Pratite nas

BiH

Čović i Plenković položili kamen temeljac za buduću tvornicu Podravke kod Mostara

Objavljeno

na

Hrvatski premijer i predsjednik Doma naroda Parlamenta BiH položili su u petak temeljni kamen za buduću tvornicu Podravke kod Mostara koja bi trebala prerađivati voće i povrće koje se tamo već nekoliko godina uzgaja uz potporu te vodeće hrvatske kompanije.

Andrej Plenković, koji je postavio kapsulu u temeljni kamen buduće tvornice Podravke, pohvalio je ovu investiciju.

“Ovo je sjajan projekt koji će okupiti brojne poljoprivrednike te braniteljske zadruge koje će se uključiti u ovu proizvodnju u interesu vlastitih obitelji i zajednice”, istaknuo je hrvatski premijer.

Dragan Čović istaknuo je na ceremoniji kako je Podravka pokrenula testno razdoblje uzgoja rajčice na području Mostarskog blata, Ljubuškog, Ravnog I Čapljine.

“Ovo je važan projekt i nova budućnost za mlađe ljude kako bi Hrvati ostali svoji na svome”, dodao je Čović.

Na rubovima Mostarskog blata, plodnog polja smještenog između Mostara i Širokog Brijega, već nekoliko godina probno se uzgaja rajčica koju otkupljuje Podravka.

Započelo se uzgojem 300 tona rajčice, a sljedeće godine kada bi tvornica trebala biti izgrađena očekuje se urod od 10.000 tona ovoga povrća.

“Nastojimo se na ovome području organizirati kako bismo zaustavili odlazak mladih ljudi. To nas najviše motivira na ovo sve”, rekao je za medije Krunoslav Čović, jedan od inicijatora iz braniteljske zadruge koja djeluje pri Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata u Širokom Brijegu.

Po njegovim riječima postoje golemi potencijali za uzgoj rajčice, paprika i drugih poljoprivrednih kultura u ovome dijelu Hercegovine.

“Vjerujemo da ćemo uspjeti. Mislim da potencijalima nema kraja”, dodao je Krunoslav Čović.

Direktor Podravke Marin Pucar istaknuo je kako je ove godine posađeno 1,2 milijuna stabljika rajčice na području Mostarskog blata.

“Očekujemo da ćemo sljedeće godine proizvesti 10.000 tona rajčice koje Podravka izvozi u preko 60 zemalja svijeta. Na taj način ćemo osigurati prihode ljudima ovdje i zaposlenost te ostanak”, istaknuo je direktor Podravke.

Dodao je kako je važno bilo okupiti branitelje iz zadruga i poljoprivrednike za koje očekuje da će biti “ključni čimbenik razvoja ovoga kraja”.

“Želimo da hrvatski narod ostane ovdje i pokrene poljoprivrednu proizvodnju. Ne želimo da sirovine više uvozimo iz inozemstva, nego s domaćih polja. Razvijamo na sličan način proizvodnju u Istri, u Hercegovini, Slavoniji, Podravini i u cijeloj RH s drugim poljoprivrednim kulturama”, dodao je Pucar. (Hina)

Plenković se protivi podizanju žice između Hrvatske i BiH nakon ponovne eskalacije migrantske krize

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Postavljen spomenik hrvatskim braniteljima u Kupresu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

U parku na platou ispred Hrvatskog doma u Kupresu u postavljen je središnji spomenik hrvatskim braniteljima poginulim na Kupresu.

V. d. načelnik općine Kupres Zdravko Mioč kazao je Feni da će se datum svečanosti otkrivanja spomenika naknadno odrediti u skladu s epidemiološkom situacijom.

”U razmatranju su dva datuma, a odluku ćemo uskoro donijeti. Želja nam je da se što više Kuprešaka i naših gostiju okupi na tom događaju, stoga pratimo epidemiološku situaciju kod nas i u regiji, te ćemo u skladu s time odrediti datum svečanog otvaranja spomenika”, dodao je Mioč.

Četiri metra visok spomenik pod nazivom “Zahvalnost” djelo je akademskog slikara i kipara Ante Mamuša. Po riječima predsjednice Udruge poginulih i nestalih branitelja općine Kupres Nada Bagarić, spomenik je podignut u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u Domovinskome ratu i Drugom svjetskom ratu, žrtve komunističkoga terora, kao i u spomen svih onih koji su kroz povijesti umirali za slobodu hrvatskog naroda.

Sredstva za izgradnju spomenika i spomen mjesta osigurao je Hrvatski narodni sabor BiH.

Foto: relax-portal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Parlament BiH usvojio nova izborna pravila za Mostar

Objavljeno

na

Objavio

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je podržao izmjene Izbornog zakona te zemlje kojima je predviđen nov način biranja gradskih vlasti u Mostaru, čime su ta pravila i stupila na snagu jer ih je dan ranije podržao Zastupnički dom.

Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste, a u pozadini je osiguranje etničkog balansa kroz zajamčenu razmjernu zastupljenost hrvatskih i bošnjačkih zastupnika te onih iz reda srpskog naroda.

Sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar 17. lipnja potpisali su predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i HDZ BiH Dragan Čović, a u postizanju dogovora posredovali su šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson.

Čović, koji je i zastupnik u Domu naroda, u srijedu je na sjednici tog tijela ustvrdio kako su izmjene izbornih pravila za Mostar temeljene na ustavu koji o BiH, kako on tumači, govori kao o “zajednici tri jednakopravna konstitutivna naroda”, a minimalnim odnosno maksimalnim etničkim kvotama u Gradskom vijeću Mostara štite se prava sva tri naroda.

“Ovime ćemo dobiti mogućnost da se izbore u Mostaru organizira zajedno s lokalnim izborima u BiH”, kazao je Čović dodajući kako Mostar vidi kao svaku drugu jedinicu lokalne samouprave u državi te kako je krajnje vrijeme da se prestanu tražiti različita rješenja za svaku od njih.

Izetbegović, također zastupnik u Domu naroda, kazao je kako za Mostar dugo neće biti savršenog rješenja s obzirom na ratne traume, no da je došlo vrijeme krenuti naprijed na temelju onoga što je moguće dogovoriti u sadašnjoj situaciji.

“Ovo je bilo moguće. Ovo nije savršeno rješenje”, kazao je Izetbegović dodajući kako bi bilo najbolje odrediti “zaštitne” etničke kvote u sredinama gdje je to potrebno.

Međustranački sporazum SDA i HDZ BiH predvidio je da se kroz izmjene gradskog statuta nakon provedenih izbora osigura jača uloga predsjednika Gradskog vijeća Mostara. On bi, prema trenutačnom sastavu stanovništva, bio iz reda bošnjačkog naroda, dok je dužnost gradonačelnika predviđena za osobu hrvatske nacionalnosti, a ta dvojica dužnosnika imala bi gotovo izjednačene ovlasti u donošenju bitnih odluka.

Izmjena izbornih pravila u oba doma državnog parlamenta prihvaćena je glasovima zastupnika SDA, HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao i nekih manjih stranaka koje su članice vladajuće koalicije, dok su oporbeni zastupnici bili protiv uz obrazloženje kako se na ovaj način samo učvršćuju crte etničkih podjela unutar Mostara.

“Dogovor SDA i HDZ-a nismo podržali jer umjesto istinske demokracije, on stvara njen privid. Radi se o nastavku politike stvaranja etnički dominantnih sela, gradova, entiteta, a sad i izbornih jedinica”, kazao je Peđa Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjednik oporbene Naše stranke. Članica te stranke je Irma Baralija, na temelju čije tužbe je Europski sud za ljudska prava 2019. presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana tog grada. Pod pritiskom te obvezujuće presude Izetbegović i Čović su i dogovorili rješenja što ih je potvrdio parlament BiH.

Posljednji izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage izborna pravila za taj grad koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao.

Deset godina trebalo je SDA i HDZ-u kako bi postigli dogovor kojim bi se ta presuda provela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari