Pratite nas

Hrvatska

Andrej Plenković: Nema ništa ‘lijevo’ u politici koju provodim

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković u petak je odbacio tumačenja da je HDZ pod njegovim vodstvom otišao previše “lijevo” te ustvrdio da je njegova Vlada odgovornom politikom osigurala političku stabilnost i gospodarski rast.

“Vodim stranku zaista na transparentan način, po meni na politički vrlo uspješan način”, rekao je Plenković te je, komentirajući kritike mogućih protukandidata za najvišu stranačku funkciju, ocijenio kako u njegovim potezima nema ničeg “lijevog”.

Za predstojeće unutarstranačke izbore Plenković je rekao će oni biti održani na vrijeme.

Govoreći o svom mandatu na čelu stranke i Vlade naglasio je da je na parlamentarnim izborima 2016. pobijedio obećavši vraćanje političke stabilnosti.

“To je načelo kojeg se držimo i ostvarujemo ga s onima s kojima možemo pronaći zajedničke dodirne točke u programskom radu Vlade – mislim na parlamentarnu većinu – koje su dobre za naše građane. Bez parlamentarne većine nema ni realizacije ni jednog projekta, ne bi bilo zdravog gospodarskog rasta, vraćanja Hrvatske na investicijski kreditni rejting, apsorpcije EU fondova na razini od 83 posto, jačanja položaja branitelja, vojske, policije, ne bi bilo ulaganja u energetske i prometne projekte… sve to osigurava politička stabilnost”, rekao je.

Istaknuo je da je u mandatu njegove Vlade ostvaren gospodarski rast od 3 posto i to bez zaduživanja, da se potiče gospodarstvenike u Hrvatskoj da ulažu i da time generiraju rast i nova radna mjesta, da su rasle mirovine, plaće, donesene su mjere demografske revitalizacije, da se rješavaju problemi u socijalnoj skrbi i zdravstvu, kao i da je ojačan međunarodni položaj Hrvatske.

Istovremeno je HDZ, dodao je, stranka bez ikakvih kredita, obveza te je na vlasti u 50 posto jedinica lokalne i područne samouprave, 12 županija, ima većinu u Saboru i vodi Vladu.

Problem s “uvrijeđenom desnicom” uslijedio je nakon jedne kadrovske odluke

Na primjedbe oponenata da stranku vodi u krivom smjeru odgovara da je to njihovo mišljenje. “Htio bih čuti koji su elementi vrijednosnog ili programskog sustava HDZ-a koji su u krivom smjeru”, rekao je te dodao da bi volio čuti jedan konkretan primjer “što je to lijevo u odnosu na program HDZ-a i Vlade”.

Ponovno je odbacio tumačenja da je usvajanje Marakeškog sporazuma te Istanbulske konvencije “odlazak u lijevo” i ocijenio da je cijeli problem s desnicom koja je, kako je rekao “nešto uvrijeđena”, u tome što je umjesto Zlatka Hasanbegovića ministricom kulture postala Nina Obuljen Koržinek.

“Pogledajte je li itko išta rekao prije tog kadrovskog odabira i gledajte politiku nakon. To je bit. Dakle, nema ideologije, to je sve izmišljena priča, nataložena, koju je ubacio u eter netko drugi 2016., a nakon te kadrovske odluke preuzeli oni koji sada nama imputiraju da smo se udaljili. Nismo”, ocijenio je Plenković.

Podsjetio je da je usvajanje Istanbulske konvencije bilo i dijelom programa predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović 2014. godine te da je u programu HDZ-a bilo i prije nego je on postao predsjednik.

“Zašto tada bilo tko, tko je sjedio na stranačkim tijelima i usvajao taj program, nije digao ruku i rekao ‘Ja se ne slažem, imam neki problem, to će nas odvesti u lijevo’. Nitko, ali baš nitko nije zucnuo o tome”, dodao je.

Pokomentirao je i kritike zbog koaliranja s HNS-om te rekao da je HNS narodnjačka, liberalna stranka te da tu suradnju treba “gledati programski”.

“Što je problem? Da li mogu u Njemačkoj surađivati CDU i CSU s liberalima. Pa valjda mogu. Jel’ možemo mi – možemo . Pa s kim ćemo drugo? Tko ostaje? Jel’ onda oni hoće da idemo s SDP-om? Dakle, nek’ se malo odrede i preciziraju. Floskule i nabacivanja ćemo sada razgrtati i unutar HDZ-a malo čvršće, žešće, argumentiranije nego što smo to činili do sada, jer smo zaokupirani važnim temama a to je Vlada – upravljanje zemljom”, poručio je Plenković.

Podsjetio je da je do suradnje s HNS-om došlo nakon “najvećeg mogućeg nelojalnog poteza Mosta, kada su ljudi koji sjede u Vladi digli ruku da se kolegu izbaci iz Vlade”.

“To je bez presedana, to se nikada u hrvatskoj političkoj povijesti rada Vlade nije dogodilo. I vi nemate izbora – zahvaljujete se na suradnji odmah i gledate s kim možete surađivati, a saborska struktura je takva kakva je izabrana 2016.. Svi ti koji su išli na ovoj ili onoj listi skupa – pa što? Išli su na našoj listi Zekanović, Eih i Hasabegović pa nisu više s nama. Otišli su negdje drugdje”, rekao je Plenković.

Upitao je i je li “lijevi” ili “desni” potez vraćanje Hrvatske vojske u Vukovar, Sinj, Ploče, Varaždin, Pulu. “Je li čuvanje hrvatske granice bez da dižem žilet-žicu prema Hrvatima u BiH potez lijevi ili desni? Ili je domoljuban i gleda za time da i sutra moram voditi računa da će mi BiH biti susjedna država zauvijek i da moramo graditi odnose i da moram voditi računa da su mi Hrvati s druge strane granice ne samo isti narod, nego su konstitutivan narod u toj zemlji”, naglasio je.

Sve su to, ustvrdio je, visokodomljubni, nacionalni, državotvorni, ozbiljni potezi. “Nema tu ničeg ‘lijevog'”, poručio je.

Vezano uz najavu izabranog predsjednika Zorana Milanovića da će njegova inauguracija biti održana na Pantovčaku, a ne kao do sada na Markovom trgu, rekao je kako “svatko ima neki svoj stil”. “Meni to ništa ne smeta”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Zoran Milanović: Bit ću konstruktivni faktor

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Milanović svečano je u utorak pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem prisegnuo za 5. predsjednika Republike Hrvatske, obvezavši se na vjernost Ustavu.

“Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”, prisegnuo je Milanović na svečanosti u predsjedničkom Uredu na Pantovčaku, držeći ruku na Ustavu.

Potom je prisegu i potpisao, a u tijeku je njegov inauguracijski govor.

Uslijedit će i domjenak za uzvanike, a zatim će Grabar-Kitarović i Milanović otići u Kabinet predsjednice Republike na primopredaju dužnosti.

Milanović će nakon toga kod glavnog ulaza Ureda ispratiti Grabar-Kitarović koja odlazi s Pantovčaka.

Dužnost predsjednika Milanović počinje obnašati u srijedu, kada će potpisati i prve odluke o imenovanjima ljudi koji će biti dio njegovog Kabineta na Pantovčaku.

Za predstojnika Ureda predsjednika imenovat će Orsata Miljenića koji je bio i voditelj njegove kampanje na predsjedničkim izborima, za glasnogovornika Nikolu Jelića, koji je glasnogovornik bio i u kampanji, a očekuje se i još nekoliko odluka o imenovanjima.

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u utorak da ne kani biti korektivni nego konstruktivni faktor te poručio da će uložiti “sve što ima i zna” da iz zrna razumijevanja koje moli za svoje greške “izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”.

“Prije svega, zahvala onima koji su ovaj posao i dužnost obnašali prije mene – predsjedniku Tuđmanu, kojeg nisam poznavao, predsjedniku Mesiću, predsjedniku Josipoviću i predsjednici Grabar-Kitarović, koji su svi u svom vremenu i datim okolnostima dali maksimum od sebe svatko na svoj način, ali sam uvjeren, s jednim zajedničkim nazivnikom, a to je dobra vjera”, rekao je Milanović u inauguracijskom govoru.

“Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni nego – konstruktivni faktor. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega, onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu stupnja transparentnosti tih važnih i osjetljivih sustava”, kazao je Milanović.

U vanjskoj politici fokusirat će se također, kaže, na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet. “Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kad su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja”, dodao je.

Molim zrno razumijevanja za svoje greške

Zamolio je unaprijed “zrno razumijevanja za svoje greške, jer te greške nikad neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize”. “Nikad nisu niti bile. Uložit ću sve što imam i sve što znam da iz tog zrna izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”, poručio je novi predsjednik Republike.

Pritom, istaknuo je, ne pristaje na to da je greška ili neka nesreća kad postoje razilaženja u mišljenjima i stavovima. “Greška je kad zbog razilaženja u stavovima jedni drugima dovodimo u sumnju motivaciju i patriotizam. Svakoga dana borit ću se za podršku građana u prokazivanju te štetne prakse koja nas prati, evo, već tri desetljeća”, naglasio je.

Pritom je ustvrdio da je patriotizam, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. “Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koji su naše društvo i naše živote učinili – i čine – boljima, slobodnijima, nadahnutijima. Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja biti sretnije mjesto za život”, ustvrdio je Milanović.

Istaknuo je da patriotizam podrazumijeva neizbrisivo sjećanje i vječnu zahvalnost muškarcima, ženama i djeci koji su poginuli i koji su patili za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i u antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. “Patriotizam je i svijest o trijumfalističkim posrnućima koja su, nažalost, ponekad pratila naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća”, dodao je.

Naša obaveza i odgovornost je da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili isključenim

Milanović je poručio da su ratovi gotovi te da je danas naša obaveza i odgovornost u tome da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili na bilo koji način isključenim zbog činjenice da je – drukčija ili drukčiji.

“Kad kažem drukčija, mislim i – slabija, malobrojnija i to prema više kriterija: rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama”, poručio je.

Naglasio da naša budućnost ovisi, ponajprije, o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenijeg i uspješnijeg života. Dodao je i da naša budućnost u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi prema vlastitoj kulturi, “a kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, i dom kulture na otoku, i nacionalna institucija”.

Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, ističe, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. Milanović smatra da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti.

Ističući da je Hrvatska domovina nekvalificiranog radnika jednako kao i uglednog akademika, poručio je i da su osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog raslojavanja.

“Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto, da dostojanstveno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za nas. Za sve nas. Za nas koji smo tu, za generacije koje dolaze, i za one koji će se vratiti svojoj kući. Hvala vam. Živjeli, živjela Republika Hrvatska!”, zaključio je Milanović svoj govor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Viceadmiral Hranj na čelu Glavnog stožera

Objavljeno

na

Objavio

Viceadmiral Robert Hranj, glavni direktor Glavnog stožera, od 1. ožujka trebao bi biti novi načelnik Glavnog stožera, doznaje Jutarnji list.

Njegovo se ime nalazi u prijedlogu Vlade upućenom saborskom Odboru za obranu koji će o tome raspravljati na sjednici u četvrtak. Hranj bi na tom mjestu trebao zamijeniti generala Mirka Šundova, kojem 29. veljače istječe četverogodišnji mandat, navodi dnevnik u broju od utorka.

Prema važećem zakonu, ista osoba može biti izabrana na samo jedan mandat načelnika Glavnog stožera.

Saborski Odbor za obranu izdaje mišljenje na prijedlog Vlade. Nakon pribavljenog mišljenja nadležnog odbora Vlada prijedlog upućuje predsjedniku Zoranu Milanoviću koji imenuje načelnika Glavnog stožera.

Kako Jutarnji neslužbeno doznaje, problema oko imenovanja Hranja za prvog čovjeka vojske ne bi trebalo biti jer su već obavljene konzultacije između Vlade i Milanovića i postignut je dogovor o tom imenovanju. Uostalom, prema istim izvorima, Hranj je i bio Milanovićev izbor za ovu poziciju.

Tako je imenovanje načelnika Glavnog stožera zapravo prvi dogovor premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića. No, za vojsku je puno važnija činjenica da će prvi put u njezinoj povijesti na čelu Hrvatske vojske biti mornar, pripadnik Hrvatske ratne mornarice, donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari