Pratite nas

Pregled

Andrej Plenković: Hrvatskoj diplomaciji treba vratiti dignitet

Objavljeno

na

Hrvatskoj diplomaciji treba vratiti dignitet i zasluženo mjesto u državnoj upravi i društvu, istaknuo je u petak premijer Andrej Plenković na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova u Zagrebu.

Plenković je pred diplomatima istaknuo kako je prednost današnje hrvatske političke konstelacije u tome što je u vrhu vlasti velik broj bivših pripadnika ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), upoznatih s načinom njegovog funkcioniranja.

“Postoji jedna teza u hrvatskoj javnosti, od nekih naših konkurenata i drugih aktera, da smo mi previše diplomatični kao političari, no ja mislim da je to naša najveća prednost. Znamo što rade druge zemlje i pratimo europske i globalne procese”, rekao je Plenković.

“Činjenica da smo danas ovdje baš nas troje dovoljno govori je li prednost ili mana imati diplomatsko iskustvo”, naglasio je premijer, referirajući se na predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić koje su od samih početaka u hrvatskoj diplomaciji i koje su uz ministra obrane Damira Krstičevića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića izlagale na Konferenciji.

Plenković je naglasio kako je zbog svog iskustva državnog tajnika i diplomata svjestan koliko su mala sredstva alocirana za ministarstvo vanjskih poslova, ali da sad kao onaj koji odlučuje o proračunu više “nema izgovora da to pitanje ne adresira”.

“Činjenica je da će se proračun MVEP-a povećati za 20 posto, što govori da ljudi koji danas odlučuju o proračunu znaju u kakvom je materijalnom stanju ministarstvo”, rekao je premijer, dodavši kako “to znači vraćanje digniteta i zasluženog mjesta hrvatske diplomacije u državnoj upravi i društvu”.

Prioriteti diplomacije

Plenković je okupljenim diplomatima poručio kako “očekuje da budu isključivo hrvatski veleposlanici”, govoreći o sindromu da hrvatski predstavnici u svijetu s vremenom često počinju bolje tumačiti ono što je zemlja u kojoj provode vrijeme kazala da bi trebala biti hrvatska politika od onog što smatraju hrvatske vlasti,  zbog čega smatra da trajanje veleposlaničkog mandata ne bi smjelo biti duže od četiri godine.

“Vaša je zadaća da projicirate Hrvatsku kakva ona jest 2017. godine, onakva kakvu smo priželjkivali od 1990., u pogledu vrijednosti kojima pripadamo, standarda kojima težimo i interesima koje zastupamo”, naglasio je premijer diplomatima.

Istaknuo je kako oni djeluju u svijetu koji se mijenja “brže nego što je bilo tko mogao anticipirati”, u kontekstu bitno promijenjene politike Sjedinjenih Država kao svjetske sile koja je dobila novu administraciju, sve asertivnije politike Rusije, te okoline obilježene novim izazovima poput migrantske krize ili terorističke prijetnje.

U kontekstu europske politike, Plenković je naglasio kako treba jačati demokratski legitimitet europskih institucija i postići veću participaciju na izborima za Europski parlament, te učiniti vidljivijom redistributivnu snagu europskog proračuna u Hrvatskoj.

“Mislim da će tek izgradnjom Pelješkog mosta širokoj javnosti postati jasno što znači dobiti bespovratna sredstva u tolikom iznosu za tako velik projekt”, smatra predsjednik vlade.

Članstvo u EU-u treba iskoristiti i za jačanje hrvatskog izvoza i ekonomske interese, zbog čega je važna suradnja ministarstva vanjskih poslova s gospodarskim čimbenicima u hrvatskom društvu i upravi.

Govoreći općenito o EU-u, Plenković je istaknuo kako je činjenica da se dogodio Brexit, “jedna od najvećih gluposti u političkom smislu”, znatno mijenja taj europski savez. Njime odlazi stalna članica Vijeća sigurnosti i najutjecajnija članica u europskoj obrani uz Francusku, te se time mijenja sam karakter EU-a, zbog čega treba vratiti entuzijazam u tu organizaciju.

Zaključio je kako oko otvorenih pitanja sa susjedima hrvatska diplomacija treba biti “čvrsta” i “ustrajna u objašnjavanju naših stavova”.

“Moramo biti vrlo precizni i artikulirani u objašnjavanju ‘trećima’ za što se mi zalažemo, jer i drugi to rade”, poručio je premijer.

Plenković je u četvrtak navečer rekao da će Konferencija veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova RH koja se 24. i 25. kolovoza održava u Zagrebu postati redovito godišnje okupljanje diplomata u vrijeme prve sjednice vlade nakon ljetne stanke u kolovozu kako bi diplomati dobili temeljne okvire i smjernice za provođenje državne politike i vanjske politike.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

MUP kupuje 1000 jurišnih pušaka VHS-K2

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i direktor HS-Produkta Željko Pavlin u petak su u Karlovcu potpisali ugovor o isporuci tisuću jurišnih pušaka modela VHS-K2, što je nastavak realizacije sporazuma o poslovnoj suradnji MUP-a i te tvrtke koja proizvodi oružje potpisanog u rujnu.

Nakon što su, sukladno tom sporazumu, stotinu jurišnih pušaka tog proizvođača prošle opsežno testiranje u specijalnim i interventnim policijskim postrojbama u konkurenciji s brojnom inozemnom konkurencijom, u MUP-u je odlučeno da se posao nabave jurišne puške povjeri domaćem proizvođaču – HS-Produktu.

Ministar Davor Božinović u petak je rekao kako će se prvom serijom od tisuću jurišnih pušaka prvenstveno koristiti pripadnici specijalnih i interventnih postrojbi MUP-a, a uz njih i temeljna te granična policija. “Odgovor naših instruktora koji su ispitivali prvih stotinu pušaka bio je ‘da je to to’, da one udovoljavaju performansama kojima će hrvatska policija podići razinu sigurnosti i efikasnosti”, kazao je.

Istaknuo je kako je Ravnateljstvo policije na čelu s glavnim ravnateljem Nikolom Milinom vrlo sistematično krenulo u proces nabave pušaka. To znači, dodao je, da će svaki policajac morati dobiti dozvolu da je obučen za korištenje puške VHS-K2, instruktori će morati steći licence za obuku i trening za rukovanje tom puškom od HS-Produkta, a posebna saznanja i obuku u toj tvrtki morat će proći i MUP-ovi oružari, kako bi sami bili u stanju otklanjati eventualne probleme u radu puške na terenu.

Nakon ove narudžbe prvih tisuću pušaka, najavio je Božinović, uslijedit će i nove za potrebe MUP-a, a dinamika će ovisiti o proračunskim mogućnostima. Na novinarski upit o kojoj bi se količini pušaka radilo, odgovorio je: “Onoliko koliko bude trebalo“. Do kraja godine najavio je i isporuku novih 4.700, a možda i više policijskih jakni.

Željko Pavlin, direktor HS-Produkta, rekao je kako su na ugovorenom modelu jurišne puške izvršene određene izmjene i prilagodbe kako bi odgovarale specifičnim policijskim zadacima. “Uvažili smo sugestije, svjesni da policija na ulice izlazi s totalno neadekvatnim oružjem, s kalašnjikovima i ‘erama’ starima i po 30 do 40 godina, a i mi ćemo steći veliku referencu time što će naša specijalna, interventna i granična policija koristiti naše oružje”, naveo je Pavlin.

Radi se o ‘pulp-up’ modularnoj verziji puške kalibra 5,56 milimetara, u skladu je sa standardima svih policija unutar Europske unije i SAD-a, opremljena i “picatinny” šinama na koje se mogu montirati mnogi priključci, a posebno se ističe sigurnošću u smislu sprječavanja samoopaljenja uslijed nemarnog ili nestručnog rukovanja.

I Božinović i Pavlin izbjegli su reći kolika je vrijednost ugovorene isporuke, a Pavlin je kazao da je HS-Produktova puška značajno jeftinija od bilo koje inozemne konkurencije, ali i od naoružanja koje su MUP i MORH do sada nabavljali. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Cilj nam je povećati stopu zaposlenosti na 68 posto

Objavljeno

na

Objavio

Cilj Hrvatske do kraja mandata ove vlade je podići stopu zaposlenosti na 68 posto, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Goeteborgu, gdje sudjeluje na summitu zemalja članica EU-a posvećenom socijalnim pitanjima.

“Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti – idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata”, rekao je Plenković po dolasku na summit.

Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto i nalazi se pri dnu ljestvice unutar EU-a. Cilj Europske unije je da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU-u, prema podacima za 2016. je 71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti veću od 80 posto – 81,2 posto.

Na summitu u Goeteborgu bit će prihvaćen Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.

Dokument će u ime svih članica potpisati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om.

U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.

Premijer Plenković kaže da Europski stup socijalnih prava predstavlja nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom socijalnom dimenzijom primjene u svim članicama EU-a.

Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.
Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.

Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta.

Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari