Pratite nas

Pregled

Andrej Plenković podržava da radni tjedan u školama počinje intoniranjem himne

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković u petak je izjavio da bi, što se njega tiče, svaki radni tjedan u školama mogao započeti intoniranjem hrvatske himne.

“Držim da je važno da se mladi uče respektirati institucije i državu kroz obrazovni sustav.

Što se mene tiče, svaki radni tjedan u školama može započeti s intoniranjem hrvatske himne”, poručio je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković na upit Hine.

Priču o uvođenju himni u škole aktualizirao je u broju od petka Večernji list nakon što je u Francuskoj uveden zakon prema kojem se u svim vrtićima i školama uvodi obveza isticanja zastava Francuske i EU, riječi himne i moto “sloboda, jednakost, bratstvo” u svim učionicama.

Resorno Ministarstva znanosti i obrazovanja Večernjem listu je odgovorilo da su sukladno Zakonu o grbu, zastavi i himni, u svim učionicama istaknuti državni grb, a na školskim ustanovama i zastava.

“Prvoga dana nastave u svim školama održavaju se priredbe za učenike prvih razreda na kojima se izvodi i himna RH, a istaknuta je i zastava”, kažu u ministarstvu.

No, dodaju da “samo isticanje simbola neće pridonijeti jačanju domoljublja, već je potrebno kroz odgoj i obrazovanje kod učenika poticati razvoj pozitivnih vrijednosti među kojima su svakako i one vezane uz nacionalni i kulturni identitet”.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac Večernjem je izjavio da je Hrvatskoj potrebno jačanje ustavnog patriotizma i to kako hrvatskih tako i europskih ustavnih vrijednosti i normi.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić istaknuo je da je u škole potrebno uvesti građanski odgoj kako bismo djecu učili njihovim pravima i odgovornostima u društvu te kritičkom razmišljanju.

HNS smatra da se vlastitu zemlju voli najprije očuvanjem okoliša, poštovanjem zakona, plaćanjem poreza, solidarnošću prema drugim generacijama, tolerancijom prema drugom i drugačijem, marljivim radom, pristojnošću, znanjem i idejama, a tek onda isticanjem simbola.

Predsjednik IDS-a Bors Miletić za Večernji je kazao da će uvijek podržati zdravi patriotizam, ali smatra da je nacionalizam na ovim prostorima već donio puno zla i da to nije pravi put za Hrvatsku.

Čelnik Mosta Božo Petrov jedini podržava prijedlog: “Grb, zastava i himna Republike Hrvatske trebali bi biti istaknuti u učionicama i u javnim prostorima. Time se iskazuje poštovanje prema ljudima koji su našu domovinu stvarali i gradi pozitivan odnos prema njoj”, piše Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Raspudić: Predsjednički izbori su važni zbog unutarstranačkih izbora koji slijede netom nakon njih

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su Izbori za predsjednika i Schengen. Gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Tomev Mitrikeski i Lana Bobić.

Službeno još nije počela kampanja, no odnosi među potencijalnim kandidatima već su zaoštreni.

Mitrikeski upozorava da kandidati prvo moraju skupiti 10 tisuća potpisa, a kandidate je podijelio u četiri skupine – profesionalce, amatere, rekreativce i diletante.

“Profesionalci se odnose na ozbiljne pretendente, poput Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića iza kojih stoji ozbiljna stranačka mašinerija.”

Među amatere ubraja Miroslava Škoru, a među rekreativce i diletante svrstava Mislava Kolakušića, Ivana Pernara, Milana Bandića i dr. potencijalne predsjedničke kandidate.

Raspudić: Plenković se priprema za opstanak na unutarstranačkim izborima

Raspudić ocjenjuje da su predsjednički izbori važni zbog unutarstranačkih izbora koji slijede netom nakon njih.

“Iznenađenja su još uvijek moguća. Ovlasti predsjednika su sužene, no imamo izravan izbor što osobi daje ozbiljan legitimitet, za razliku od trenutne vlade, koja ne predstavlja većinu birača. Vlada je legalna, ali ne i legitimna.”, naglašava Raspudić navodeći trgovačku koaliciju.

Ističe da će moguća pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović poljuljati Plenkovićev položaj unutar stranke.

“Plenković se priprema za opstanak na unutarstranačkim izborima, bojeći se poraza od Stiera. Njima kao stranci odgovara pobjeda aktualne predsjednice, no ako pobijedi, njen krug ljudi jača, što je loše za Plenkovića.”

“Situacija Zorana Milanovića je neobična, jer uskače u zadnji tren. Zapeo je u kaljuži ljevice. Poseban je iritantan njegov slogan (Normalno op.a.)”.

Raspudić se dotaknuo i ostalih kandidata.

“Škoro je trebao ići i prema drugim temama – ovršeni, blokirani, demografija. Marginalna kandidatkinja Dalija Orešković gura se u novi debakl i optužuje predsjednicu za krađu izbornog programa jer je spomenula antikorupciju. Antikorupcija je hit sezone. Kolakušić je pomoću nje došao do EP-a, a SDP okuplja antikorupcijski savez, dok se istovremeno otkriva da je Bernardić dobio 250 tisuća kuna stipendije.”

Bobić: Milanoviću bi bilo pametnije da ništa ne radi, jer na ljevici nije gužva

“Antikorupcija je tema koja može mobilizirati birače. Grabar-Kitarović i Škoro potpiruju svoje birače.”, navodi Bobić.

“Milanović se ogriješio o svoje birače, njemu bi bilo pametnije da ništa ne radi, jer na ljevici nije gužva. Škoro uzima dio iz HDZ-ovog bazena birača.”, smatra Bobić.

Raspudiću je upitna i “Kolakušićeva izjava da će u zatvor poslati 20 tisuća ljudi”. Otkud mu ta brojka?, upitao je Raspudić.

Schengen

Europska komijsija je nakon mnogih evaluacija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj, Raspudić postavlja pitanje:

“Je li u interesu Hrvatske ući u Schengen, čime se djelomično odričemo suvereniteta.”

Smatra da je Hrvatska vladajuća elita zadala dva cilja, a to je uvođenje eura i Schengen

“U početku je to bila dobra ideja, sada je Schengen fikcija. Nemamo kontrolu nad svojim granicama, a bez granica na sjeveru i zapadu, povećava se mogući ulazak džihadista iz Francuske i dr. zemalja.”, ističe Raspudić.

Raspudić upozorava i na demokratski deficit u institucijama EU.

“Elita se otuđila od ljudi. Politička zajednica se ne može temeljiti samo na interesima.”

Smatra apsudrnim i isticanje hrvatskog predsjedanja EU.

“Od birokratske rotacije napravili su spektakl.”, zaključuje Raspudić.

(HRT / narod.hr)

 

Nino Raspudić: Milanoviću je medvjeđu uslugu učinio PR genijalac koji mu je osmislio slogan ‘Normalno’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Dužnosnik State Departmenta zamolio RH da podrži film ‘Dara iz Jasenovca’?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dužnosnik američkog State Departmenta uputio je hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek zamolbu da Hrvatska podrži filmski projekt „Dara iz Jasenovca“ srpsko-američkog redatelja Predraga Gage Antonijevića, piše u subotu beogradski tisak.

Provladin tabliod Kurir objavio je danas presliku e-maila izaslanika State Departmenta za pitanja holokausta Thomasa K. Yazdgerdia hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, poslanog još u ožujku ove godine, sa zamolbom da podupre filmski projekt „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje je već započelo uz potporu srbijanske vlade.

„Volio bih vam predstaviti srpsko-američkog spisatelja i redatelja Predraga Gagu Antonijevića. On je režirao velika filmska ostvarenja, kao što je ’Spasitelj’, film koji je smješten u Bosnu tijekom rata sa Dennisom Quaidom u glavnoj ulozi, a Oliver Stone je njegov producent. Gaga je zainteresiran da snima film o Jasenovcu. Ne bi to bio dokumentarac, već drama“, napisao je u ožujku Yazdgerdi ministrici Obuljen Koržinek.

List Kurir je, provjeravajući autetičnost pisma, zatražio komentar producenta filma Makse Ćatovića, koji je potvrdio da će pojedine scene filma biti smimljene u Hrvatskoj.

„Pismo je autentično. Pojedine scene bit će snimljene u Hrvatskoj, na autentičnim lokacijama“, rekao je Ćatović za Kurir.

List navodi kako je Yazdgerdi odlučio napisati pismo hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek nakon susreta s Antonijevićem, koji je boravio u Washingtonu.

Kurir piše da je zatražio komentar hrvatske ministrice kulture, ali ga do zaključenja subotnjeg izdanja nije dobio.

Ekipa filma „Dara iz Jasenovca“ priopćila je 2. studenoga da bi projekt trebao biti završen do kraja godine, te da je premijera planirana za svibanj 2020. godine, na 75. obljetnicu oslobađanja logora u Jasenovcu.

Uz film „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje financiraju Vlada Srbije i Filmski centar Srbije (FCS) sa 2,3 milijuna eura, stali su i američki ekspert za holokaust Michael Berenbaum te producent Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana.

>>> ‘Dara iz Jasenovca’ – Srbi snimaju film o Jasenovcu, a mi i dalje nekakve jadne i čudne „komedije“

Film prati sudbinu djevojčice Dare i njezine obitelji u vrijeme Drugog svjetskog rata, neposredno nakon “ustaško-njemačke ofenzive na Kozari, kada su mnoga djeca s tih prostora odvedena u Jasenovac, a potom premještena u logor Stara Gradiška”.

Glavnu ulogu igra Biljana Čekić (12), djevojčica iz Potkozarja, čiji su preci bili u Jasenovcu, a scenarij je napisala Nataša Drakulić.

Film je po žanru akcijska drama, a autori naglašavaju kako su nastojali da “povijesne činjenice” budu što vjerodostojnije, dok redatelj Antonijević tvrdi kako je ekipi filma „jako važno da izraze estetiku smrti i ubijanja“.

Na pitanje ima li u filmu glumaca iz Hrvatske, Antonijević je odgovorio kako to – premda ima puno prijatelja u Hrvatskoj – nije moguće i da „nažalost nema hrabrih hrvatskih glumca“ koji bi glumili u njegovom filmu. (Hina)

 

Prof. dr. sc. Matko Marušić: Postoji laž nad lažima: srpski film ‘Dara iz Jasenovca’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari