Pratite nas

Intervju

Andrej Plenković – Predstojeći izbori ključni su za položaj hrvatskog naroda u BiH

Objavljeno

na

S hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarao sam o temama i pitanjima važnim za Bosnu i Hercegovinu i položaj Hrvata u njoj, ali i o stanju u hrvatskom društvu. Dio tog razgovora vodili smo i za vrijeme ugodne šetnje Markovim trgom koji povezuje dva mjesta donošenja bitnih odluka za Hrvate – Vlade i Sabora. Prekidali su nas Zagrepčani i strani turisti koji su se htjeli fotografirati s premijerom. Svima je strpljivo pozirao, piše Jozo Pavković/VečernjiList

Hrvatski političari u BiH, pa i intelektualci, potenciraju značaj predstojećih izbora za BiH i posebno Hrvate u ovoj zemlji. Slažete li se s ocjenom da su ovi izbori važniji od dosadašnjih? 

– Predstojeći opći izbori 7. listopada dolaze u važnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu i sve njezine građane. Oni će biti prekretnica za nastavak reformskog i europskog puta BiH, a ključni su i za položaj hrvatskog naroda u BiH. Kako su bosanskohercegovački Hrvati najmalobrojniji od konstitutivnih naroda, tim više je važno da u što većem broju iskoriste svoje pravo glasa i sudjeluju na izborima u nedjelju.

Želimo da izbori prođu u demokratskom ozračju, ali da budu i odraz stvarno izražene volje hrvatskog naroda u BiH, kojeg u tijelima vlasti trebaju zastupati njegovi legitimni predstavnici.

Stranke i kandidati Hrvatskog narodnog sabora mogu osigurati legitimnu zastupljenost hrvatskog naroda na svim razinama vlasti, uključujući i Predsjedništvo BiH.

Pitanje legitimnog nacionalnog predstavljanja nije riješeno. Što ako se ponovno nametnu nelegitimni predstavnici ili se Hrvate potpuno isključi iz vlasti? 

– Sa sestrinskim HDZ-om BiH od početka ove godine dodatno smo osnažili političku suradnju. Želimo da izlaznost Hrvata na izborima u BiH bude što veća jer se time jačaju demokracija i legitimitet njihovih predstavnika te osigurava stvarna ravnopravnost.

Postizanje političkog konsenzusa ključnih političkih stranaka u BiH o Izbornom zakonu i provođenju presude Ustavnog suda bilo bi u interesu čitave BiH. Takav bi dogovor bila poruka da je BiH spremna nadići razlike i osigurati stabilnost i koheziju zemlje koja može ići naprijed i posvetiti se bitnim gospodarskim i socijalnim pitanjima. Smatram da je neodrživ i nepravedan model u kojemu jedan narod može drugome birati predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Vjerujem da će birači pokazati zrelost, a da će HDZ BiH još jednom opravdati povjerenje najznačajnije političke opcije hrvatskog naroda.

Koliko Hrvatska može učiniti kako bi stvarno poboljšala položaj bh. Hrvata? 

– Za Hrvatsku i moju Vladu odnosi s nama susjednom i prijateljskom Bosnom i Hercegovinom, kao i ravnopravan položaj hrvatskog naroda, vanjskopolitički su prioritet. Prvi put nakon 2010., u Sarajevu kolega Zvizdić i ja predsjedali smo zajedničkom sjednicom Vijeća ministara BiH i hrvatske Vlade u srpnju 2017. na čijem dnevnom redu su bile sve bitne teme u odnosima Hrvatske i BiH. U mandatu sam već desetak puta bio u posjetu BiH i na svim multilateralnim susretima, kao i svi hrvatski dužnosnici, čvrsto podupirem i zalažem se za europski put BiH. Bosna i Hercegovina za Hrvatsku ima posebnu važnost jer smo kroz prošlost često dijelili istu sudbinu, a danas razvijamo sve uspješniju i snažniju gospodarsku suradnju. Trgovinska razmjena Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom prešla je dvije milijarde eura, dok su ukupna ulaganja naše zemlje u BiH milijardu i 200 milijuna eura. Hrvatsku su ove godine posjetile 432 tisuće turista iz BiH koji su ostvarili gotovo 2,5 milijuna noćenja, što je rast od 10 posto u odnosu na lani. Hrvatska Vlada također je pružila ruku suradnje kroz financijsku potporu i projekte u zdravstvu i obrazovanju te kulturi.

Želimo da se sva tri konstitutivna naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kao i svi drugi koji žive u Bosni i Hercegovini, u njoj dobro i osjećaju, a da pritom jednakopravnost hrvatskog naroda bude zajamčena.

Kroz našu potporu Hrvatima u BiH, podupiremo i gospodarski razvoj cijele zemlje. Ove godine podignuli smo iznos sredstava na 24 milijuna kuna za kulturne, vjerske i druge razvojne projekte koje provodimo kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Otvorili smo konzulate u Vitezu i Livnu, urede Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu i Mostaru, a HRT je otvorio svoja dopisništva u Sarajevu i Mostaru. Nakon 15 godina Croatia Airlines pokrenula je zračnu liniju Zagreb – Mostar. Pružamo kontinuiranu potporu povratku prognanih Hrvata na područje RS-a, a u tijeku je i projekt izgradnje samostana na Plehanu.

Koliko je za Hrvatsku, s obzirom na poruke pojedinih političara koje upućuju u kampanji u BiH, od najava tužbi i prijetnji, važno da na izborima pobijede oni koji će graditi mostove iz BiH, a ne ih rušiti?

– Moj dojam je da je hrvatski narod u BiH odlučan pokretač i zagovaratelj europskog puta BiH – koji jamči prosperitet, cjelovitost i učinkovito funkcioniranje zemlje. Aktivno podržavam napore BiH u tom smjeru te na tim pitanjima uspješno surađujem s hrvatskim članom Predsjedništva i predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem. Nakon općih izbora ključno je da novi sastav Predsjedništva i izabrani predstavnici u tijelima vlasti pokažu političku volju i zrelost za konsenzus o nastavku provedbe gospodarskih i socijalnih reformi kako bi se došlo u poziciju da BiH što skorije ostvari status kandidata za članstvo u EU. U tom će pogledu BiH moći računati na snažnu potporu Hrvatske, kao saveznika unutar EU.

Daytonski sporazum neminovno je zaustavio rat u BiH, no zbog svoje formule dva entiteta za tri naroda pokazuje teško upravljivom postojeću političku i državničku strukturu. Treba li ga mijenjati?

– Danas je BiH u fazi ubrzanog razvoja od Daytona prema članstvu u EU. Bosna i Hercegovina treba biti moderna i funkcionalna država u kojoj će biti poštivana jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, uz jednostavniji institucionalni okvir za političko upravljanje i gospodarski razvoj.

No nitko izvana ne može nametati pitanje ustavnih promjena i teritorijalnog preustroja BiH. To je unutarnje pitanje za političke aktere i stranke u BiH koje samostalno trebaju iskoristiti priliku kako bi pronašle prihvatljivo rješenje na dobrobit svih svojih građana. Funkcionalna država koja jamči ustavna prava prvi je preduvjet za članstvo u Europskoj uniji.

Pred BiH se stalno stavljaju novi zahtjevi na putu k EU. Što Hrvatska može dodatno učiniti da se taj put ubrza i što u suštini znači za ovu zemlju?

– U protekle četiri godine ostvaren je vidljiv napredak u procesu pristupanja BiH u EU, a na tom putu BiH je imala snažnu političku potporu Hrvatske. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu 2015., a uz puno lobiranja s hrvatske strane uspješno je predan zahtjev za članstvo u EU 2016. Sljedeći korak je dobivanje statusa kandidata, što će još više učvrstiti Bosnu i Hercegovinu u demokratizaciji i jačanju vladavine prava, ali i dati novu nadu građanima od kojih velika većina priželjkuje članstvo u EU.

Nova strategija proširenja Europske komisije snažna je poruka ohrabrenja Bosni i Hercegovini koju treba iskoristiti. Pristupni proces odvija se prema jasno postavljenim pravilima i daljnja dinamika ovisit će u prvom redu o tome koliko će se otići naprijed u provedbi Reformskog programa, osobito na području neovisnosti pravosuđa, poštivanja temeljnih prava i borbe protiv korupcije.

Budućoj vlasti u BiH hrvatska Vlada stoji na raspolaganju sa svojim političkim, stručnim i tehničkim kapacitetima kako bi se europski put BiH što je moguće više ubrzao.

Mogu li Hrvatska i BiH zajedno odgovoriti na eventualnu eskalaciju migrantske krize? Neke članice EU upravo ovdje vide crvenu crtu za zaustavljanje migranata?

– Hrvatska je najnoviji razvoj migracijskih kretanja na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti koja vodi kroz Bosnu i Hercegovinu dočekala spremna. Čak 6500 hrvatskih policajaca učinkovito čuva granicu i sprječava ilegalne migracije. Sredstva koja su nam raspolaganju iz europskih fondova ulažemo u tehničko opremanje najduže izvanschengenske vanjske granice Europske unije koju uspješno kontroliramo. Hrvatska će sljedeće godine biti spremna za ulazak u Schengen. Svjesni smo da države jugoistočne Europe trebaju našu podršku, kao i podršku Europske unije da bi mogle djelotvornije odgovoriti na najnoviji razvoj migracijskih kretanja. Zato je upravo na naš poticaj Europska komisija odobrila BiH 1,5 milijuna eura humanitarne pomoći i dodatnih 6 milijuna eura za bolje upravljanje značajnim brojem migranata, koji su od početka ove godine ušli na njezino područje. Osim što na bilateralnoj razini dobro surađujemo sa svim susjednim zemljama, Hrvatska se zalaže i za što skorije zaključivanje statusnih sporazuma svih zemalja jugoistočne Europe s Europskom graničnom i obalnom stražom kako bi se njezino osoblje s izvršnim ovlastima moglo rasporediti na granice naših susjednih zemalja. Smatramo da je u interesu naših susjeda, Hrvatske i članica Unije da se nezakonite migracije onemoguće prije nego što dospiju na hrvatsku granicu, odnosno na granicu EU-a.

Koliko je realno postizanje europskog rješenja krize u pitanju migracija?

– Bolja zaštita vanjske granice važan je element novog sveobuhvatnog europskog pristupa migracijama dogovoren na sastanku Europskoga vijeća u lipnju ove godine koji ima i unutarnji i vanjski aspekt. Unutarnji se odnosi na provedbu reforme Zajedničke europske politike azila, što, uz usvajanje nove Dublinske uredbe, uključuje i učinkovitiju provedbu politike povratka onih migranata koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu. Vanjski aspekt se odnosi na nastavak suradnje s Turskom i uspostavu partnerstva s državama sjeverne i supsaharske Afrike. Hrvatska i u tom aspektu daje svoj doprinos jer je to prije svega u našem interesu. Problem migracija treba prije svega rješavati na izvorištu.

Vaš premijerski mandat obilježile su krize koje sigurno niste planirali, poput Agrokora, Uljanika…

– Sve naslijeđene probleme ova Vlada počela je rješavati. Pravni okvir oko Agrokora koji je Vlada predložila spriječio je gospodarsku krizu i niz nekontroliranih stečajeva u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu te omogućio da kompanija danas funkcionira i ostvaruje dobit, a da se brojnim OPG-ovima i dobavljačima računi plaćaju na vrijeme, što nije bio slučaj ranije. Uspješno je u kratkom razdoblju provedeno jedno veliko restrukturiranje te je poslana jasna poruka o promjeni dosadašnjeg modela poslovanja u zemlji. U slučaju “Uljanik” tražimo rješenje za očuvanje radnih mjesta, proizvodnje i brodogradnje, ali na održivom i tržišnom modelu. U gospodarskom smislu, Hrvatska danas raste na zdravim ekonomskim temeljima. I u ovoj godini, kao i prošloj, bilježimo suficit opće države. Imamo kontinuirani gospodarski rast, a javni dug smanjuje se brže nego u drugim zemljama i trenutačno je na 76% udjela u BDP-u. Čak 71 tisuću zaposlenih je više nego lani i rekordno je nizak broj nezaposlenih, dok će nova rekordna turistička sezona osigurati 12 milijardi eura prihoda. Takav racionalni pristup omogućuje nam da od sljedeće godine idemo u treće porezno rasterećenje građana i poduzetnika u tri godine mandata. Još je mnogo posla pred nama, ali ovo su sve pozitivni trendovi koji nas ohrabruju da nastavimo još intenzivnije raditi u tom smjeru na daljnjem jačanju našeg gospodarstva i povećanju životnog standarda naših građana.

Suočavate se i sa stalnim propitivanjem postojanja parlamentarne većine. Je li ova većina u stanju provoditi reforme?

Vlada ima podršku u Hrvatskom saboru, većina je stabilna i čvrsta, a oporba, prožeta jeftinim populizmom, nespremna je za sadržajnije rasprave ili doprinos reformskim naporima. Naša gospodarska politika oslanja se na tri elementa – racionalno vođenje javnih financija, pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i nastavak provedbe strukturnih reformi. Prvi put nakon 2002. otvorili smo javnu raspravu o mirovinskoj reformi kojom želimo osigurati održiv mirovinski sustav i veće mirovine budućim generacijama. Već smo usvojili niz demografskih i pronatalitetnih mjera te izdvojili više od 4,5 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja. Nastavljamo reformu obrazovanja koja je u nekim školama započela s eksperimentalnim programom kurikularne reforme. Provodimo mjere racionalizacije u zdravstvu i javnoj upravi, a usvojen je i paket zakona u pravosuđu, uključujući i mjere kojima smo smanjili broj naših blokiranih sugrađana za 50 tisuća. Uz dosadašnje pozitivne ocjene svih triju svjetskih kreditnih agencija, do kraja mandata želimo doseći investicijski kreditni rejting za Hrvatsku.

Najavljeni prosvjedi u Vukovaru ponovno su u prvi plan stavili zbivanja u HDZ-u. Koliko je HDZ stabilan?

– Nema mjesta koje u modernoj hrvatskoj povijesti ima veći simbolički značaj od Vukovara. Upravo zbog toga treba razdvojiti sjećanje na herojsku obranu i tragediju Vukovara od manipulacije i zlouporabe onih koji su najviše dali za Hrvatsku, a često i najviše izgubili. Upravo u vrijeme sadašnje Vlade, Ravnateljstvo policije je pojačalo rad na procesuiranju ratnih zločina koji su počinjeni u Vukovaru. U HDZ-u nema nikakve dileme oko toga da sve ratne zločine treba procesuirati. U tome smo jedinstveni i odlučni.

Medijski prostor ovih dana okupira afera s lažnim SMS porukama. Što očekujete da će se dalje događati?

– Očekujem da se afera rasvijetli do kraja.

Jozo Pavković/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Božinović: Migracije su globalna pojava, a trenutno je 260 milijuna ljudi u pokretu

Objavljeno

na

Objavio

Migracije su globalna pojava, a trenutno je 260 milijuna ljudi u pokretu.

Jedni od njih su u statusu IZBJEGLICA prisiljeni napustiti svoje države i to je njihovo PRAVO, a drugi su MIGRANTI u potrazi za drugačijim načinom života i to je njihov IZBOR.

Njihov izbor je opravdan, ali mora biti i ZAKONIT. Kako bi bio zakonit zahtijeva POŠTIVANJE PRAVILA, procedura i odobrenja država preko čijeg teritorija prelaze i država u kojima žele živjeti.

Ukoliko građanin Republike Hrvatske želi putovati i ulaziti u druge države onda to mora učiniti na predviđenim graničnim prijelazima s primjerenim ispravama. S druge strane trenutno na našoj granici, posebice na granici s BiH, svjedočimo izbjegavanju svih mogućih pravila. Suočavamo se s ljudima koji prelaze graničnu crtu IZVAN predviđenih GRANIČNIH PRIJELAZA i uglavnom NEMAJU IDENTIFIKACIJSKE ISPRAVE.

Naš dodatni specifikum je činjenica kako je Hrvatska prva granica Europske unije nakon zapadno-balkanske migracijske rute i granica koja se štiti. Migranti koji su prošli dugi put, a onda ne uspijevaju ući u EU, pokušavaju prijeći granicu na razne načine pri tome optužujući hrvatsku policiju za nasilje.

Napominjem još jednom kako nijednom internom istragom do sada NISMO UTVRDILI PRIMJENU NASILJA, a svaka sljedeća prijava bit će istražena kao što je to bilo do sada.

HRVATSKA JE SUVERENA DRŽAVA KOJA IMA PRAVO I DUŽNOST ŠTITITI GRANICE OD ILEGALNIH PRELAZAKA te zadržati zavidnu razinu javnog reda, mira i sigurnosti kojoj, nažalost, većina europskih država više ne svjedoči.

 

MUP apelira na organizacije: Informirajte migrante o pravilima zakonitog ulaska u RH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Steve Bannon: Kad misle da je cijena rada u Hrvatskoj previsoka, globalisti dovedu migrante

Objavljeno

na

Objavio

Steve Bannon jedna je od najkontroverznijih figura današnjice. Dovoljno je pogledati kako ga portretira Saturday Night Live, američki TV show koji od društvenih događaja i vijesti radi komične skečeve: Bannon je kod njih prikazan kao personifikacija Smrti, kao kostur s crnom haljom i kapuljačom.

Bannon je čovjek koji je preuzeo vođenje predizborne kampanje Donalda Trumpa 88 dana prije izbora i doveo Trumpa do pobjede. Bannon je čovjek koji je 210 dana služio u Bijeloj kući kao glavni strateg, i čije su ideje aktivne u Bijeloj kući i nakon odlaska.

Bannon je također bivši suosnivač i direktor Breitbart Newsa, medijske platforme američke nacionalističke desnice. I čovjek koji je bio potpredsjednik Cambridge Analytice u vrijeme kad je ta tvrtka pobrala podatke milijuna korisnika Facebooka i, s pomoću psihometrijskih trikova, pretvorila ih u crno političko oružje u Trumpovoj kampanji.

Bannon je, na koncu, čovjek koji mi otvara vrata svojeg hotelskog apartmana u Bruxellesu u nedjelju predvečer i odvaja vrijeme za ekskluzivni intervju za Večernji list.

Bannon je u Bruxellesu jer pokušava svoj politički aktivizam upregnuti u kola europskih populista i nacionalista kako bi im pomogao da na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. promijene tijek povijesti, onako kako se to već dogodilo u Americi.

Razgovaramo dan nakon prosvjeda žutih prsluka (Gilets jaunes), u Parizu i dan uoči usvajanja globalnog kompakta o zakonitim migracijama u Marrakechu.

Slažete se da su migracije globalni problem?

Nije globalni problem, to je globalna tragedija. Imamo ekonomski i politički kolaps, posebno u podsaharskoj Africi i Srednjoj Americi, i to je zbog globalističkog neoliberalizma, koji te zemlje izrabljuje. Kao i zbog Kine, koja ih izrabljuje kroz svoj model predatorskog kapitalizma. I sporazum iz Marrakecha je, u svojoj srži, imperijalistički. Zato se mora poništiti.

Ako su migracije globalna tragedija, kako ih bolje rješavati nego kroz globalnu organizaciju, a to je UN?

To nije pitanje, to nije sporno. Sporno je želite li outsorceati migrantsku politiku organizaciji koja ne polaže račune nikome. Vlada ove zemlje u kojoj razgovaramo (Belgije, op. a.) upravo je pala. Zbog čega? Jer su građani vidjeli da se potpisuje nešto čiji detalji nisu poznati 24 sata prije usvajanja, a radilo se na tome šest godina. Elita je skrila detalje i obveze i količinu tereta koji će pasti na radnike. Najbolji način za rješavanje situacije jest ojačati nacionalne države koje djeluju unisono. Marakeš će biti vrlo važan zbog prijevare – a UN je prijevara – svih tih globalnih sporazuma, čiju moć i učinak na njihove živote ljudi ne razumiju.

Ali to je okvir za suradnju.

To vas obvezuje na hrpu stvari. Pogledajte sve detalje. To se zove meki zakon. To je prijesna laž iza koje se elite pokušavaju skriti. Ako nemate nikakvih obveza, zašto su energetski porezi otišli gore 25 posto za radne ljude u Francuskoj, zbog klimatskih promjena od kojih Kinezi imaju koristi? Pitajte ljude u Francuskoj. U tome je laž globalista. Globalisti uvijek lažu i krivo navode. Zašto Macron nije rasporedio teret na stranku iz Davosa, nego na radne ljude u Francuskoj? Ali, pogodite što, oni su se pobunili.

U govoru na političkom skupu u Bruxellesu rekli ste da Pariz gori, ali nije baš gorio toliko koliko prije tjedan dana, ne?

Recite to dućanima (koji su se osiguravali od razbijanja i pljačke, op. a.). Oko 1300 ljudi je uhićeno, ok? Vatre su gorjele cijelu noć. Pariz gori. Macron može činiti stvari nakon utorka, ali njegov izvorni predsjednički mandat je gotov. Vladavina Jupitera je okončana, i okončana je na ulicama Pariza. Ne podržavam nasilne demonstracije, ali mogu vidjeti frustraciju ljudi koji imaju osjećaj da ih se ne sluša. Zato mislim da je jako važno što se događa u Parizu. Mislim da je to dramatična prekretnica.

Kažete da globalističke elite lažu cijelo vrijeme, ali ljudi diljem svijeta vide vašeg predsjednika Trumpa kao dokazanog lažljivca, koji laže neprestano, o stvarima malim i velikim, kao što je to i James Comey rekao. Kako uopće možete neke od njegovih poruka na Twitteru uspoređivati s onim što globalisti pokušavaju s Marakešom?

Vaši čitatelji u Hrvatskoj moraju shvatiti kakve su magnitude laži globalista.

Ono što bi trebali učiniti jest odvojiti nekoliko minuta i pročitati taj kompakt, svojim očima, i razmisliti o onome na što taj kompakt poziva.

A to je dramatična promjena u njihovim državama, njihovim životima i životima njihove djece i unuka. I razmisliti o tome kako je to bilo skriveno od njih, skriveno u režiji najpametnijih ljudi na svijetu, elita koje tvrde da to ništa zapravo ne znači, da je to samo okvir i slično.

Pročitajte i razmislite, pa prosudite tko su veći lažljivci. Je li to Trump s marginalnim stvarima o kojima tvita kako bi trolao ljude ili su to elite koje doslovno žele… Gledajte, vi koji u Hrvatskoj čitate ovaj razgovor: oni smatraju da su vaši životi smeće, ne smatraju da vaši životi išta znače.

Kako globalisti na to gledaju, nisu samo nacionalne države te koje treba prevladati, a oni na države poput Hrvatske gledaju kao na administrativne jedinice, nego trebaju prevladati građane, vaše čitatelje, jer samo smetaju na putu.

Kad oni osjete da trebaju veće profite, sve što žele učiniti jest dovesti još migranata i niskokvalificiranih radnika kako bi imali veći broj ljudi koje mogu odabrati.

Kad oni osjete da ljudi u Hrvatskoj nisu previše pametni ili da su plaće previsoke, sve što žele jest ovakvim sporazumima o migracijama dovesti diplomirane studente, inženjere i slične iz zemalja Trećeg svijeta kako bi radili jednu stvar.

Nije to humanost, to je samo ovo: da konkuriraju vašim mladim ljudima u tehnološkim poslovima. Da su humanisti, imali bi rješenje koje nacionalne države imaju, a to je pomaganje tim državama u tim dijelovima svijeta da se razviju, da zadrže najbolje i najbistrije stanovnike, i da učine svoje zemlje ponovno velikima. Laži globalne elite su takve veličine i magnitude, i proizvele su toliko puno štete.

Ljudi u Hrvatskoj moraju znati zašto su Gilets jaunes u Francuskoj tako ljutiti, zašto su Trumpovi pristaše u SAD-u tako ljutiti. Evo zašto: jer su pametni i racionalni i vide kako se odnosi prema njihovim životima, i prekipjelo im je i dosta im je toga.

Dopustite da se vratimo na jedno važno pitanje, koje sam vam i jučer postavio na konferenciji za novinare kad sam vas pitao bavite li se vi zapravo huškanjem na rat. Čak i vaš istomišljenik, mađarski premijer Viktor Orban, u jednom svom govoru kaže da mu je jasno što radi Kina, a to je da pokušava sustići Ameriku, i to na račun srednjeg sloja u SAD-u i Europi…

I u tom pogledu, on je sjedinjen s nama u najvećem pitanju našeg vremena. No, nastavite.

…i vidi da Trumpova Amerika pokušava spriječiti Kinu u tome tako što će promijeniti međunarodna pravila igre. To je nešto što i vi također otvoreno zagovarate, promjena globalnog poretka.

Da.

Ne znam tko je tu koga inspirirao, ali Trump i vi tu zagovarate isto.

(uz smiješak, op. a.) Bila je to ideja predsjednika Trumpa.

Ok, i sad ključan detalj: Orban kaže da još uvijek nije sigurno hoćete li u tome uspjeti bez oružanog sukoba. To je vrlo ozbiljno.

Vrlo ozbiljno, razmotrimo to. Ja sam u svom radijskom showu 2014. predvidio da ćemo se u roku od pet godina naći u oružanom sukobu u Južnom kineskom moru. Kinezi su u ekonomskom ratu protiv Zapada, a Zapad uključuje i SAD i Zapadnu Europu, dakle industrijalizirane demokracije.

Kinezi su u tome od kraja 1990-ih, otkako smo ih pustili da uđu u Svjetsku trgovinsku organizaciju. I to se događa na golemu štetu radničkog i srednjeg sloja ljudi u Zapadnoj Europi i SAD-u jer su te zemlje deindustrijalizirane, a radna su mjesta preselili u Kinu. Ne vjerujte meni na riječ, nego provjerite.

Pročitajte knjigu koju su dvojica kineskih pukovnika napisala krajem 1990-ih, zove se “Unrestricted Warfare”. To je jedna od pet najvažnijih knjiga napisanih u 20. stoljeću i najveća knjiga o strategiji koju je itko napisao nakon Carla von Clausewitza. Ona vrlo detaljno opisuje rat protiv Zapada, njihovu strategiju.

Kaže da postoje tri vrste rata: informacijski rat, ekonomski rat i kinetički rat. I zaključuje da bi zasigurno izgubili ako bi ikad morali voditi kinetički rat protiv Zapada, no da mogu pobijediti u informacijskom ratu i u ekonomskom ratu.

Srž onoga što predsjednik Trump pokušava učiniti jest stupiti u borbu i konfrontirati se s Kinom u ekonomskom ratu koji vode protiv nas, kako bismo izbjegli kinetički rat. Jedna od stvari koje predsjednik Trump pokušava reći je da su ekonomija i vojska nevjerojatno povezani u nacionalnoj sigurnosti. I zbog toga u Europi želi vidjeti da europske države plaćaju dva posto za obranu, i istovremeno se želi u dogovoru s EU pobrinuti da postoji ekonomski stimulans za SAD da bude u punom savezu. Jer, on ne vidi Europu kao protektorat.

Zapamtite, sada su globalisti zapravo imperijalisti, sve što rade je imperijalistički. Populisti i suverenistički, nacionalistički pokret je potpuna suprotnost, mi ne želimo biti imperijalistička sila.

Želimo biti u partnerstvu sa stvarnim saveznicima. Ne želimo da Zapadna Europa bude protektorat. Želimo da bude stvarni saveznik.

Ali, predsjednik Trump redovito kritizira, da ne kažem blati, saveznike.

Koga?

Rekao je, primjerice, da je Njemačka zatočenik Rusije.

To je retorika, ali pogledajmo činjenice. Predsjednik Trump je rekao Njemačkoj da se ne dovodi u situaciju da je u energetici ovisna o Rusiji.

Drugo, Njemačka je, čini mi se, među najgorima u nedosezanju cilja od dva posto (ulaganja u obranu, op. a.). Pa vojni zrakoplov koji je vozio kancelarku na G20 (u Buenos Aires, op. a.) nije mogao doletjeti ni do Barcelone. A to je zato što se u njemačke zračne snage ne ulaže dovoljno. SAD ima ekonomiju od oko 18 bilijuna (engl. trillion) dolara. Naš obrambeni proračun je ugrubo bilijun dolara svake godine.

Također imamo strukturni deficit od bilijun dolara. To nije u direktnoj korelaciji, ali dovoljno je blizu da zaključimo da je naša obveza da budemo svjetski policajac to stvorila. Cijeli je obrambeni proračun Njemačke 35 milijarde dolara.

Da, ali postoji povijesni razlog zbog kojeg Njemačka nije pumpala svoj vojni proračun nakon II. svjetskog rata.

SAD to potpuno razumije. Mi smo im pomogli napisati novi Ustav i sa SSSR-om i Engleskom instalirali njihovu vladu. No, to je bilo tada, a ovo je sada. Ne govorimo o tome da se Njemačka ponovno naoruža kao u vrijeme nacista i postane dominantna sila, samo kažemo da mora dosegnuti cilj s kojim su se složili (u NATO-u, op. a.).

Usput, Nijemci su bez američkih sigurnosnih jamstava apsolutno izloženi Rusiji. I očito je da američka sigurnosna jamstva postoje jer smo saveznici u NATO-u. Ali sve što kažemo jest da ne želimo Njemačku kao protektorat, želimo je kao saveznicu.

Trump katkad kao da uživa u javnom kritiziranju demokratskih europskih saveznika, a nikad ga ne čujemo da kritizira autokratske predsjednike Rusije ili Sjeverne Koreje.

Trebate razlikovati signal od šuma. Signal je ono što je bitno, šum je dimna zavjesa, svakodnevni Donald Trump koji naziva pornoglumicu Stormy Daniels nadimkom “horseface” ili tvita nešto o Merkel. Kad govorite o Rusiji, vratimo se na najvažnije stvari, a to su sankcije i Trumpov govor u Varšavi u srpnju 2017. godine. Vaši bi čitatelji u Hrvatskoj trebali pročitati taj govor.

Hrvatska predsjednica bila je suorganizatorica tog summita u Varšavi.

Točno, hrvatska je predsjednica bila ondje. I Višegradska skupina. I reći ću još ovo ljudima u Hrvatskoj: vjerujem da su dva geopolitički najvažnija dijela svijeta zemlje Višegradske skupine sve dolje do Hrvatske, i jugoistočna Azija oko Južnog kineskog mora. Za mene su to dva najvibrantnija, najrobusnija područja na kojima će se demokracija razvijati i sloboda graditi oko robusnih ekonomija.

Vratite se i pročitajte Trumpov govor iz Varšave, vrlo je važno da građani Hrvatske pročitaju to i shvate što je predsjednik Trump rekao. A to je da je njegov najvažniji zadatak kolektivna obrana judeokršćanskog zapada, zapadne civilizacije. Nijedan američki predsjednik nikad nije toliko hrabro govorio o tome, posebno ne Obama ili Bush.

Jeste li vi napisali taj govor?

Nisam, tad sam već napustio Bijelu kuću, ali moja je ruka bila prisutna u izgradnji tog govora. U tom govoru u Varšavi Trump se praktički usprotivio Rusiji i rekao da smo mi u SAD-u spremni sklopiti ugovore sa svima u srednjoj i istočnoj Europi kako biste imali jeftinu, neiscrpnu energetsku opskrbu. I da smo mi tu kao partneri i saveznici da se pobrinemo da zapadna civilizacija bude obranjena.

To je provokativnije nego išta što je ijedan američki predsjednik rekao, provokativnije od Ronalda Regana i njegova govora s rečenicom “srušite ovaj zid”. Naravno, mainstream mediji su pustili da to prođe neopaženo.

Amerika je danas podjeljenije i bjesnije društvo nego što je bila desetljećima. Kako mislite da će povijest ocijeniti vašu ulogu u tome?

Upravo smo imali “midterm” izbore za Kongres, na kojima je glasalo 113 milijuna ljudi. Demokracija u SAD-u nikad nije bila robusnija. Gledajte, prolazili smo kroz cikluse u povijesti u kojima smo imali razilaženja oko smjera naše zemlje ili smjera u kojem ide svijet. Pod predsjednikom Reaganom bilo je puno više prijepora. Ljudi danas jesu ljutiti, s time da je više bijesa na ljevici jer su ljuti na spoznaju da je Trump dio njihovih života, ali taj bijes je pozitivna stvar, rezultirao je time da su ljudi išli od vrata do vrata i osvojili Predstavnički dom. Naravno, ne sviđa mi se rezultat, ali mislim da su izbori u studenom odličan primjer snage američke demokracije.

Prije tih izbora rekli ste da će, ako demokrati osvoje Predstavnički dom, uslijediti procedura opoziva predsjednika Trumpa. Hoće li?

Mislim da nema sumnje da će demokrati pretvoriti Muellerovo izvješće u oružje i započeti proceduru. Predsjednik Trump neće biti istjeran iz ureda, jer Senat neće podržati Predstavnički dom u opozivu, ali u samoj proceduri demokrati će otvarati nove neovisne istrage. Vjerujem da će 2019. biti najgadnija godina u američkoj politici od 1858., da će biti apsolutno brutalna, da će se dogoditi rat dviju utvrda, rat između Bijele kuće i demokratskih istraga i procedure opoziva na Capitol Hillu. Bit će vrlo dramatično i bit će to teška godina.

Kako će se predsjednik Trump ponašati?

Predsjednik Trump je borac. I odlično zadaje protuudarce. Ne bi bio predsjednik SAD-a da nije takav. Ljudi u Hrvatskoj trebali bi uzeti stolac i zgrabiti kokice jer ovo će biti teška borba. Trump neće otići bez borbe. Ključno je pitanje je li Republikanska stranka spremna čuvati leđa Trumpu. Sjetite se, Nixon nije ozbiljno upao u probleme zbog Watergatea dok nije izgubio podršku Republikanske stranke.

I, za kraj, o Hrvatskoj. Vjerujem da vam je poznato da je Hrvatska najvažniji američki partner u regiji, još od 1990-ih, kad je bila dio rješenja, a ne dio problema, u ratu.

To je točno, Hrvatska je jedna od najvećih saveznica SAD-a, i općenito diljem svijeta, i najvažnija saveznica tijekom 1990-ih. Ono što se dogodilo jest to da su ljudi skrenuli pogled s lopte. Mislim da su države Višegradske skupine pa sve do Hrvatske jedan od geopolitički najvažnijih prostora u svijetu. Zapamtite, u konceptu “America First” ne radi se o američkoj izolaciji, nego o američkoj uključenosti u rad sa saveznicima na pitanjima naše vitalne nacionalne sigurnosti. Planiram posjetiti Hrvatsku i regiju, upoznati ljude, upoznati se pobliže sa situacijom kod vas.

U našem dijelu Europe znamo da rast nacionalizma ne vodi baš uvijek prema dobrome. Mi se sjećamo da je i Slobodan Milošević u početku svoju agresiju nazivao antibirokratskom revolucijom.

Da, ali to zahtijeva da ljudi budu involvirani. Danas imamo snagu koja dolazi od interneta, moć ljudi da se odmaknu od mainstream medija. Ja vjerujem u zdrav razum i pristojnost radnih ljudi. I mislim da moraju imati punu informaciju, da se njihov status građana mora poštovati i da kroz nacionalne države na najbolji način mogu ispunjavati obveze svog statusa građana. Da, ja vjerujem u patriotske pokrete, vjerujem u populizam u kojemu se čuje glas malih ljudi. Ja sam nacionalist, vjerujem u nacionalizam i vjerujem da će nacionalizam biti vrlo pozitivan. Ljudi moraju biti uključeni u to i moraju nadzirati i moderirati to, posebno određene ultranacionaliste koji imaju nešto agresivnije sklonosti. Ali jedan od razloga zbog kojeg imaju takve sklonosti jest to što ih je poklopila i odbacila globalistička elita. Ne možete opravdati neke stvari koje su se dogodile u prošlosti, ali one ne znače da se to mora ponoviti danas.

Večernji list

 

Steve Bannon: Marakeški sporazum je dio prijevare UN-a

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari