovu grada Zagreba od posljedica potresa. Zagreb nema vremena za čekanje.

U izbornom programu obećali ste novo porezno rasterećenje. Ministar Zdravko Marić najavio je da će taj paket ići odmah, odnosno da neće čekati početak sljedeće godine. Kad zapravo taj porezni paket stupa na snagu?

Obrnuto. Sve naše izmjene poreznih zakona uvijek su stupale na snagu 1. siječnja. Tako će biti i sada. Ono što je bitno našim sugrađanima da znaju, to su izmjene poreza na dohodak. Dakle, mijenjamo stope poreza na dohodak: stopa od 36 posto spušta se na 30 posto, stopa od 24 posto spušta se na 20 posto. Mijenjamo i stopu poreza na dobit za one koji imaju do 7,5 milijuna kuna dobiti, s 12 posto na 10 posto. Imajte na umu da je ta stopa prije naše Vlade bila 20 posto za sva društva, za sve tvrtke u Hrvatskoj neovisno o njihovim prihodima. Svi oni koji se bave biznisom znaju što to za njih znači. Ujedno, promijenit ćemo i stopu PDV-a na svu hranu – sa 25 na 13 posto. Prema tome, idemo za rasterećenjem i građana i gospodarstva, i u konačnici svih potrošača. Cijeli paket išao bi fazno, ali sve stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Hoćete li podizati neoporezivi dio plaće iznad 4000 kuna?

Ako bude moguće, i to će ići. U ovom trenutku moramo još malo iskalkulirati koliko je to realno.

Kako planirate nastaviti pomagati poduzetnicima u nadolazećoj krizi? Hoće li se sadašnje mjere ažurirati?

Hoće. Nastavit ćemo s mjerom od 4000 kuna za one sektore za koje vidimo da im i dalje treba podrška. To je sektor prometa, turizma, što uključuje ugostiteljstvo, sektor organizacije različitih kulturnih i drugih manifestacija. Malo ćemo možda podići kriterije, s 50 na 60 posto. Uz mjeru koju smo već donijeli, a to je skraćeno radno vrijeme.

Ministar Aladrović osigurao je ministarski položaj u Vladi?

On će sigurno ostati. Josip je 15-ak godina mlađi od mene, pokazao se izvrsnim, on i mnogi drugi će ostati. Poruka je da idemo na stručne ljude, koji imaju angažman i elan i koji iza sebe imaju rezultate. Treba nastaviti s davanjem povjerenja ljudima koji su u najpotentnijoj dobi, intelektualnoj, ali i fizičkoj. Ovo je posao koji zahtijeva puno snage i energije.

Sljedeći je tjedan sjednica Europskog vijeća. Kako napreduju pregovori o fondu za oporavak od koronakrize?

Hrvatska ima dvije košare, jedna je proračunska, u kojoj bismo trebali imati od 11,5 do 12 milijardi eura. Dodatni instrument bit će instrument EU iduće generacije, ukupno vrijedan 750 milijardi eura. Mi želimo da ovaj drugi instrument, koji je spreman za četiri godine, bude okvir u kojem ćemo imati nacionalni program oporavka i iskoristiti ta sredstva za sve što nam je bitno. Da što brže kompenziramo pad BDP-a. Pregovori idu dobro. Hoće li biti sve riješeno idućeg tjedna, nisam još siguran. Zadnji rok za dogovor je rujan, najkasnije listopad. U listopadu bismo, dakle, morali imati rješenje.

vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Generalni direktor hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković – vodnokomunalni projekti u Slavoniji

Objavljeno

na

Objavio

Tradicija vodnog gospodarstva u Hrvatskoj je iznimno bogata, ove godine Hrvatske vode obilježavaju 144 godine upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj čime se rijetko koja institucija u Hrvatskoj može pohvaliti. Jesmo li uspješni u gospodarenju vodnim resursima i održivom upravljanju?

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj se voda pije iz slavine. Voda je naš kapitalni resurs, a generacije stručnjaka predano rade da taj resurs ostavimo u nasljeđe budućim generacijama.

Tradicija vodnog gospodarstva potječe upravo iz Slavonije. Biskup i vizionar Josip Juraj Strossmayer davne 1876. godine osnovao je Društvo za regulaciju rijeke Vuke što se smatra i temeljem modernog organiziranja sustava vodnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Društvo za regulaciju rijeke Vuke koje je utemeljio Strossmayer nastalo je na dobrovoljnoj osnovi jer se pokazalo da se isplati ulagati u vodnogospodarske sustave i da su štete od poplava uvijek veće od potrebnih ulaganja. Iz tog razloga neprekidno se održava postojeći melioracijski sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina kao i sustav obrane od poplava s obzirom da su u posljednje vrijeme sve učestalije ekstremne hidrološke prilike koje rezultiraju novim povijesnim maksimalnim vodostajima.

Hrvatska dakle ima dugu tradiciju i velika iskustva u obrani od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, a njezinim stručnjacima različitih profila koji se bave ili će se u budućnosti baviti takvim poslovima predstoje veliki izazovi zbog stalnog intenziviranja hidroloških ekstrema.

Posljednje četiri godine Hrvatska je, unatoč ekstremnim hidrološkim promjenama, prošla bez poplava, iako su još uvijek svježa sjećanja na županjsku Posavinu i katastrofalnu poplavu koja je pogodila stanovnike tog područja 2014. godine. Jesu li stanovnici Gunje i Račinovaca sada sigurni?

Nasip uz rijeku Savu u županjskoj Posavini koji je 2014. godine popustio i poplavio brojne domove tamošnjih stanovnika se obnavlja na čemu predano rade domaće, uglavnom slavonske građevinske tvrtke. Vrijednost radova modernizacije lijevoobalnih nasipa je 370 milijuna kuna od čega 85 posto pokriva Europska unija bespovratnim sredstvima. Nasip će biti ojačan na potezu od Nove Gradiške do granice sa Srbijom u duljini od čak 172 kilometra, odnosno obuhvaća Brodsko – posavsku i Vukovarsko – srijemsku županiju. Radi se na trenutačno devet dionica, a kako bi sve bilo završeno najkasnije za tri godine. Apsolutne sigurnosti od poplava nema, posebno kada uzmemo u obzir sve učestalije klimatske promjene, ali radimo sve što možemo kako se tragični događaji u Gunji i Račinovcima više nikada ne bi ponovili.

Slavonija se susrela s problemima povećane koncentracije arsena u vodi za ljudsku potrošnju. Je li danas konzumacija vode na tom području sigurna za građane?

Posebna važnost pridaje se i osiguranju ispravnosti vode za piće u skladu s najstrožim standardima i svim europskim direktivama te je nedavno u probni pogon pušten uređaj za dvostupanjsku filtraciju u Vodovodu Osijek vrijedan 66,2 milijuna kuna, a koji će dugoročno osigurati ispravnost vode za piće po pitanju arsena.

Grade se i magistralni cjevovodi koji će omogućiti dopremu vode s crpilišta Sikirevci čime će se također trajno riješiti problem arsena na područjima kojima vodu isporučuje Vinkovački vodovod. Prethodno smo riješili problem arsena u Komletincima na području grada Otoka, a upravo gradimo cjevovode koji će trajno riješiti problem arsena na području općina Vrbanja i Drenovci.

Isto tako, realizacijom EU projekta aglomeracije Semeljci osigurat će se dobava vode u općini Semeljci iz crpilišta Trslana pored Đakova. I na taj način praktično ćemo u cijelosti riješiti pitanje arsena u vodi za ljudsku potrošnju na području cijele Slavonije, iako, treba podsjetiti da je arsen u Slavoniji prirodnog porijekla i nije rezultat nekog kemijskog zagađenja.

Značajan je napredak ostvaren i kroz navodnjavanje poljoprivrednih površina. Znači li to i da će hrvatski poljoprivrednici i njihovi proizvodi biti konkurentniji na tržištu?

Stabilnost i neovisnost svake države vežemo i uz osiguranje vlastitih izvora proizvoda za prehranu i njihovu preradu. Stabilna i uspješna poljoprivredna proizvodnja vezana je uz osiguranje dovoljnih količina vode. Značenje je brojnih akumulacija da će smanjiti rizik od pojave poplava, a ujedno će omogućiti razvoj navodnjavanja te korištenje tih vodnih građevina za potrebe sporta i rekreacije naših građana. Istovremeno, značajna sredstva se ulažu u razvoj sustava navodnjavanja na području Slavonije. Prije nekoliko godina smo završili i dovodni melioracijski kanal za Biđ – bosutsko polje kojim je moguće upuštati vode rijeke Save za potrebe osiguravanja dovoljnih količina vode za daljnji razvoj navodnjavanja. Za tu namjenu potrošeno je 500 milijuna kuna, a omogućava navodnjavanje na izgrađenim sustavima Blato-Cerna i Sopot te u budućnosti sustava Ervenica i Lipovac. Ukupna vrijednost posljednja četiri projekta na području Vukovarsko – srijemske županije iznosi više od 200 milijuna kuna.

Navodnjavanje je omogućeno i na području Osječko – baranjske županije. Prethodno je izgrađen lateralni kanal Kneževi Vinogradi – Zmajevac i sustav navodnjavanja u Baranji na 5000 hektara, ukupne vrijednosti 130 milijuna kuna, a priprema se gradnja dodatna 3 sustava: „Poljoprivredni institut Osijek“, „Mala šuma, veliki vrt“ te „Budimci – Krndija“. Ukupna vrijednost sustava je 50 milijuna kuna. Također, u suradnji s Osječko – baranjskom županijom ulažu se dodatna sredstva u visini od gotovo 20 milijuna kuna za potrebe razvoja navodnjavanja na području Puškaša u Baranji. Realizacija četiri sustava omogućit će navodnjavanje 1834 hektara u Osječko – baranjskoj županiji, a što je od iznimnog značaja za domaću poljoprivredu. Na ovaj način hrvatskim poljoprivrednicima daje se prilika da ostanu u Slavoniji, uspiju dovoljno zaraditi za svoju obitelji, ali i da mogu biti konkurentni na tržištu. Naravno, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila uspješna za što više naših poljoprivrednika, u sustave navodnjavanja potrebno je i nadalje ulagati i razvijati ih.

Nismo zaboravili ni Brodsko – posavsku županiju za koju je navodnjavanje također iznimno važno. Tako se kod Davora gradi sustav za navodnjavanje Orubica, a značajna ulaganja u navodnjavanju su i u Virovitičko – podravskoj županiji gdje su izgrađeni sustavi Kapinci – Vaška, Novi Gradac – Detkovac koji je u izgradnji te upravo otvoreni sustav Đolta. Ovaj mjesec se također očekuje objava natječaja za izgradnju druge faze sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška za što je iz Programa ruralnog razvoja osigurano 37 milijuna kuna, a obuhvaćat će novih 750 hektara poljoprivrednih površina koje će se moći navodnjavati što će uskoro omogućiti korištenje gotovo 3000 hektara navodnjavanih površina u Virovitičko – podravskoj županiji. Pored navedenih projekata, Hrvatske vode pripremaju još desetak novih projekata navodnjavanja na području Slavonije koji će se financirati iz Programa ruralnog razvoja za sljedeće programsko razdoblje 2021.-2027.

Vodnokomunalni sektor definitivno ima najveću ulogu po broju europskih projekata, a koji, kada je riječ o milijardama bespovratnih sredstava koje bi se mogle uložiti na području Republike Hrvatske, značajno mogu utjecati i na gospodarske prilike u zemlji. Koliko je takvih projekata u Slavoniji?

U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. do sada je u vodnokomunalnom sektoru odobreno 59 projekata ukupne vrijednosti 24,3 milijarde kuna s PDV-om od čega udio EU sufinanciranja iznosi 13,6 milijardi kuna te se na taj način velika sredstva ulažu u razvoj vodnokomunalnih projekata, odnosno rješavanja sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i sustava javne vodoopskrbe te je, samo na području Osječko – baranjske županije,  omogućeno korištenje 2 milijarde kuna uz sufinanciranje Europske unije u prosječnom iznosu od 70 posto. Ti se projekti realiziraju u Osijeku, Valpovu, Belišću, Đakovu, Belom Manastiru, Našicama i Semeljcima, a u visokoj fazi pripreme je i projekt Đurđenovac – Sušine.

Inače, ukupna vrijednost odobrenih EU projekata u pet slavonskih županija iznosi 4,7 milijardi kuna s PDV-om, a bespovratna europska sredstva 3,8 milijardi kuna.

Velika pažnja posvećuje se ulaganjima u razvoj vodnokomunalne infrastrukture i na područjima izvan velikih aglomeracija, odnosno i na područjima manjih općina i naselja, a kako bi omogućili stanovnicima manjih općina što bolje uvjete života i daljnji ostanak u mjestima u kojima žive te su nedavno u Osijeku, u Osječko – baranjskoj županiji, potpisani ugovori za izgradnju sustava javne vodoopskrbe i odvodnje vrijedni gotovo stotinu milijuna kuna.

Primjetno je da su vizure gradova uz rijeke sve uređenije. O čemu se točno radi?

Uređujemo obaloutvrde, odnosno radimo na stabilizaciji obale i obalnog pojasa, primjerice u Slavonskom Brodu završeni su radovi na izgradnji 600 metara obaloutvrde i šetnice, kao i obrambenog zida i šetnice na savskom nasipu u Davoru. U Vukovaru na Dunavu i rijeci Vuki uređujemo obale unutar samog centra grada Vukovara, a namjeravamo obalom Dunava spojiti Vukovar s Vučedolom. Također, grade se i nove obaloutvrde i šetnice u Osijeku čime će se omogućiti spajanje Gornjeg i Donjeg grada i formiranja jedinstvene šetnice u duljini od 6 kilometara. Na taj način građani će imati priliku slobodno vrijeme kvalitetno provesti uz šetnju i pogled na rijeku Dravu.

Namjera je i uređenje Bosuta u Vinkovcima i Ođenice u Virovitici te isto tako omogućiti gradnju šetnica i biciklističkih staza u ostalim gradovima uz rijeke, a naravno u koordinaciji s gradovima i jedinicama lokalne samouprave ujedno izgraditi urbanu komunalnu infrastrukturu (rasvjetu, odmorišta, hortikulturu). Na taj način Hrvatske vode žele promovirati rijeke koje su naš kapitalni resurs te omogućiti građanima da uživaju u prirodnim blagodatima naših rijeka, ujedno ih sačuvati i za generacije koje tek dolaze. Hrvatske rijeke su u dobrom stanju, a zajedno se moramo potruditi da takve i ostanu.

Ipak, glavni cilj je pružiti sigurnost građanima od poplava. Posljednjih godina značajno su smanjeni rizici od poplava na području Slavonije, unatoč ekstremnim hidrološkim prilikama, a zahvaljujući dobrom održavanju i dogradnji sustava zaštite od štetnog djelovanja voda. Iz tog razloga priprema se i gradnja brojnih novih retencija i akumulacija, primjerice akumulacije Kamensko u Požeško – slavonskoj županiji, akumulacije Miletinac i drugih akumulacija na području Virovitičko – podravske županije kao i retencija Glogovica i Rešetarica na području Brodsko – posavske županije. U gradnji su akumulacija Švajcarija blizu Đurđenovca, a upravo je dovršena akumulacija Kešinci u Semeljcima nedaleko Đakova.

Svakom projektu posvećujemo iznimnu pažnju jer smo svjesni da time unapređujemo vodno gospodarstvo vodeći računa o zaštiti okoliša, ali ujedno osiguravamo zaštitu i kvalitetan život našim građanima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari