Pratite nas

Pregled

Andrej Plenković: Hrvatska će biti aktivna članica u vanjskoj politici EU-a

Objavljeno

na

Hrvatska će biti aktivna članica u Europskoj uniji, rekao je predsjednik HDZ-a i eurozastupnik Andrej Plenković u srijedu navečer u Bruxellesu nakon razgovara s predsjednikom Vrhovne rade Ukrajine Andrijem Parubijem.

“Mi smo članica EU-a, bit ćemo aktivni. Mislim da ima jako puno tema koje su trenutno na dnevnom redu, koje predstavljaju i u vanjskopolitičkom smislu i sigurnosne ugroze; od izbjegličko-migracijske krize do brojnih terorističkih prijetnji članicama EU-a, odnosa s Rusijom u kontekstu naše politike istočnoga partnerstva, vrlo nestabilne situacije na mediteranu, Srednjem istoku”, rekao je Plenković, dodajući da “Hrvatska u svim tim procesima treba dati svoj doprinos”.

Govoreći o susretu s predsjednikom ukrajinskog parlamenta Parubijem, Plenković je kazao da je za njega, kao čelnika izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu, “posebno važno …. iskustvo Hrvatske u mirnoj reintegraciji okupiranih područja koje u ovom kontekstu može pomoći Ukrajini u situaciji Donjecka i Luganska kao okupiranih dijelova, kao i ilegalno anektiranoga Krima”.

Odgovarajući na pitanje kako vidi vanjsku politiku EU-a s obzirom na SAD, Plenković je naglasio da je “EU važan globalni akter”.

“Partnerstvo sa SAD-om je uvijek bila dominantna sastavnica vanjskopolitičkih aktivnosti EU-a. Nakon, nažalost, negativnog referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu o izlasku te zemlje iz EU-a morat ćemo voditi računa da transatlantsko partnerstvo, unatoč tome što glavnog aktera koj je zagovarao tu politiku više neće biti u našem klubu, nastavimo na temeljima partnerstva, na temeljima suradnje, kvalitetne, sigurnosne i obrambene politike”, rekao je Plenković.

“EU ima svoju ulogu o širim diplomatskim procesima, osobito s obzirom na trenutnu krizu u Siriji, Iraku, zemljama sjeverne Afrike – to su ona područja na kojima ćemo se prioritetno angažirati – i naravno traženju rješenja za buduće odnose s Rusijom koja je svojom politikom sigurno destabilizirala onu vrstu partnerstva kakvu je Unija željela prije desetak godina”, dodao je Plenković.

Na pitanje može li Hrvatska pokrenuti neke vanjskopolitičke teme, Plenković je odgovorio potvrdno, naglasivši da je za Hrvatsku glavni prioritet susjedstvo, odnosno BiH.

“Mi smo već jako puno toga učinili da europski put BiH ubrzamo, da dođe do podnošenja zahtjeva za članstvo, da se osigura ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda, da sve druge zemlje jugoistoka Europe krenu tim putem jer samo na taj način možemo riješiti rezidualna pitanja iz vremena agresije Miloševićeve politike i na Sloveniju i na Hrvatsku, BiH i na Kosovo, a u tom kontekstu Hrvatska kao stabilna članica EU-a i NATO-a može dati doprinos i pomoći tim zemljama u transformaciji i ispunjavanju kriterija i naravno u ukupnoj stabilizaciji jugoistoka Europe”, rekao je Plenković.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

SAD računa na Hrvatsku kao jednog od ključnog partnera u regiji jugoistočne Europe

Objavljeno

na

Objavio

Posjetom američkom Ministarstvu domovinske sigurnosti ministar unutarnjih poslova Davor Božinović završava trodnevni službeni posjet Washingtonu.

S direktorom FBI-a Christopherom Wrayom dogovorio je jaču suradnju MUP-a i američkog Federalnog istražnog ureda, posebno kada je riječ o obuci hrvatskog kadra.

U State Departmentu i na Capitol Hillu naglašavaju da je Hrvatska i za novu američku administraciju najstabilniji partner na jugoistoku Europe.

Na sastanku s ministrom pravosuđa SAD-a Jeffom Sessionsom dominirala je potvrda strateškog partnerstva između SAD-a i Hrvatske.

Pretresli smo pitanja koja su zajednička za dvije administracije: sigurnost, borba protiv organiziranog kriminala, terorizam, suzbijanje trgovine drogom, migracija. Ni Amerika se ne može nositi sama i potreban joj je oslonac na partnere, a u Hrvatskoj ima partnera koji je već godinama na tragu onoga što je borba za bolji svijet, rekao je Božinović za HRT

Sastanci na visokoj razini (State Department, Kongres, Ministarstvo pravosuđa, DEA, FBI), znače priznanje hrvatskoj Vladi i naporima koje ona ulaže na području sigurnosti.

Što se tiče MUP-a, ovim posjetom otvaramo novu stranicu jer će naša suradnja biti još dublja i strukturiranija po svim područjima. Bio sam u prilici razgovarati s vodećim ljudima agencija FBI i DEA. Domovinska sigurnost govori o tome da postoji cijeli niz područja u kojima možemo i moramo jače surađivati s Amerikom, dodao je.

SAD i Hrvatska dijele zajedničke interese u smislu zaštite svega onoga što su naše zajedničke vrijednosti u razvoju demokracije, slobodnog tržišta i vladavine prava.

Stoga ne bih govorio o posebnim očekivanja od SAD-a, nego više o partnerstvu na ispunjenju ciljeva koji su nam zajednički. ‘Amerika prva’ jest geslo ove administracije, no ova administracija pokazala je da računa na Hrvatsku kao jednog od najsnažnijih partnera i sigurno ključnog partnera u regiji jugoistočne Europe, rekao je Božinović.

Ministar je u SAD-u razgovarao i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se olakšalo američko investiranje u Hrvatsku. Što se tiče viza, MUP sa svoje strane pridonosi tome da se one ukinu, rekao je ministar za HRT

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Hasanbegović: Žele stvoriti ozračje u društvu u kojem bi se nametnula neka vrsta autocenzure

Objavljeno

na

Objavio

Kako spriječiti poziv na nasilje i govor mržnje na internetskim portalima i društvenim mrežama? Treba li nam za to poseban zakon? Hoće li on ograničiti slobodu govora?

U Poligrafu Prvog programa Hrvatskog radija gostovali su Zlatko Hasanbegović, Furio Radin, Nina Obuljen-Koržinek i Nikola Grmoja.

Bivši ministar kulure, saborski zastupnik Neovisni za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović smatra da nam ne treba novi zakon poput onog u Njemačkoj, zato što postojeći kazneni zakon jasno rješava te stvari. Nije mu jasan povod za današnju temu. “Bojim se da u pozadini nametanja ove teme ne stoje altruistički razlozi već prizemni politički interesi koji žele legitimnu političku kritiku prikazati kao vrstu govora mržnje. Žele stvoriti ozračje u društvu u kojem bi se nametnula neka vrsta autocenzure i stvorilo stanje koje poznajemo iz jugoslavenskog komunizma kada je postojao institut verbalnog delikta”, rekao je.

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek je istaknula da se inicijativa o kojoj se počelo govoriti ovaj tjedan ne odnosi na medije. Pitanje komentiranja u medijima bit će regulirano zakonom o elektroničkim medijima. Smatra da se ovoj temi mora pristupiti ozbiljnije. “Prije nekoliko mjeseci Vlada je okupila resorna ministarstva, kako bismo vidjeli kakva je u Hrvatskoj situacija vezana uz nezakonita postupanja na internetu. Inicijativa ide prema tome da se vidi kako zaštititi građane od nedozvoljene i nelegalne komunikacije na internetu”.

“Vrlo je važno na početku objasniti jednu stvar. Pitanje slobode govora je ustavna kategorija i ne dovodi se u pitanje. Međutim ona se odnosi na pojedinca – osobu s imenom i prezimenom koja ima pravo iznositi svoje mišljenje. Ono što se događa kroz društvene mreže i platforme je da se neprimjereni sadržaji dijele anonimno, a zbog toga ih je vrlo teško suzbiti. koristi se krinka slobode govora. To je jedan globalni problem”, istaknula je.

“Mi nemamo rješenje, niti smo počeli pisati konkretan zakon. Niti se licitira o ikakvim kaznama. Dakle to su sve neistine koje se plasiraju u javnost kako bi se raspravu o ovom vrlo važnom pitanju kontaminiralo prizemnim politikantskim, ne bih čak rekla ni argumentima. Mi evidentno imamo problem u Hrvatskoj, Europi i svijetu”, naglasila je.

Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja je rekao da je uvijek za edukaciju, a ne represiju. Ne slaže se da je teško doći do IP adrese, tj. osobe za kompjuterom koja iznosi neprimjerene sadržaje. “Ne smatram da je za one koji se skrivaju iza lažnih identitea potreban lažni zakonodavni okvir. Našim službama treba osigurati bolje instrumente da im pomognu doći do tih osoba. Može se doći do osoba koje se kriju iza lažnih imena. To nije problem”, istaknuo je Grmoja.

“Mi smo posljednjih dana imali napad i s lijeve i desne strane političkog spektra – da se na Facebooku vrši cenzura. Zato što su brisane određene objave. Kao što je bilo oko generala Praljka”, smatra.

“Ako krenemo u nešto takvo – to je Pandorina kutija – ako se vlasnicima portala i društvenih mreža nametne obaveza da kod administriranja moraju uklanjati sve te komentare  – dogodit će se autocenzura. Oni će radije brisati, nego sebe dovesti u neku rizičnu situaciju. Sloboda govora je temelj svih sloboda i njumoramo štititi više od svega drugoga. Trebamo ići s edukacijom, organizirati javne rasprave i primjenjivati postojeći zakonski okvir, naglasio je.

Potpredsjednik hrvatskog Sabora, zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin je istaknuo da su političari narcisodni i uvijek misli da se nešto radi zbog njih. Ovo je problem koji zahvaća političare jednako kao i sve druge segmente društva, a najviše mlade. Pogledajte koliko problema u školama izazivaju objave na Facebooku i Youtubu. Ne slažem se s gospodinom Hasanbegovićem da je to povratak u verbalni delikt. Govor mržnje je eufemizam. Tu se radi o nasilju koje ima za posljedicu psihičke rane”, rekao je.

“No ne znači da su društvene mreže negativne. One su naprosto jedan novi prostor o kojima treba razmišljati na novi način kako bi imale jedan pozitivan, a ne negativan učinak. Mi političari smo zadnji u tome jer smo istrenirani primati uvrede. Mi smo najspremniji”, smatra.

“Tu se sukobljavaju dva principa – sloboda govora i zlouporaba slobode govora. U SAD-u je to regulirano na osnovi prvog amandmana. U Europi je ona stavljena na gotovo istu razinu s odgovornošću koju imate. Umberto Eco je rekao, a ja mu vjerujem, da su društvene mreže prostor u kojem najveći idiot može reći najveći idiotizam, a da ostane društveno živ. To mora imati dugoročnu zakonsku regulativu”, zaključio je.

Nino Raspudić: Lex Stanković i novi teror ‘zaustavljača mržnje’

 

Hasanbegović: Uplatio sam novac za Forum.tm i Lupiga.com, čekam poklone

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari