Pratite nas

Događaji

Andrej Plenković predstavio novu Vladu u Saboru

Objavljeno

na

Andrej Plenković je predstavio novu Vladu u Hrvatskom saboru.

“Hrvatski sabor predstavničko je tijelo svih građana i središte političkog legimiteta stranačkog sustava RH. Vlada proizlazi iz povjerenja izabranih predstavnika građana.

Sastav sabora izravan je rezultat volje birača izražene za izborima 11. rujna. Temeljem takve raspodjele mjesta u Saboru te obavljenih konzultacija predsjednica mi je povjerila mandat za sastavljanje vlade. Stoga mi je zadovoljstvo predstaviti program i ministre te zatražiti povjerenje. Zahvalio bih prethodnoj vladi na doprinosu koji su dali razvoju RH.

Postali smo punopravna članica EU i NATO-a. Istodobno potpuno sam svjestan izazova s kojima se suočavamo. Marljiv rad nije uvijek dovoljno priznat i nagrađen. Hrvatsko stanovništvo ubrzano stari, a svake se godine rađa sve manje djece.

Globalna financijska i gospodarska kriza ostavila je negativne posljedice. Politička stabilnost zemlje je kroz proteklu godinu dovedena u pitanja, potrebna nam je stoga nova vizija i pristup kako bi osigurali prosperitetnu državu.

Uvjeren sam da uz jasnu viziju i zajedništvo možemo postići promjene.

Dopustite mi da u glavnim crtama predstavim program vlade. Prije svega želim istaknuti da ćemo se u ostvarivanju ciljeva voditi najviših vrednotama ustavnog poretka. Obavljat ćemo izvršnu vlast u skladu s ustavom i zakonom, a  sve s ciljem razvoja RH. Zajedno s partnerima radit ćemo na uspostavi stabilne platforme koja će jamčiti stabilnost. Naš pristup će biti uključiv, vlada će svoje aktivnosti provoditi koordinirano.

Bit ćemo vlada koja sluša, vlada koja zna prepoznati očekivanje i potrebe građana i poduzetnika i vlada koja zna uvesti promjene. Gradit ćemo funkcionalnu javnu upravu, zalagat ćemo se na decentralizaciju nadležnosti.

Ono što je moguće rješavati na lokalnoj nema razloga rješaati na srdedišnjoj razini. U 4 godine mandata 4 su temeljna cilja – ostvarivanje gospodarskog rasta, stavranje novih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i društvena pravednost i solidarnost.

Program predviđa donošenje niza mjera koji će biti u funckiji podizanja standarda građana. Stvarat ćemo povoljno poslovno okruženje.

Predstavljanjem proračuna pokazat ćemo da vlada nastavlja sa smanjivanjem deficita. Ujedno nastavit ćemo dijalog s EK u oviru europskog semestra. Takve mjere dovest će do smanjenja javnog duga i povećanja kreditnog rejtinga te popraviti izglede kreditnog rejtinga.

Energetika je preduvjet razvoja ukupnog gospodarstva, a energetski sektor jedan od važnih područja za nove institucije. U novom ustroju vlade energetika postaje ravnopravni dio jednog ministarstva i to zaštite okoliša kako bi iznjedrili uravnotežene prijedloge.

Razvoj poljoprivrede trebao biti biti jedan od glavnih pokretača novog zapošljavanja. Ukupan broj zaposlenih u poljopirvredi od 2011. smanjen je za 100 tisuća, a nama je cilj preokrenuti takve trendove. Gospodarsko oživljavanje sela pokazat će koliko smo kao vlada uspjeli oživjeti Hrvatsku.

Usporedno s osiguranjem gospodarskog rasta provodit ćemo demografske politke. Nepovoljna demografska kretanja predstavljaju jedan od najozbiljnjih izazova suvremenog hrvatskog društva.

Najvredniji hrvatski potencijal oduvijek su bili ljudi te je obveza vlade unapređivati rad hrvatskog čovjeka. Vlada će stoga poticati demografsku obnovu. Kontinuirano ćemo štititi obitelj, razvijat ćemo društvenu pravednost i solidarnost. Obveza je vlade osigurati pomoć socijalno isključenima. Mirovinski i zdravstveni sustav moraju zadržati funkciju solidarnosti. Posebnu pozornost posvetit ćemo ravnomjernom razvoju svih krajeva Hrvatske.

Izradit ćemo posebne programe za oporavak slabije razvijenih i ratom pogođenih područja. Održiv razvoj brdsko-planinskih i otočnih područja bit će cilj ove vlade.

Nastavit ćemo s kurikularnom reformom koja je za nas apsolutni prioritet. Mladima moramo omogućiti da nakon završenog obrazovanja pokreću svoje poslove. Naš je plan razviti moderni sustav dualnog obrazovanja i bolje povezati obrazovni proces s realnim potrebama tržišta rada.

Kontinuirano ćemo povećavati sredstva za znanost i istraživanje.

Hrvatski branitelji imat će puno uvažavanje Vlade RH. Naša Vlada  će bezuvjetno promicati istinu o Domovinskom ratu, njegovat ćemo pozitivnu i političku ostavštinu Franje Tuđmana. Donošenjem jedinstvenog zakona povećat ćemo kvalitetu sveukupnih prava. Prepoznajemo prethodni i aktualni doprinos Hrvata koji žive izvan zemlje zbog čega ćemo raditi na integraciji iseljene Hrvatske u naš život.

Suradnjom obavještajnih i sigurnosnih službi treba osigurati bolju zaštitu od prijetnji. Vlada će u skladu s ustavnim ovlastima aktivno raditi na jačanju međunarodnog kredibiliteta RH. Vlada koju ću voditi angažiranije će koristiti prednosti članstva u EU.

Za učinkovitu provedbu političke platforme ključni su ljudi. Dopustite mi stoga da predstavim članove vlade čiji su životopisi dostavljeni zastupnicima.

Davor Ivo Stier – riječ je o mom kolegi s kojima sam surađivao u EP. Svoje iskustvo u hrvatskoj diplomaciji siguran sam da će staviti u funckiju zaštite vanjskopolitičkih interesa.

Damir Krstičević – svoj veliki obol stvaranju Hrvatske nastavio je kasnije predanim radom u sustavu MORH-a.

Zdravko Marić – uvjeren sam da će nastaviti sva svoja značajna postignuća i koja su se odnosila na smanjenje javnog duga, proračunskog deficita…

Tomislav Tolušić – predložen za ministra poljoprivrede, već se dokazao kao župan i od njega očekujem da zajedno s Gabrijelom Žalac radi na razvoju istoka Hrvatske da bude jednako razvijena kao i drugi dijelovi zemljem.

Oleg Butković – započeo je niz važnih procesa. Očekujem nastavak predanog rada.

Tomislav Ćorić – očekujem da se vrlo angažirano posveti temama koje su ključne za brojne sugrađane treće dobi.

Nina Obuljen Koržinek – ima sve potrebne kompetnecije da provodi kulturne politike buduće vlade.

Pavo Barišić – očekujem  veliki obol u radu na kurikularnoj reformi.

Milan Kujundžić – sa svojim profesionalnim životnim iskustvom očekujem da će dati veliki obol funkcioniranju zdravstvenog sustava.

Vlada koju ću voditi bit će vlada svih hrvatskih građana.

Promovirat ćemo odgovorno suočavanje s prošlošću. Cilj rada Vlade bit će usmjeren na nadilaženje društvenih podjela te pružanje zadovoljštine žrtvama svih totalitarizama. Vjerujem da će imati dobru suradnju sa Saborom.

Ovom prigodom želim pozvati sve parlamentarne stranke na konstruktivan rad. Zaključio bih ovo parafrazom govora Ivana Mažuranića -svjestan razine odgovornosti i izazova koji su pred nama vjerujem u Hrvatsku, njezinu prošlost, sadašnjost i budućnost.”

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Biskup Rogić: U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 14. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu u sklopu 9. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupima u miru Antom Ivasom i Milom Bogovićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem.

Uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Ivica Krupec, ministar branitelja Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, 12 hrvatskih generala članova Hrvatskog generalskog zbora predvođenih generalom zbora Pavom Miljavcem, kao i predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na početku sve okupljene je pozdravio biskup Košić zahvalivši svima na dolasku, a posebno po prvi puta biskupu Rogiću, te biskupima Ivasu i Bogoviću koji su već predvodili slavlja na ovome mjestu.

U homiliji biskup Rogić je rekao kako je sveti zadatak nas živih pamtiti velike dane i velike ljude iz naše povijesti. „Pobjede i porazi dio su svakog ljudskog i narodnog života, sastavni dio življenja. Kako smo se kada ponijeli predstavlja povijest, učiteljicu života. Ono što padne u zaborav prestaje biti škola života, izvor nadahnuća, opomena ili poticaj za uzlete novih generacija. Ako zaboravimo velikane i herojstva kako ćemo danas odgojiti velikane i heroje? Kako se nositi s novim opsadama i zahtjevnostima vremena? Čime ćemo danas biti zadivljeni i što će nas nositi naprijed?

U Svetom pismu izabrani Izraelski narod stalno prepričava svoju povijest. Djed i otac prepričavaju sinu i unuku događaje iz prošlosti svoga naroda: da upozna djela Božja, da otkrije ljude koje je nosila snaga vjere i da pronađe put u budućnost, u sadašnjim nevoljama sigurne i svijetle putokaze. Oni ih ohrabruju da ostanu vjerni Savezu, da se sa lutanja vrate, da iznova otkriju Božja djela za njih. U tom svjetlu, mi danas pričamo povijest Gvozdanskog pred 440 godina s 13. na 14. siječnja davne 1578. godine“, rekao je biskup te dodao kako u brojnim bitkama tijekom povijesti za slobodu hrvatskog čovjeka Gvozdansko svijetli kao najsjajnija zvijezda na nebu te i danas izaziva divljenje. „Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za križ i slobodu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i simbolom otpora protiv stranih osvajača.

U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda. Proći će stoljeća, a stradanja će se ponoviti i na početku Drugog svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Doći će gotovo do istrebljenja, nestanka cijelih obitelji. U zadnjem pohodu crkva će biti zapaljenja. Tako svjedoči povijest, tako glasi istina o Gvozdanskom. I nama valja te događaje prepričavati, uspomene čuvati i od učiteljice života učiti, pouku tražiti u svjetlu Božje riječi“.

U nastavku biskup se osvrnuo na pročitanu Riječ Božju. Istaknuvši kako ona govori o pozivu, biskup Rogić se zapitao koji je naš današnji poziv i na što nas Bog zove. Hrvatski narod, od stoljeća sedmog, ima svoju uporišnu točku, svoj oslonac i sigurnost u vjeri u Boga Stvoritelja i Otkupitelja, Gospodara svijeta i vjekova. Vjera u trojedinog Boga, Oca, Sina i Svetoga Duha, vjera koju nam je Krist navijestio, objavio i svojom smrću i slavnim uskrsnućem učvrstio. Vjera u kojoj smo kršteni i Bogu posvećeni. Ako smo kroz prošle nevolje trpjeli i iz njih izišli, prevladali ih Božjom pomoću, snagom vjere i požrtvovnosti umirući jedni za druge, zajedništvom, zašto bi danas toga uzmanjkalo?

Isprosimo molitvom da nas ne ujedinjuje samo nevolja, nego istinska želja za izgradnjom boljeg svijeta, boljih odnosa, svakog napretka. Ne smijemo od toga odustati. Božja Riječ spominje da ‘Svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen’. Vjerujemo da ni u našem narodu plamen svjetla i ljubavi za Boga, za čovjeka – brata pored sebe, za svoju Domovinu, za dobre odnose među ljudima, smisao za žrtvu, nije ugašen.

Svaki uloženi napor, svaka iskazana požrtvovnost i velikodušnost, svaka sposobnost pojedinca ugrađena u to, svaki novi uspjeh – uvelike će opravdati i podnesene žrtve, učiniti ih još vrjednijima. Pozvani smo živjeti svoju vjeru! Živjeti ju u obitelji, na javnom mjestu, u svom pozivu i okruženju, svjedočiti ju usprkos svim opsadama kojih i danas ima na pretek. Pozvani smo – svaki ponaosob – bolje osluhnuti na što nas Bog zove, što još više i bolje možemo učiniti za svoj narod, svoju Domovinu, svoje sugrađane, svoje najbliže!

Kada to otkrijemo, budimo poput Samuela ili prvih Isusovih učenika. Zato, s vjerom u Božju providnost i milosrđe, ne žaleći truda oko dobra svega naroda i zajedništva, ohrabreni iskustvom prevladanih nevolja, čuvajmo što nam je najsvetije. Najveća ljubav je u Bogu. On je ljubav sama koja Sina daruje za spasenje svakog čovjeka. Dati život, dati sebe za ljubav, za prijateljstvo, za istinu i vjeru, za obitelj i Domovinu ne može biti zaboravljeno. I nije život koji nestaje nego donosi svoje plodove i kad ga više ne bude. Tome nas i danas uče heroji Gvozdanskoga i nakon 440 godina“, zaključio je na kraju biskup Rogić.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obljetnica akcije “Širinci 92”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Širincima, 18 kilometara zapadno od Nove Gradiške, u srijedu je održana komemoracija u spomen na 17 poginulih branitelja i vojnu akciju “Širinci 92”, koja je bila dio vojne operacije “Orkan” kojom je od listopada 1991. do početka 1992. oslobođen dio okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Tom akcijom omogućena je i uspostava kraće prometne veze između Slavonije i ostatka Hrvatske.

U ime Ministarstva obrane zapovjednik kopnenih snaga Hrvatske vojske (HKOV) general Siniša Jurković, koji je i sam bio sudionik ratnih akcija na novogradiškom području, rekao je da je operacija “Orkan” bila vrlo uspješna i pokazala da je Hrvatska vojska stasala u ozbiljnu oružanu snagu.

Tijekom operacije “Orkan” Hrvatska vojska oslobodila je 21 uporište, rekao je Jurković, dodajući kako su se borili i “sanjali jednu bolju i pravedniju Hrvatsku”.

Umirovljeni pukovnik Adam Tomičić, prisjećajući se vremena prije 26 godina, pozvao je da “prestane otuđenje hrvatske države” i da se za Hrvatsku bori Vlada kao što su se i oni borili. Pozvao je vlast da se posebno zauzme za “stvaranje uvjeta koji će zaustaviti odlazak mladih ljudi iz Hrvatske”.

“Tko zna što nas u budućnosti čeka, sve nas je manje i sve smo stariji”, istaknuo je Tomičić.

“Akcija ‘Širinci 92’ bila je posljednja vojna akcija na slavonskom ratištu uoči Sarajevskog primirja koje je na snagu stupilo 3. siječnja u 18 sati. Unatoč primirju, provokacije na novogradiškom ratištu nisu prestajale, a u nekima od njih poginuo je dio branitelja kojima je danas odana počast”, podsjetio je umirovljeni bojnik, sudionik akcije “Širinci 92” Marko Derežanin.

Okupirani teritorij zapadnog dijela Slavonije potpuno je oslobođen u vojno-redarstvenoj akciji “Bljesak” 1995. godine.

Obilježavanje 26. godišnjice vojne akcije “Širinci 92” organizirali su Udruga veterana 3. gardijske brigade “Kune”, ogranak iz Nove Gradiške, Odbor za obilježavanje datuma iz Domovinskog rata novogradiškoga kraja i Općina Rešetari.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari