Pratite nas

Gospodarstvo

Andrej Plenković: Ovo je izrazito važan i strateški značajan ugovor za Slavoniju i Baranju

Objavljeno

na

Foto: Andrej Plenković/Twitter

Ugovor o izgradnji podionice autoceste A5 Most Halasica-Beli Manastir, na međunarodnom prometnom 5C koridoru, vrijedan 443 milijuna kuna bez PDV-a, potpisali su u utorak predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Boris Huzjan i izvođači radova

U nazočnosti hrvatskog premijera Andreja Plenkovića ugovor kojim se nastavlja izgradnja autoceste na međunarodnom koridoru 5C potpisan je na mostu Drava kod Petrijevaca.

Na natječaj HAC-a pristigla je samo jedna ponuda, poslovne udruge tvrtki “Osijek Koteks” i GP “Krk”, a završetak radova na toj 17,5 kilometara dugoj dionici planira se do sredine 2022. godine.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je izgradnja punog profila dionice autoceste na koridoru 5C u duljini od 17,5 kilometara od strateškog značaja za Hrvatsku te Slavoniju i Baranju.

Izrazio je zadovoljstvo što je za taj projekt osigurano zajedničko financiranje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te istaknuo da su kvalitetan rad svih resora te kontakti s Upravom EBRD-a pomogli su da se taj projekat realizira u iduće dvije godine.

Zahvalio je županu Ivanu Anušiću što je od početka svoga mandata stavio naglasak na taj projekt, koji je važan za Osječko baranjsku županiju, ali i za povezivanje koridora sjever-jug, budući da koridor 5C povezuje Hrvatsku s Mađarskom i BiH.

“Mislim da će ta investicija pridonijeti gospodarskom rastu u Slavoniji. Ona se uklapa u orijentaciju da ova Vlada kroz projekt “Slavonija, Baranja i Srijem” pruži razvojnu ruku Slavoniji i napravi iskorak koji će omogućiti da se Slavonija razvija jednako brzo kao i drugi krajevi Hrvatske”, poručio je premijer Plenković.

Ministar mora prometa, i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je kako je dobro da radovi na koridoru 5C napreduju i u vremenima krize uzrokovane pojavom koronavirusa. To pokazuje, ističe Butković, da Vlada nije odustala od velikih infrastrukturnih projekata, među kojima su nastavak gradnje Pelješkog mosta, Istarskog ipsilona, koridora 5C, ali i velikih željezničkih projekata, ukupne vrijednosti više od 20 milijardi kuna.

Butković ocjenjuje da je današnji ugovor korak ka cilju da Hrvatska najbrže izgradi svoju dionicu 5C koridora, koji se, u punoj duljini od 702 kilometara, proteže od Budimpešte do Ploča. Po njegovim riječima, izgradnja autoceste na koridoru 5C u Hrvatskoj bit će dovršena do kraja 2023. godine.

Podsjetio je kako je bivša SDP-ova Vlada odustala od izgradnje autoceste i tu dionicu htjela izgraditi kao brzu cestu, ali da je sadašnja Vlada promijenila tu odluku, odlučivši izgraditi puni profil autoceste, za što je trebalo osigurati financijsku konstrukciju i preprojektiranje.

Na upit novinara Butković je odbacio je nagađanja da projekt koridora 5C ima veze s predizbornom kampanjom, ocijenivši kako se on priprema već dulje vrijeme, i čim su dobivene sve potrebne dozvole te zatvorena financijska konstrukcija, krenulo se u raspisivanje javnog natječaja i odabir izvođača radova

Predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan najavio je kako se projektira gradnja preostalih pet kilometara autoceste od Belog Manastira do mađarske granice, a natječaj za izgradnju bit će raspisan sredinom iduće godine.

Izvijestio je kako je most na Svilaju, koji spaja Hrvatsku i BiH, potpuno završen, pa će završetkom tih radova na koridoru 5C, od Belog Manastira do granice s BIH, biti izgrađeno oko 85 kilometara punog profila autoceste.

Tijekom boravka u Osječko-baranjskoj županiji premijer Plenković sa suradnicima posjetit će baranjsku poljoprivrednu tvrtku “Belje plus”, a na osječkom fakultetu Agrobiotehničkih znanosti o temama iz poljoprivrede razgovarat će predstavnicima poljoprivrednih tvrtki, osječkoga Sveučilišta, Hrvatske agencije za hranu, gospodarske i poljoprivredne komore te udrugama poljoprivrednih proizvođača. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari