Pratite nas

Komentar

Andrej Plenković: Najprimjerenije je da Jelenić sam podnese ostavku

Objavljeno

na

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je u srijedu da će Vlada, ako glavni državni odvjetnik Dražen jelenić sam ne podnese ostavku, na sutrašnjoj sjednici predložiti Hrvatskome saboru da ga razriješi.

“Stav je Vlade da je najprimjerenije da Jelenić sam podnese ostavku, s obzirom da je nastala ovakva neuobičajena okolnost. Naravno da će nakon toga, ako to ne napravi, Vlada to sutra donijeti na svojoj sjednici”, rekao je Plenković u izjavi novinarima uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a u kojoj je potvrdio da je sinoć razgovarao s Jelenićem.

Jelenić ih nije izvijestio da je član masonske lože

Plenković kaže kako Jelenić u postupku imenovanja na mjesto glavnog državnog odvjetnika prije otprilike dvije godine nije izvijestio ni njega niti ministra pravosuđa da je član masonske lože.

“Da smo to znali, ne kažem da on ne bi bio imenovan, ali bismo sigurno tu informaciju tretirali na odgovarajući način i riješili bismo to pitanje. Ovako je to nama ostalo nepoznato, sada se vratilo najedanput kroz neki predmet s kojim se bavio glavni državni odvjetnik. Što, čini mi se da je u ovom trenutku, i po ovim reakcijama u javnosti, utjecalo na integritet glavnog državnog odvjetnika i činjenicu da je gotovo pa dovedena u pitanje njegova nepristranost, neovisnost, što mu, naravno, otežava rad”, rekao je Plenković.

U formalnom smislu, dodao je premijer, nema ničeg nezakonitog da je Jelinić ili netko drugi član neke udruge ili društva. “To nije nezakonito, ali se otvorio okvir koji njemu bitno otežava poziciju”, ustvrdio je.

Opetovao je pritom da članstvo u masonskoj loži nije trebalo ostati zatajeno, istaknuvši i činjenicu da je do članstva došlo upravo pred izbor za glavnog državnog odvjetnika. “I to nije stvar koja je, po meni, trebala ostati neizrečena”, dodao je.

Novinari su Plenkovića pitali i za komentar ocjena Mire Kovača, njegovog protukandidata na unutastranačkim izborima za mjesto predsjednika stranke, koji smatra da se cijela “masonska afera” događa zbog unutarstranačkih izbora.

“Ne znam kako to Kovač misli. Prepuštam vama, javnosti i, osobito, članovima HDZ-a da te sjajno odabrane logičke konstrukcije malo analiziraju i pronađu bit u njima”, komentirao je Plenković.

Osvrnuo se i na Kovačevo tumačenje riječi koje mu je, kako je rekao u izjavi novinarima, na sinoćnjem obilježavanju osnutka trešnjevačkog HDZ-a uputio stranački doajen Vladimir Šeks.

Šeks je veliki šaljivdžija

Šeks mu je rekao da će nakon unutarstranačkih izbora trebati odvjetnika, a to je Kovač shvatio kao prijetnju.

Plenković je izrazio sumnju u to da je Šeks tako nešto rekao.

“Ja znam da je Šeks dosta, ovako, veliki šaljivdžija. To je iskusan čovjek i političar i baš da Šeks prijeti Kovaču… Ne znam, valjda je ovakvo uzbrkano vrijeme… Je li jugo ili što? Ali, čini mi se da treba vidjeti nema li tu nekih malo preuveličavanja, teorija zavjere, izmišljanja nekakvih prijetnji ili bilo čega ostaloga”, kaže Plenković. (Hina)

Ministar Bošnjaković: Očekujem ostavku glavnog državnog odvjetnika

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Pandemija nedemokratskih tendencija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Cijeli tok moderne političke povijesti kreće se između slobode i sigurnosti. Nedvojbeno smo zakoračili u razdoblje u kojem je sigurnost postala dominatna odrednica i prema njoj se ravanaju cijeli politički sustavi i državni aparati. Neporecivo je da se određeni dio sloboda jednostavno mora suspendirati ukoliko se želi postići sigurnost građana i održivost cijeloga društva.

Međutim, teško se oteti dojmu da mnogi politički akteri zloupotrebljavaju traumatičnu situaciju u kojoj smo se zadesili kako bi mimo demokratskih procedura obnašali vlast. Izvanrednost situacije nalaže da se dio tromoga i sporoga demokratsko-birokratiziranoga postupka odlučivanja prenese na mnogo efikasnije modele direktnoga odlučivanja od strane izvršnih vlasti.

U takvoj situaciji pojavljuju se ad hoc izvršna tijela (krizni stožeri) koji akumuliraju različite dimenzije izvršnih ovlasti u jedinstveno tijelo nadležno za upravljanje krizom, ali bez jasnoga modaliteta odnosa prema zakonodavnoj vlasti. I tu dolazimo do problema.

Potpuno ignoriranje zakonodavne grane vlasti ili neuvažavanje njezinih postupaka odlučivanja otvara ogromnu sivu zonu političkoga djelovanja. Na skoro intuitivnoj razini već je moguće procijeniti koji politički subjekti koriste tu sivu zonu radi povećavanja vlastitih ovlasti ili nesputanoga djelovanja radi ostvarivana partikularnih ciljeva.

Ukoliko akteri negacijom ili preuzimanjem zakonodavnih ovlasti od zakonodavne vlasti imaju takve tendencije onda smo pored zdravstvene ušli u razdoblje političke epidemije autokratskih tendencija. Problem je što nakon izvanrednoga stanja? Ukoliko autokratski zahvati izmjene politički sustav toliko da on nakon suzbijanja epidemije ostane djelimično određen autokratskim elementima onda je šteta ozbiljna.

Bosna i Hercegovina, kao i zemlje u okruženju, nemaju značajnu tradiciju demokratske vladavine, stoga je svako zadiranje u ionako krhko stanje demokratskih institucija i više nego zabrinjavajuće.

U multinacionalnoj državi gdje se interesi nacionalnih zajednica mogu zaštiti jedino parlamentarnim pokretanjem mehanizama zaštite kolektivnih interesa, uz odsustvo minimuma političkoga povjerenja, te uz nepostojanje legitimiteta pojedinih razina vlasti (ponajprije Vlade Federacije BiH) ignoriranje demokratskih parlamentarnih institucija je isuviše opasno i riskantno.

U situaciji gdje parlamenti mnogih država zasjedaju i djeluju u izvanrednim okolnostima ne postoji opravdanje da jedine stvarne predstavničke institucije ne obnašaju svoju funkciju i to u trenutku kad je njihova legitimnost najpotrebnija. Pozivanja na uputstva ili zabrane okupljanja pojedinih kriznih stožera na kantonalnoj razini nisu uvjerljiva.

Iskreno se nadam da nas pandemija nedemokratskih tendencija neće obuhvatiti jer mnogo snažnije države, čak i Europska unija, takvu situaciju će teško prebroditi, što tek onda očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Prof. dr. Dražen Barbarić/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marko Ljubić: Zašto je ‘Otvoreno’ postalo zatvoreno?

Objavljeno

na

Objavio

Kada se nešto oglašava ili zove “Otvoreno”, ne bi smjelo biti zatvoreno. Sinoćna emisija HTV-a Otvoreno, po izboru gostiju primjer je nepotrebnog zatvaranja. Tri od četiri najvažnija člana nacionalnog kriznog stožera imali su prigodu valjda dodatno informirati naciju pored toga što nas svakoga dana na puno načina upravo ti ljudi informiraju o svemu najvažnijem, a baš bi Otvoreno trebalo biti mjesto i način propitkivanja njihovog rada. To bi i njima koristilo, jer bi iz neovisne pozicije osvrt na njihov rad, taj rad učinio vrjednijim u javnoj percepciji.

Otvoreno bi stoga trebala biti prilika da se između ostalog stručno propitaju informacije koje oni daju i u konačnici, njihovo djelovanje. Sam Zagreb u kojem se nalazi sjedište HRT-a i studio emisije ima tisuće vrhunskih liječnika svih specijalnosti, stoga je pomalo mučno i razmišljati o tome, kako je i zašto moguće da pored ovih ljudi i ministra Božinovića nema baš nikoga tko bi o modelima borbe protiv epidemije i samoj epidemiji mogao nešto dodatno ili drugačije, da ne kažem svježije reći.

HTV s ovim načinom informiranja ljudi samo nastavlja banalizaciju informacijskog procesa, kojoj svjedočimo godinama. Sjetite se samo situacija kada primjerice prof. Ivan Đikić objavi neki rad i nešto “otkrije” kako se isključivo njega zove da bude javni recenzent vrijednosti svoga uspjeha, umjesto da se i zbog njega i javnosti pozove relevantnog kolegu, koji bi predstavio njegov uspjeh. Tako potencijalne vrijednosti i zanimljivosti postaju banalna propaganda i sve dobije oznaku dvojbenosti.

Poziv članovima stožera, bez obzira što ti ljudi imaju dodatno reći ubio je emisiju i dodatno potaknuo sumnje, pogotovo nakon proboja informacije o sastanku Plenkovića s urednicima najutjecajnijih medija. Takav sastanak je bilo razumno i nužno sazvati, ali nikako ga se nije smjelo skrivati od javnosti, jer u tom slučaju baš sve poprima suprotno značenje i obilježje. To je isto kao da čovjek, dolazeći doma noću, ima svoj ključ ulaznih vrata, a šulja se preko stražnjeg prozora riskirajući dojam lopova.Tako i ova emisija.

Koliko se god trudili učiniti dobre stvari, koliko se god ubijali radeći, ti ljudi iz kriznog stožera upravo zbog toga što o njihovom radu ne govore njihove kolege, ispadaju dvojbeni i izazivaju nedoumice ni krivi ni dužni. Taj model komuniciranja je težak autogol. Sumnje svojim ponašanjem i idiotskim poltronstvom sije HTV, koja se tako totalno srozava i urušava prilično pristojnu komunikacijsku razinu kriznog komuniciranja države.

Umjesto da pitaju članove kriznog stožera ili s neovisnim gostima rasprave najvažnija pitanja aktualnog stanja, HTV dovodi u poziciju nositelje borbe protiv epidemije da sami o sebi govore, što nikada nije dobro.

Pitanje je kako to da u godinama u kojima se sve iz prošlosti izvrće ruglu i uništava društvenom kampanjom u ime nekakvih vrijednosti 21. stoljeća, primjenjujemo model obrane ljudi od virusa, koji su Dubrovčani primjenjivali u Srednjem vijeku boreći se protiv kuge – karantenu. Zanimljivo je da upravo zagovornici borbe protiv katolibanskog srednjovjekovnog primitivizma, danas inzistiraju na primjeni tih metoda obrane? Bilo bi čisto higijenski to vrijedno čuti.

Marko Ljubić/Facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari