Pratite nas

Intervju

Andrej Plenković – Predstojeći izbori ključni su za položaj hrvatskog naroda u BiH

Objavljeno

na

S hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarao sam o temama i pitanjima važnim za Bosnu i Hercegovinu i položaj Hrvata u njoj, ali i o stanju u hrvatskom društvu. Dio tog razgovora vodili smo i za vrijeme ugodne šetnje Markovim trgom koji povezuje dva mjesta donošenja bitnih odluka za Hrvate – Vlade i Sabora. Prekidali su nas Zagrepčani i strani turisti koji su se htjeli fotografirati s premijerom. Svima je strpljivo pozirao, piše Jozo Pavković/VečernjiList

Hrvatski političari u BiH, pa i intelektualci, potenciraju značaj predstojećih izbora za BiH i posebno Hrvate u ovoj zemlji. Slažete li se s ocjenom da su ovi izbori važniji od dosadašnjih? 

– Predstojeći opći izbori 7. listopada dolaze u važnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu i sve njezine građane. Oni će biti prekretnica za nastavak reformskog i europskog puta BiH, a ključni su i za položaj hrvatskog naroda u BiH. Kako su bosanskohercegovački Hrvati najmalobrojniji od konstitutivnih naroda, tim više je važno da u što većem broju iskoriste svoje pravo glasa i sudjeluju na izborima u nedjelju.

Želimo da izbori prođu u demokratskom ozračju, ali da budu i odraz stvarno izražene volje hrvatskog naroda u BiH, kojeg u tijelima vlasti trebaju zastupati njegovi legitimni predstavnici.

Stranke i kandidati Hrvatskog narodnog sabora mogu osigurati legitimnu zastupljenost hrvatskog naroda na svim razinama vlasti, uključujući i Predsjedništvo BiH.

Pitanje legitimnog nacionalnog predstavljanja nije riješeno. Što ako se ponovno nametnu nelegitimni predstavnici ili se Hrvate potpuno isključi iz vlasti? 

– Sa sestrinskim HDZ-om BiH od početka ove godine dodatno smo osnažili političku suradnju. Želimo da izlaznost Hrvata na izborima u BiH bude što veća jer se time jačaju demokracija i legitimitet njihovih predstavnika te osigurava stvarna ravnopravnost.

Postizanje političkog konsenzusa ključnih političkih stranaka u BiH o Izbornom zakonu i provođenju presude Ustavnog suda bilo bi u interesu čitave BiH. Takav bi dogovor bila poruka da je BiH spremna nadići razlike i osigurati stabilnost i koheziju zemlje koja može ići naprijed i posvetiti se bitnim gospodarskim i socijalnim pitanjima. Smatram da je neodrživ i nepravedan model u kojemu jedan narod može drugome birati predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Vjerujem da će birači pokazati zrelost, a da će HDZ BiH još jednom opravdati povjerenje najznačajnije političke opcije hrvatskog naroda.

Koliko Hrvatska može učiniti kako bi stvarno poboljšala položaj bh. Hrvata? 

– Za Hrvatsku i moju Vladu odnosi s nama susjednom i prijateljskom Bosnom i Hercegovinom, kao i ravnopravan položaj hrvatskog naroda, vanjskopolitički su prioritet. Prvi put nakon 2010., u Sarajevu kolega Zvizdić i ja predsjedali smo zajedničkom sjednicom Vijeća ministara BiH i hrvatske Vlade u srpnju 2017. na čijem dnevnom redu su bile sve bitne teme u odnosima Hrvatske i BiH. U mandatu sam već desetak puta bio u posjetu BiH i na svim multilateralnim susretima, kao i svi hrvatski dužnosnici, čvrsto podupirem i zalažem se za europski put BiH. Bosna i Hercegovina za Hrvatsku ima posebnu važnost jer smo kroz prošlost često dijelili istu sudbinu, a danas razvijamo sve uspješniju i snažniju gospodarsku suradnju. Trgovinska razmjena Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom prešla je dvije milijarde eura, dok su ukupna ulaganja naše zemlje u BiH milijardu i 200 milijuna eura. Hrvatsku su ove godine posjetile 432 tisuće turista iz BiH koji su ostvarili gotovo 2,5 milijuna noćenja, što je rast od 10 posto u odnosu na lani. Hrvatska Vlada također je pružila ruku suradnje kroz financijsku potporu i projekte u zdravstvu i obrazovanju te kulturi.

Želimo da se sva tri konstitutivna naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kao i svi drugi koji žive u Bosni i Hercegovini, u njoj dobro i osjećaju, a da pritom jednakopravnost hrvatskog naroda bude zajamčena.

Kroz našu potporu Hrvatima u BiH, podupiremo i gospodarski razvoj cijele zemlje. Ove godine podignuli smo iznos sredstava na 24 milijuna kuna za kulturne, vjerske i druge razvojne projekte koje provodimo kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Otvorili smo konzulate u Vitezu i Livnu, urede Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu i Mostaru, a HRT je otvorio svoja dopisništva u Sarajevu i Mostaru. Nakon 15 godina Croatia Airlines pokrenula je zračnu liniju Zagreb – Mostar. Pružamo kontinuiranu potporu povratku prognanih Hrvata na područje RS-a, a u tijeku je i projekt izgradnje samostana na Plehanu.

Koliko je za Hrvatsku, s obzirom na poruke pojedinih političara koje upućuju u kampanji u BiH, od najava tužbi i prijetnji, važno da na izborima pobijede oni koji će graditi mostove iz BiH, a ne ih rušiti?

– Moj dojam je da je hrvatski narod u BiH odlučan pokretač i zagovaratelj europskog puta BiH – koji jamči prosperitet, cjelovitost i učinkovito funkcioniranje zemlje. Aktivno podržavam napore BiH u tom smjeru te na tim pitanjima uspješno surađujem s hrvatskim članom Predsjedništva i predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem. Nakon općih izbora ključno je da novi sastav Predsjedništva i izabrani predstavnici u tijelima vlasti pokažu političku volju i zrelost za konsenzus o nastavku provedbe gospodarskih i socijalnih reformi kako bi se došlo u poziciju da BiH što skorije ostvari status kandidata za članstvo u EU. U tom će pogledu BiH moći računati na snažnu potporu Hrvatske, kao saveznika unutar EU.

Daytonski sporazum neminovno je zaustavio rat u BiH, no zbog svoje formule dva entiteta za tri naroda pokazuje teško upravljivom postojeću političku i državničku strukturu. Treba li ga mijenjati?

– Danas je BiH u fazi ubrzanog razvoja od Daytona prema članstvu u EU. Bosna i Hercegovina treba biti moderna i funkcionalna država u kojoj će biti poštivana jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, uz jednostavniji institucionalni okvir za političko upravljanje i gospodarski razvoj.

No nitko izvana ne može nametati pitanje ustavnih promjena i teritorijalnog preustroja BiH. To je unutarnje pitanje za političke aktere i stranke u BiH koje samostalno trebaju iskoristiti priliku kako bi pronašle prihvatljivo rješenje na dobrobit svih svojih građana. Funkcionalna država koja jamči ustavna prava prvi je preduvjet za članstvo u Europskoj uniji.

Pred BiH se stalno stavljaju novi zahtjevi na putu k EU. Što Hrvatska može dodatno učiniti da se taj put ubrza i što u suštini znači za ovu zemlju?

– U protekle četiri godine ostvaren je vidljiv napredak u procesu pristupanja BiH u EU, a na tom putu BiH je imala snažnu političku potporu Hrvatske. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu 2015., a uz puno lobiranja s hrvatske strane uspješno je predan zahtjev za članstvo u EU 2016. Sljedeći korak je dobivanje statusa kandidata, što će još više učvrstiti Bosnu i Hercegovinu u demokratizaciji i jačanju vladavine prava, ali i dati novu nadu građanima od kojih velika većina priželjkuje članstvo u EU.

Nova strategija proširenja Europske komisije snažna je poruka ohrabrenja Bosni i Hercegovini koju treba iskoristiti. Pristupni proces odvija se prema jasno postavljenim pravilima i daljnja dinamika ovisit će u prvom redu o tome koliko će se otići naprijed u provedbi Reformskog programa, osobito na području neovisnosti pravosuđa, poštivanja temeljnih prava i borbe protiv korupcije.

Budućoj vlasti u BiH hrvatska Vlada stoji na raspolaganju sa svojim političkim, stručnim i tehničkim kapacitetima kako bi se europski put BiH što je moguće više ubrzao.

Mogu li Hrvatska i BiH zajedno odgovoriti na eventualnu eskalaciju migrantske krize? Neke članice EU upravo ovdje vide crvenu crtu za zaustavljanje migranata?

– Hrvatska je najnoviji razvoj migracijskih kretanja na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti koja vodi kroz Bosnu i Hercegovinu dočekala spremna. Čak 6500 hrvatskih policajaca učinkovito čuva granicu i sprječava ilegalne migracije. Sredstva koja su nam raspolaganju iz europskih fondova ulažemo u tehničko opremanje najduže izvanschengenske vanjske granice Europske unije koju uspješno kontroliramo. Hrvatska će sljedeće godine biti spremna za ulazak u Schengen. Svjesni smo da države jugoistočne Europe trebaju našu podršku, kao i podršku Europske unije da bi mogle djelotvornije odgovoriti na najnoviji razvoj migracijskih kretanja. Zato je upravo na naš poticaj Europska komisija odobrila BiH 1,5 milijuna eura humanitarne pomoći i dodatnih 6 milijuna eura za bolje upravljanje značajnim brojem migranata, koji su od početka ove godine ušli na njezino područje. Osim što na bilateralnoj razini dobro surađujemo sa svim susjednim zemljama, Hrvatska se zalaže i za što skorije zaključivanje statusnih sporazuma svih zemalja jugoistočne Europe s Europskom graničnom i obalnom stražom kako bi se njezino osoblje s izvršnim ovlastima moglo rasporediti na granice naših susjednih zemalja. Smatramo da je u interesu naših susjeda, Hrvatske i članica Unije da se nezakonite migracije onemoguće prije nego što dospiju na hrvatsku granicu, odnosno na granicu EU-a.

Koliko je realno postizanje europskog rješenja krize u pitanju migracija?

– Bolja zaštita vanjske granice važan je element novog sveobuhvatnog europskog pristupa migracijama dogovoren na sastanku Europskoga vijeća u lipnju ove godine koji ima i unutarnji i vanjski aspekt. Unutarnji se odnosi na provedbu reforme Zajedničke europske politike azila, što, uz usvajanje nove Dublinske uredbe, uključuje i učinkovitiju provedbu politike povratka onih migranata koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu. Vanjski aspekt se odnosi na nastavak suradnje s Turskom i uspostavu partnerstva s državama sjeverne i supsaharske Afrike. Hrvatska i u tom aspektu daje svoj doprinos jer je to prije svega u našem interesu. Problem migracija treba prije svega rješavati na izvorištu.

Vaš premijerski mandat obilježile su krize koje sigurno niste planirali, poput Agrokora, Uljanika…

– Sve naslijeđene probleme ova Vlada počela je rješavati. Pravni okvir oko Agrokora koji je Vlada predložila spriječio je gospodarsku krizu i niz nekontroliranih stečajeva u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu te omogućio da kompanija danas funkcionira i ostvaruje dobit, a da se brojnim OPG-ovima i dobavljačima računi plaćaju na vrijeme, što nije bio slučaj ranije. Uspješno je u kratkom razdoblju provedeno jedno veliko restrukturiranje te je poslana jasna poruka o promjeni dosadašnjeg modela poslovanja u zemlji. U slučaju “Uljanik” tražimo rješenje za očuvanje radnih mjesta, proizvodnje i brodogradnje, ali na održivom i tržišnom modelu. U gospodarskom smislu, Hrvatska danas raste na zdravim ekonomskim temeljima. I u ovoj godini, kao i prošloj, bilježimo suficit opće države. Imamo kontinuirani gospodarski rast, a javni dug smanjuje se brže nego u drugim zemljama i trenutačno je na 76% udjela u BDP-u. Čak 71 tisuću zaposlenih je više nego lani i rekordno je nizak broj nezaposlenih, dok će nova rekordna turistička sezona osigurati 12 milijardi eura prihoda. Takav racionalni pristup omogućuje nam da od sljedeće godine idemo u treće porezno rasterećenje građana i poduzetnika u tri godine mandata. Još je mnogo posla pred nama, ali ovo su sve pozitivni trendovi koji nas ohrabruju da nastavimo još intenzivnije raditi u tom smjeru na daljnjem jačanju našeg gospodarstva i povećanju životnog standarda naših građana.

Suočavate se i sa stalnim propitivanjem postojanja parlamentarne većine. Je li ova većina u stanju provoditi reforme?

Vlada ima podršku u Hrvatskom saboru, većina je stabilna i čvrsta, a oporba, prožeta jeftinim populizmom, nespremna je za sadržajnije rasprave ili doprinos reformskim naporima. Naša gospodarska politika oslanja se na tri elementa – racionalno vođenje javnih financija, pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i nastavak provedbe strukturnih reformi. Prvi put nakon 2002. otvorili smo javnu raspravu o mirovinskoj reformi kojom želimo osigurati održiv mirovinski sustav i veće mirovine budućim generacijama. Već smo usvojili niz demografskih i pronatalitetnih mjera te izdvojili više od 4,5 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja. Nastavljamo reformu obrazovanja koja je u nekim školama započela s eksperimentalnim programom kurikularne reforme. Provodimo mjere racionalizacije u zdravstvu i javnoj upravi, a usvojen je i paket zakona u pravosuđu, uključujući i mjere kojima smo smanjili broj naših blokiranih sugrađana za 50 tisuća. Uz dosadašnje pozitivne ocjene svih triju svjetskih kreditnih agencija, do kraja mandata želimo doseći investicijski kreditni rejting za Hrvatsku.

Najavljeni prosvjedi u Vukovaru ponovno su u prvi plan stavili zbivanja u HDZ-u. Koliko je HDZ stabilan?

– Nema mjesta koje u modernoj hrvatskoj povijesti ima veći simbolički značaj od Vukovara. Upravo zbog toga treba razdvojiti sjećanje na herojsku obranu i tragediju Vukovara od manipulacije i zlouporabe onih koji su najviše dali za Hrvatsku, a često i najviše izgubili. Upravo u vrijeme sadašnje Vlade, Ravnateljstvo policije je pojačalo rad na procesuiranju ratnih zločina koji su počinjeni u Vukovaru. U HDZ-u nema nikakve dileme oko toga da sve ratne zločine treba procesuirati. U tome smo jedinstveni i odlučni.

Medijski prostor ovih dana okupira afera s lažnim SMS porukama. Što očekujete da će se dalje događati?

– Očekujem da se afera rasvijetli do kraja.

Jozo Pavković/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Tomašić: Budite sudionik vremena u kojemu živimo

Objavljeno

na

Objavio

“Može se živjeti od poštenog rada. Za normalnog čovjeka ne treba puno. Mi smo živjeli vani i imali smo puno, ali nismo uživali. Puno više mi znači ovdje, nego ono trčanje tamo-ovamo kako bi drugima mogao pokazati što sve imaš. Treba mi rad da živim, a ne da živim kako bi radila. Tako da sve to treba kombinirati i naći vremena za obitelj.”

Gospođo Tomašić, kako zastupnici zemalja u Europskom parlamentu vide Republiku Hrvatsku?

– Slika Hrvatske u Europi je ovakva: pola ih misli da smo fašistička zemlja, a pola demokratska koja žudi Zapadu. Za njih smo mi ljudi koji nemaju svoje “ja” i koje se može lako kupiti te koje se lako može nagovoriti da slušaju druge. Nažalost, slika je takva. Zapravo, mi sami stvaramo takvu sliku, jer dopuštamo ljudima da nas proglašavaju fašistima umjesto da budu kažnjeni. Zaslužuju da ih pitamo gdje oni vide ustaše? No, takva slika ide van, jer da ne ide van ne bi se dogodilo ovo što se dogodilo na Bleiburgu. Isto tako, znate da su neke države zabranile nastupe marku Perkoviću Thompsonu. Tada je Republika Hrvatska trebala reagirati. Ja nisam njegov odvjetnik i ne branim ga. Nemam zašto, ali Hrvatska država treba ga braniti jer u njegovim riječima, riječima njegovih pjesama nema ni grama mržnje ni napadanja, nego je on domoljubni pjevač. To nekima smeta i upravo oni šalju sliku vani, a Vlada se ne očitava o tomu. Mislim da je Vlada trebala tražiti objašnjenje zašto mu se brane nastupi u pojedinim zemljama i reći kako Marko Perković nije fašist te da su to obične laži.. No, kad službene institucije šute, onda se s druge strane laže sve više i više.

Postoji hrvatska povijest i to se treba prihvatiti sa svim i dobrim i lošim stranama, isto kao što i socijalizam treba prihvatiti sa svim i dobrim i lošim stranama. Treba reći da je ono što je loše loše, a što je dobro da je dobro.  Kad to prihvatimo krenut ćemo naprijed.  A kad je samo moje dobro i što god ja napravim dobro, a sve što drugi napravi loše je, nećemo krenuti pravim putem.

Radi li Vlada Republike Hrvatske dobro svoj posao?

– Naša se diplomacija boji reagirati vani, u bilo kojoj državi. Ako ja odem u neku državu i ne slažem se s onim što oni kažu, oni me proglase fašistom. To bi naši “antife” počeli širiti i još više optuživati. Mislim da u takvim slučajevima država treba reagirati i tražiti dokaze za takve poteze. Trebaju jednostavno reći kako je dotična osoba došla i iznijela svoje mišljenje te da je kvalificiranjem osoba prekoračena ovlast. No, naši se u takvim slučajevima nikad ne oglašavaju, kao da to nije njihova stvar, kao da naši ljudi nisu državljani RH. I onda kad Vlada ne reagira, onda stvarno stranci misle da ono što šire antifašisti zapravo jeste istina. Niti naši diplomati niti Vlada što se tiče toga ne rade dobro svoj posao. Ovdje nema ustaša. Postoje pojedinci koji žele nešto, ali to nije zakonski regulirano i onda se to jednostavno ignorira. Oni koji govore o ustaštvu su mala šačica ljudi koja za sebe traži pozornost.

U svom “govoru” na Bleiburgu biskup mons. dr. Ivica Petanjak je kazao kako se hrvatski narod međusobno parniči. Nije li upravo to razlog loše slike u svijetu?

– To je ono što ja govorim. Mi smo podijeljeni, kako oni kažu, na  antifašiste, što znači da sve ono što mi kažemo to je samo dobro i to se broji. Mi, drugi, koji imamo drugačije mišljenje, ali želimo razgovarati s antifašistima, nikad nismo u pravu. I oni su uvijek u pravu. I to vam je tako. Mi kao glasna većina se međusobno tužimo, u kafićima po nekim kutovima, a nikad nećemo stati jedni iza drugih, nego pričamo iza leđa. To treba prestati. Ako je netko lopov lopov je, ako je poštena osoba onda je poštena osoba i tu je kraj rasprave. Kod nas je problem što znamo osjetiti inferiornost i blateći drugoga zapravo prikrivamo svoje slabosti i nikad nećemo priznati kako neke stvari koje smo i mi radili nisu bile dovoljno dobre.

U jednom ste trenutku bili rekli kako se više nećete baviti politikom? Zašto baš “Hrvatski suverenisti”?

–  Mislila sam da ću predhodnom mandatu završiti sve što sam zamislila. Da se tako završilo danas bi bila u mirovini i to s krunom karijere. Željela sam završiti stvari oko male plave ribe. Kad vi spomenete komisiju i kad imate zakon drugačiji od onoga kakav je komisija donijela i vi ga promijenite, onda ste učinili nešto veliko. Mislila sam da ću to završiti, ali još nisam. Treba ići u trijalog. Ako prođem ja ću dobiti trijalog, a ako ne, onda će ga u našoj grupi dobiti Talijani i to me je najviše potaknulo na ponovnu kandidaturu. Kad već imamo suvereniste odlučila sam ići preko njih. Ovako, ako prođem stignem završiti planirano, a ako ne prođem savjest mi je čista. Svijet se dijeli na suvereniste i globaliste. Mi smo mala država, i ako se svrstamo uz globaliste onda ćemo uvijek biti jedna mala regijica, a ja Hrvatskoj želimo puno više od toga.

Europska unija je sadržana od malih djelića, malih država.

– Ja sam Hrvatica i toga se ne sramim. Naša je zemlja krvlju branjena uvijek. Mi smo jedna mala država. I kad idemo u naše muzeje znamo da su svi eksponati naši, iz naše zemlje, a kad idete u muzeje u velikim zemljama poput Francuske i Engleske, veliki je broj stvari opljačkano i doneseno iz nekih drugih krajeva. Mi, iako smo mala država, mnogo puta do sada poharana, ipak možemo biti ponosni na svoje.  Mi se svoje povijesti ne sramimo. Imaju drugi mnogo goru povijest iz Drugog svjetskog rata od nas, pa se ne srame. Nas se lupa po glavi s našom poviješću samo zato što to mi dopuštamo. I stara narodna kaže: “ Ne mogu gaziti po vama ako se ne prostrete.” A mi se prostiremo kako znamo za sebe. Imamo pravo braniti interese svojega naroda.  Meni su u EU znali reći: – Vi ste ovdje da branite interese EU.” Ja sam im odgovarala: – Ja sam ovdje, jer su me izabrali hrvatski građani i ja ovdje branim interese svojega naroda i ja sam tu zbog njega.”

Često se čuje kako su naši građani koji žive u inozemstvu na margini događanja.

– Mi bismo trebali imati Ministarstvo useljeništva. S tim ljudima se treba razgovarati. Ima ih mnogo koji se žele vratiti u Domovinu, ali tu je takva papirologija i odbojnost. Ovdje to ide otprilike ovako: “Daj mi 500 eura za to, daj mi opet 500 eura za to”, itd…

Zaboravlja se nešto drugo a to je da su gotovo svi naši ljudi davali novce za vrijeme rata. Ja i moj muž dali smo samo 64.000 dolara za koje imamo pismene dokaze, a što je s drugima koji su davali mnogo više. Kad ti ljudi dođu ovdje, oni žele ulagati velike novce, milijune, ali oni su toliko revoltirani da jednostavno kažu: “ Klima za iseljenike ovdje se može ovako opisati: “Dođi na godišnji s novcem. Pošalji što više novca. Donesi što više novca i otvori tvrtku ali ne miješaj se u vlast.” Problem je u tome, što ti ljudi pored kapitala imaju i znanje. Zamislite samo koliko snage oni mogu donijeti. No, ovdje se cijene samo uhljebi, klimavci, i zato nam je kako nam je.

U posljednje vrijeme dolaze i neke dobre inicijative.

– Kad budemo imali Ministarstvo za useljeništvo, kad budemo znali što bi hrvatska Vlada željela da hrvatski iseljenici kupe i kad bi im se sve na vrijeme omogućilo bez traženja nekih dodatnih bespotrebnih papira i novaca ljudi bi dolazili. Kad su im papiri čisti 1/1 i kad znaju da će ih se lijepo dočekati onda će se ljudi vraćati i novac će ostavljati ovdje, a ne nositi negdje vani. Oni stranci koji u Hrvatskoj dobiju određene iznose nose vani. Nemam pojma zašto naša Vlada konačno to sve ne izregulira, jer je jednostavno.

Gospođo Tomašić, može li se u Hrvatskoj živjeti od poštenog rada?

– Može se živjeti od poštenog rada. Za normalnog čovjeka ne treba puno. Mi smo živjeli vani i imali smo puno, ali nismo uživali. Puno više mi znači ovdje, nego ono trčanje tamo-ovamo kako bi drugima mogao pokazati što sve imaš. Treba mi rad da živim, a ne da živim kako bi radila. Tako da sve to treba kombinirati i naći vremena za obitelj.

Podrijetlom ste iz BiH kako, po Vama, žive naši ljudi u BiH?

–  Pa, imate predsjednika HDZ BIH, Čovića koji nikada ništa nije napravio za Hrvate. On je napravio jako puno za sebe. Kad pitate tamošnje Hrvate, on se trebao mnogo više brinuti za Hrvate u BiH, a naša Vlada ga je trebala tjerati na to, poticati, a ne davati mu počasne doktorate koje nije zaslužio, tako da Hrvati u BiH trebaju jakog vođu koji doista voli BiH, svoj hrvatski narod i želi da taj narod ostane na svojim ognjištima. Nažalost, danas nije tako.

Za dva dana su izbori za Europski parlament.

– Ovo je vrijeme kada će HDZ gledati učvrstiti svoju vlast, a tako je i vrijeme kad građani mogu HDZ-u svojim glasovima pokazati da ih HDZ ne vodi u pravom smjeru. Dakle, ako im daju puno glasova onda će oni reći: – Narod odobrava naš rad.. Ako ne dobiju puno glasova to će biti svojevrsna poruka HDZ da ne rade dobro. Jako je važno da narod izađe na izbore. Ne možete samo osuđivati zavaljeni u obiteljske fotelje. Budite dio događaja i vremena u kojemu živimo. Nije teško izaći i glasovati. A ako vam odgovora ono što ja govorim i zašto se zalažem ja sam na listi broj 6.

Razgovarao: Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Marijana Petir: Ljudski život nema cijenu

Objavljeno

na

Objavio

Marijana Petir

“Zalažem se za očuvanje općeljudskih vrijednosti, to su univerzalne vrijednosti na kojima počiva cijela naša civilizacija i koje moramo očuvati zbog naše budućnosti. Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo, ljudski život nema cijenu, pravo na život temeljno je ljudsko pravo iz kojeg proizlaze sva druga prava. Bespredmetno je raspravljati o ikakvim pravima ako dokinemo to temeljno ishodišno pravo. Danas su vrijednosti dovedene u pitanje, žele se dokinuti, redefinirati. Ne smijemo to dopustiti.”

Gospođo Petir, kandidatica ste za zastupnicu u Europskom parlamentu. Budući ste odradili već jedan mandat zastupnice u Europskom parlamentu, što po Vama, jedan politički predstavnik treba imati kako bi mogao uspješno zastupati interese svoje zemlje?

– Smatram kako svaki političar i političarka bez iznimke mora u prvom redu voljeti svoju domovinu i interese svoga naroda postavljati na prvo mjesto. Kada je nacionalni interes na prvome mjestu, onda ne bi trebalo biti nedoumica kako postupiti u nekom ključnom trenutku i za kakve politike se zalagati… Domoljublje, bogoljublje, radišnost i čestitost odlike su koje bi morale krasiti svakog čovjeka, pa tako i svakog političara. Politiku smatram pozivom te mislim da svaki političar mora sebe podrediti tome pozivu kako bi upravo dobrobit naroda stavio na prvo mjesto.

Biti zastupnik svoje zemlje u jednom ovako visokom političkom domu je velika čast, ali i odgovornost. Svaki kandidat mora biti svjestan mukotrpnog rada i promišljanja.

– Rad u Europskom parlamentu ne staje. Ja svakoga ponedjeljka rano ujutro putujem za Bruxelles ili Strasbourg gdje radim i do 14 sati dnevno te se četvrtkom poslijepodne/uvečer vraćam za Hrvatsku gdje od petka do nedjelje primam građane, izlazim na teren, obilazim naše poljoprivrednike… To je posao od 0 do 24, nema tu radnog vremena niti praznog hoda. Kada je riječ o pripremama za plenarne sjednice ili sjednice odbora, one su uistinu temeljite i zahtjevne. Morate znati da mi na plenarnoj sjednici možemo govoriti svega jednu minutu. Za tu jednu minutu govora, mi moramo pročitati stotine stranica dokumenata i dobro ih proučiti, izraditi stajalište, utvrditi argumente pa te argumente uobličiti da uspijemo što više reći u što manje riječi. No iza kulisa plenarne sjednice i tog jednominutnog govora odvija se još veća borba – trčanje po hodnicima, ugovoranje sastanaka i uvjeravanje kolega zastupnika da podrže moj prijedlog, da shvate zašto je Hrvatska specifična ili da je nešto što ja tražim za Hrvatsku i za hrvatske građane dobro i za njih i njihove građane.

U svom mandatu zastupnice odradili ste veliki posao zastupajući interese raznih kategorija hrvatskoga stanovništva. Posebnu ste empatiju pokazivali prema poljopriredi.

– Poljoprivrednu proizvodnju prije svega smatram strateškim nacionalnim interesom jer pitanje samodostatnosti proizvodnje hrane je pitanje nacionalne sigurnosti. Ponosna sam da sam u proteklom mandatu u Europskom parlamentu uspjela izboriti mnoge pozitivne stvari za naše poljoprivrednike, a među njima i europske subvencije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća za djecu u osnovnim školama koji se trebaju nabavljati s naših OPG-a. Nakon ruskog embarga 2014. godine za naše proizvođače jabuka i mandarina izborila sam obeštećenje na europskoj razini zahvaljujući kojem su oni mogli svoje proizvode besplatno podijeliti potrebitima četiri godine za redom. Izborila sam i prvo zakonodavno izuzeće za Hrvatsku – ono za hrvatske šume koje su bile okupirane za vrijeme Domovinskog rata, što nam omogućuje da i dalje možemo gospodariti svojim šumama na održivi način. Sa sto amandmana na reformu Zajedničke poljoprivredne politike koji su usvojeni na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj zaštitila sam interese hrvatskih poljoprivrednika, uključujući: veće potpore za mlade poljoprivrednike i osiguranje generacijske obnove; potpore za nove poljoprivrednike (starije od 40 godina); zaštitu financijske omotnice za potpore u poljoprivredi; paket mjera za bolji položaj ruralnih žena; učinkovitije financiranje pčelarstva i izravne potpore po pčelinjoj zajednici; posebne potpore za područja stradala u Domovinskom ratu. Usvajanje tih mjera na plenarnoj sjednici moj je prioritet!

Vaši česti susreti s vjerskim autoritetima i susreti na molitvenim doručcima pokazuju i Vašu opredijeljenost za očuvanje hrvatskih tradicionalnih vrijednosti, prije svega, pitanja vezanih za život.

– Zalažem se za očuvanje općeljudskih vrijednosti, to su univerzalne vrijednosti na kojima počiva cijela naša civilizacija i koje moramo očuvati zbog naše budućnosti. Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo, ljudski život nema cijenu, pravo na život temeljno je ljudsko pravo iz kojeg proizlaze sva druga prava. Bespredmetno je raspravljati o ikakvim pravima ako dokinemo to temeljno ishodišno pravo. Danas su vrijednosti dovedene u pitanje, žele se dokinuti, redefinirati. Ne smijemo to dopustiti.

Nedavno ste potpisali inicijativu za referendum “67 je previše”. Zbog čega?

– Podržala sam sindikate u njihovoj inicijativi da se provede referendum i promijene uvjeti za mirovinu i drago mi je da su uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa. Smatram kako ljudski rad moramo poštovati, i kako radnicima i u njihovom radu, ali i u njihovoj starosti i mirovini, moramo očuvati dostojanstvo. Ja se godinama zalažem za dostojanstveno radno vrijeme i prava radnika u svim sektorima, kao i za uvođenje neradne nedjelje za radnike i radnice u sektoru trgovine. I posljednje istraživanje koje sam provela ponovno je pokazalo kako velika većina hrvatskih građana podržava uvođenje neradne nedjelje, no usprkos tome trgovine u Hrvatskoj mogu raditi 24 sata na dan 365 dana u godini. Majke ne mogu provesti nedjelju sa svojom djecom. Ne samo da se time stvara antiobiteljsko raspoloženje, već rad nedjeljom, ali i prekovremeni rad kojemu je izloženo jako puno radnika, ima i posljedice po zdravlje radnika. Ja ponovno ovim putem apeliram i na Vladu Republike Hrvatske da regulira rad nedjeljom, ali i na poslodavce da poštuju rad, ali i obiteljiski i privatni život svojih radnika.

Danas su vatrogasci proslavili svoj dan. Često Vas viđamo u vatrogasnoj odori.

– Članica sam Dobrovoljnog vatrogasnog društva od malih nogu i to članstvo je imalo važnu ulogu u mom odrastanju, naučilo me timskom radu, važnosti odvajanja svog vremena za plemenite svrhe… Tradiciju dobrovoljnih vatrogasnih društava smatram veoma vrijednom za odgoj novih generacija. Kao dobrovoljna vatrogaskinja, vrlo se rado odazivam različitim varogasnim okupljanjima i drago mi uvijek susresti se s kolegicama i kolegama vatrogaskinjama i vatrogascima. Baš sam prošloga vikenda ravno iz Slavonije došla u Trebarjevo Desno gdje je Vatropromet proslavio 25. godina djelovanja. Hrvatske vatrogasce sam ugostila i u Bruxellesu, ali i dovela belgijske vatrogasce u Hrvatsku kako bi mogli zajedno razmjenjivati iskustava. Drago mi je da se kao zastupnica u Eurposkom parlamentu mogu boriti i za naše vatrogasce i bolju regulaciju zaštite od požara.

Javnost Vas je prepoznala još kao mladu aktivisticu HSS-a. Dolazak Kreše Beljaka na mjesto predsjednika stranke promijenio je smjer djelovanja stranke, a očito i neslaganja s brojnim članovima stranke, pa i stranačkim  nositeljima javnih dužnosti.

– Krešo Beljak je uništio najstariju hrvatsku stranku, a sve više članova HSS-a udaljuje se od njega, čak i oni koji su mu bili relativno bliski. Kako ovih dana u kampanji obilazim Hrvatsku uzduž i poprijeko, susrećem HSS-ovce koji mi prilaze i izražavaju podršku ogorčeni zbog stanja u HSS-u. Sve ukazuje na to da će HSS Kreše Beljaka unutar Amsterdamske koalicije na europarlamentarnim izborima doživjeti potpuni potop te se nadam da će to biti početak kraja Beljakove strahovlade te vraćanje stranke u ruke starim i istinskim članovima.

 U Europskom parlamentu ste već učinili mnogo za Hrvatsku. Nastavljate istim smjerom?

– Nastavljam istim smjerom pod olimpijskim geslom „Brže, više, jače“. I dalje ću se boriti da zaštitim hrvatske nacionalne interese u Europskoj uniji i hrvatskim građanima osiguram sve što im kao europskim građanima pripada.

Razgovarao: Anto Pranjkić/Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari