Pratite nas

Politika

Andrej Plenković – šef Izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu: Poštivanje prava Hrvata – preduvjet europskog puta Srbije!

Objavljeno

na

Još jedno veliko priznanje Andreju Plenkoviću, još jedno veliko priznanje HDZ-u kao punopravnom članu Europske pučke stranke (EPP) – najjače političke grupacije na Starom kontinentu!

Nakon što je postao prvi hrvatski eurozastupnik kojem je pripala čast da bude potpredsjednik jednog odbora u Europskom parlamentu (EP) – onog za vanjske poslove – Plenković je jučer izabran i za predsjednika Izaslanstva za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine, objavljeno je na službenim stranicama HDZ-a Hrvatske!

20140709plenkovicIZS obzirom na eskalaciju krize u Ukrajini, upravo je na Plenkovićevu inicijativu prošlog tjedna Konferenciji predsjednika EP-a bio upućen zahtjev da se datum konstituiranja Izaslanstva, predviđen za 2. listopada, premjesti na raniji termin. Prijedlog su prihvatile sve političke grupacije te je konsituirajuća sjednica tog tijela i održana jučer.

Osim predsjednika Plenkovića, izabrano je i dvoje potpredsjednika Izaslanstva – Tibor Szany (Mađarska) i Kaja Kallas (Estonija). Nakon konstituiranja Izaslanstva, Plenković se javnosti obratio video porukom. Možete je pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne naglaske:

Puna podrška Ukrajini – osuda Rusije

Kolegama u Kijevu poslali smo jasnu političku poruku o solidarnosti i podršci “europskom izboru” ukrajinskog naroda. Podržavamo teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, ne prihvaćamo ilegalnu i nelegitimnu aneksiju Krima te osuđujemo nazočnost ruskih postrojbi na istoku Ukrajine, a koje ugrožavaju njen teritorijalni integritet.

Podržavamo nove restriktivne mjere prema Rusiji koje je uvelo Europsko vijeće te smatramo da ćemo svojim doprinosom promatračkoj misiji za vrijeme parlamentarnih izbora 26. listopada pridonijeti daljnjim demokratskim procesima u Ukraini. Ova delegacija imat će važnu ulogu u kreiranju ukupnih odnosa između Ukrajine i EU u ovom sazivu Europskoga parlamenta idućih pet godina.

Ubrzati ratifikaciju Sporazuma o pridruživanju

Izražavam žaljenje zbog gubitka više od 3.000 života u dosadašnjem sukobu u Ukrajini i teške humanitarne situacije u toj zemlji. Eskalacija krize za EU predstavlja test vjerodostojnosti u pogledu poštivanja međunarodnoga prava, vanjske, trgovinske, energetske i sigurnosne politike. EU treba nastaviti pomagati Ukrajini u njenim reformskim naporima, posebice kroz ekonomske i financijske pakete u suradnji s drugim državama i međunarodnim organizacijama.

Zalažemo se za političko rješenje krize i pridržavanje dogovora o prekidu vatre koji može pridonijeti provedbi mirovnog plana predsjednika Porošenka. Podržavamo političku odluku da se ubrza ratifikacija Sporazuma o pridruživanju, čime bi se stvorio sveobuhvatni pravni, politički i gospodarski okvir za odnose s Ukrajinom, stoji u priopćenju.

Poštivanje prava Hrvata – preduvjet europskog puta Srbije!

Javljajući se uživo iz Bruxellesa za Dnevnik 3 HTV-a,  eurozastupnik Andrej Plenković sinoć je dao svoj prvi intervju kao netom izabrani predsjednik Izaslanstva za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine.

No u razgovoru s urednikom Sinišom Kovačićem nije komentirao samo situaciju u Ukrajini (i najavio buduće poteze EU), nego i najnoviji protuhrvatski potez srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, koji je učenicima u Subotici donirao „bunjevačku“ čitanku, i to na ćirilici.

Plenkovićev intervju možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo njegove ključne poruke:

O SANKCIJAMA RUSIJI

Zadnjih nekoliko dana pojedine su zemlje članice dovodile u pitanje svrhovitost sankcija, no smatram da je ovo principijelno pitanje. Europska unija ne može samo mirno gledati kako se krši teritorijalna cjelovitost Ukrajine. Prije svega, moramo voditi računa o čvrstom vanjsko-političkom stavu, jer je u pitanju kredibilitet EU – njena vanjska, ali i sigurnosna politika.

O MIRNOM RJEŠENJU KRIZE

Danas smo na sastanku Izaslanstva – kojim ću predsjedati sljedećih pet godina – vrlo jasno rekli da će konačno rješenje biti političko. Mi se, prije svega, zalažemo za održavanje prekida vatre i provedbu mirovnog plana ukrajinskog predsjednika Porošenka. U perspektivi očekujemo mirno rješenje koje će osigurati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. A nakon izbora u Ukrajini bit će vremena za razgovore kako o pravima rusofonog stanovništva, tako i o eventualnome unutarnjem preustroju.

O EUROPSKOM PUTU UKRAJINE

Ukrajinski narod odabrao je Europu. To je bila glavna poruka „Majdana“. EU i Hrvatska, kao država članica, podržavaju taj put. Učinit ćemo sve da se vrlo brzo ratificira Sporazum o pridruživanju. To će na dnevnom redu biti već idućeg tjedna na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu. Nastojat ćemo da se kroz dijalog s Rusijom dođe do stanja dezeskalacije te da se osigura teritorijalna cjelovitost Ukrajine – tu mislim i na Krim, čiju nelegalnu aneksiju, naravno, ni Hrvatska ni EU ne priznaju.

O NIKOLIĆEVIM UDŽBENICIMA

Riječ je o potezu koji predstavlja kontinuitet razvodnjavanja korpusa hrvatske manjine u Srbiji. Taj Nikolićev potez zahtijeva snažnu reakciju i predsjednika Josipovića i Vlade premijera Milanovića. Mislim da smo mi, kao parlamentarci HDZ-a, na proljeće pokazali da vodimo računa o Hrvatima izvan Hrvatske. Zahvaljujući kolegici Bušić i meni, u Europskom su parlamentu – prvi put u povijesti! – bili predstavnici Hrvata iz Vojvodine. Temu prava Hrvata u Vojvodini i Srbiji emancipirali smo u EP-u.

Prema tome, vodit ćemo računa – u kontekstu pristupa Srbije Europskoj uniji – o tome da se prava Hrvata na odgovarajući način poštuju, kazao je Plenković u intervjuu! (hdz.hr/kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Hrvatska ustraje na stvarnoj ravnopravnosti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je najveći zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, ali ustraje na stvarnoj ravnopravnosti, pravima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak, na dan kad je u BiH prisegnulo novo predsjedništvo s predstavnikom hrvatskog naroda kojeg tamošnji Hrvati nisu birali.

“Pozicija Hrvatske je sasvim čvrsta i jasna i prije izbora i sve ove godine i nakon izbora”, odgovorio je Plenković upitan ima li pomaka u stajalištu Hrvatske prema BiH nakon rasprave održane u ponedjeljak u Bruxellesu na Vijeću za vanjske poslove.

Premijer je u utorak “ekstenzivno” razgovarao s ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić koja je u ponedjeljak u Bruxellesu svojim kolegama po dužnosti prenijela zabrinutost Hrvatske za položaj Hrvata u BiH, odnosno za njihovu legitimnu zastupljenost u svim tijelima vlasti.

“Smatramo da je nužno donijeti novi izborni zakon, referirati se na sve ono što je relevantno u presudi Ustavnog suda u slučaju (Bože) Ljubić, poštivati načelo jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda”, rekao je.

“Nužno je izbjegavati scenarije u kojima teritorij Federacije BiH na kojem većinski konstitutivni narod, a to su Bošnjaci”, bira drugom konstitutivnom narodu, a to su Hrvati, njihovog člana predsjedništva, rekao je.

Nakon izbora 7. listopada u utorak su u BiH svečano prisegnuli Milorad Dodik, Šefik Džaferović kao predstavnici srpskog, odnosno bošnjačkog naroda te Željko Komšić kojega kao predstavnika hrvatskog naroda tamošnji Hrvati ne prihvaćaju za legitimnog predstavnika jer nije njihov izbor već je biran glasovima većinskih Bošnjaka.

“To nije dobro za povjerenje među narodima”, a nije dobro ni za “funkcioniranje institucija vlasti”, rekao je Plenković.

Pozicija Hrvatske je jasna i dok se taj problem ne riješi Hrvatska će ga problematizirati, poručio je.

“Bez te stvarne ravnopravnosti, a ovdje govorim o pravima Hrvatima kao najmanjeg konstitutivnog naroda, Hrvatska to pitanje jednostavno neće pustiti”, već će ga iznositi na svim relevantnim forumima, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je on takvu poruku dao i na Europskom vijeću.

“Smatramo da smo apsolutno u pravu i da je to u interesu kvalitetnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine nama bitne i susjedne države”, rekao je i ponovio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik europskog puta BiH.

“Ponavljam, BiH većeg zagovornika, saveznika, prijatelja, zemlju koja bolje razumije situaciju unutar članica EU od Hrvatske nema”.

Na pitanje o drugoj temi aktualnoj temi o kojoj se polemizira u hrvatskoj, ali i europskoj javnosti kako se bliži prosinac kada bi šefovi vlada trebali u Marakešu potvrditi UN-ov sporazum o sigurnim migracijama, premijer je odgovorio da ono ne dijeli hrvatsku vladu.

Vlada je donijela konzistentne odluke i “ni trunke nekakve kakofonije na razini vlade nije bilo niti smo mijenjali stav niti ima razloga”, rekao je.

Najavio je da će je vlada sporazum prevesti na hrvatski i dostaviti javnosti, te ponovio da u Marakeš putuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović “i tu je politika vrlo jasna”.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u srpnju su prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, no iz nje se povlači sve veći broj zemalja. Mađarska, Češka i Bugarska već su ga odbacile, Poljska i Austrija su najavile da ga neće poduprijeti.

(Hina)

 

Kardinal Puljić: Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

NZH traže ista politička i nacionalna prava i iste slobode za Hrvate u BiH koja je država i hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

U povodu predstojeće saborske rasprave Neovisni za Hrvatsku su izdali priopćenje ‘O POLOŽAJU HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI’, koje prenosimo:

„Ista politička i nacionalna prava i iste slobode NEOVISNI ZA HRVATSKU traže za Hrvate u Bosni i Hercegovini koja je država i hrvatskog naroda. NEOVISNI ZA HRVATSKU podupiru stabilnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine kao države u kojoj su zajamčeni suverenost, konstitutivnost i nacionalna prava Hrvata kao naroda jednakopravnog s ostala dva konstitutivna naroda.“ (neovisni.hr/program/)

U citiranom programu NEOVISNIH ZA HRVATSKU, usvojenom 1. lipnja 2017., ne pravi se razlika između Hrvata, bez obzira na to gdje oni žive, a napose se ne pravi razlika između Hrvata u Republici Hrvatskoj i u BiH.

U vrijeme velikosrpske agresije Hrvati su dali nemjerljiv doprinos obrani i opstanku BiH, glasujući na referendumu za njezinu neovisnost i boreći se za nju na bojnome i na političkom polju. Republika Hrvatska je odmah priznala BiH, udomila stotine tisuća izbjeglica te je oružano i politički podupirala.

Nažalost, sporazumom iz Daytona nagrađeni su etničko čišćenje i genocid te je Srbima prepuštena polovica države, dok su Hrvati i Bošnjaci stiješnjeni u drugi entitet koji je nazvan federacijom, iako nije federacija. Tim rješenjem kao da su svjesno programirani hrvatsko-bošnjački prijepori, s konačnim ciljem obespravljivanja i iseljavanja Hrvata. Kasnije neustavne intervencije tzv. predstavnika međunarodne zajednice u politički sustav i u izborno zakonodavstvo samo su pogoršali to stanje.

Nedavni izbor Željka Komšića članom predsjedništva Bosne i Hercegovine voljom bošnjačkoga naroda samo je potvrda navedenog, već postojećeg stanja. Bez obzira na vrlo ograničen utjecaj i moć predsjedništva, time je i simbolički i stvarno iznova povrijeđena jednakopravnost Hrvata u BiH.

Neki od odgovornih za takvo stanje nikako ne žele primijetiti da su hrvatski (i „hrvatski“) predstavnici u tzv. Republici Srpskoj potpuno istim izbornim mehanizmom izabrani na srpskim listama, i da ne postoje političke i etičke razlike između izbora tzv. hrvatskog predstavnika Željka Komšića i tzv. hrvatskog predstavnika Emila Vlajkija te njihovih politika: i jedan i drugi su i kao osobe i kao simboli u funkciji protuhrvatskih interesa.

Za današnji položaj Hrvata u BiH jesu odgovorni i neki od onih koji uporno i dosljedno prešućuju činjenicu da su Hrvati prognani i desetkovani ne samo iz Vojvodine odnosno Republike Srbije, nego su i na području tzv. Republike Srpske praktično istrijebljeni (od predratnih više od 200.000 danas ih tamo živi desetak tisuća), da su prava preostalih drastično ograničena i da, primjerice, vlasti u Prijedoru na godišnjoj razini izdvajaju više za azil za pse, nego za povratak Hrvata.

Isti prešućuju i činjenicu da je početkom 2018. objavljen podatak da je oko 4.000 Hrvata u banjolučkom području podnijelo zahtjev za obnovu kuća – svjedočeći tako vlastitim primjerom da se žele vratiti na svoja ognjišta – a da od tobožnjeg jamca hrvatskih interesa u BiH, bratske i prijateljske tzv. Republike Srpske, nijedan nije dobio čak ni odgovor.

Ništa od toga ne žele primijetiti ni vlasti Republike Hrvatske koje uporno, žrtvujući nacionalne interese radi jeftinih stranačkih i strančarskih interesa, nisu kadre definirati nacionalno-političku strategiju.

Pa tako i u odnosu na BiH gdje dosljedno pružaju potporu strankama, organizacijama i skupinama koje, uglavnom radi zaštite materijalnih interesa jednoga uskoga kruga ljudi, predvode politiku koju priželjkuju oni koji teže nestanku Hrvata iz BiH. Usporedno s time podupiru i gospodarski ulazak stranoga kapitala te geopolitičko preslagivanje koje bi moglo imati i šire, europske reperkusije od kojih Hrvati nemaju razloga očekivati ništa dobro.

Te su skupine u velikoj mjeri obilježene jugoslavenskom komunističkom prošlošću i naglim, sumnjivim bogaćenjem u vrijeme rata i teškoga poratnog vremena.

Manipulacijom nacionalnim osjećajima – okrunjenom nedavnom Hrvatsko-srpskom koalicijom HDZ-a BiH i SNSD-a (koja svoje uzore, HDZ i SDSS, ima i u Republici Hrvatskoj) – nastoji se spriječiti proces demokratskog sazrijevanja.

Usprkos takvoj dugogodišnjoj praksi Hrvati su i na nedavnim izborima pokazali da više ne će dopustiti da ih se uvijek iznova prevede žedne preko vode, o čemu vrlo jasno svjedoči razmjerno slaba izlaznost birača u većinskim hrvatskim općinama.

Ta sprega takozvanih hrvatskih elita u Republici Hrvatskoj i u BiH – od koje političke koristi najviše imaju Pupovčevi i Dodikovi Srbi odnosno projekt „male velike Srbije“, nije slučajna, jer su te nazovihrvatske stranke i organizacije i u jednome i u drugom slučaju u dobroj mjeri tek politička krila organiziranoga kriminala.

Zato mi, NEOVISNI ZA HRVATSKU, smatramo da su nužne promjene i u Hrvatskoj i u BiH. Bez nacionalno svjesne hrvatske vlade, bez vlade koja ima viziju, hrabrost i odlučnost, ne može se osigurati ni položaj Hrvata u BiH.

Jer, i u odnosu na BiH treba imati na umu da ne postoje samo interesi jednoga dijela Hrvata koji žive u toj državi, nego postoji interesi svih tamošnjih Hrvata, interesi cijeloga hrvatskog naroda i interesi hrvatske države!

Promišljena i nacionalno svjesna politika – služeći se činjenicom da je Republika Hrvatska članica NATO-a i Europske unije – može u sklad dovesti sve te interese, i može se uspješno potruditi da zadobije međunarodnu potporu za buduće političke i državnopravne promjene koje će za posljedicu imati i osiguranje trajne jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH.

U tom duhu jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda, NEOVISNI ZA HRVATSKU zagovaraju pravične izmjene izbornog zakonodavstva BiH, što bi u konačnici dovelo i do dodatne stabilizacije BiH kao države.

Pored definiranja nacionalne strategije, ključna je zadaća buduće odgovorne hrvatske politike osigurati biološki, politički, kulturni i gospodarski opstanak Hrvata u prijelaznom razdoblju.

Jasno osuđujući protuhrvatsku kampanju koja se vodi iz jednog dijela bošnjačkoga nacionalnoga korpusa, dekonstrukciju hrvatskih interesa i ideju unitarističke države, jer je istodobno pogubna i za Hrvate i za BiH, treba uzeti u obzir i činjenicu da su Hrvati najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH.

Naš opstanak ni u kojem slučaju ne može osigurati politika koja bi težila izazivanju sukoba s Bošnjacima, a istodobno smatrajući tzv. Republiku Srpsku nedodirljivom i neupitnom. Jasno je, hrvatska politika mora zagovarati vlastite interese, imati bistru viziju i potrebnu odlučnost, a ne smije biti usmjeravana bilo čijim političkim igrama.

U skladu s time osuđivali smo i osuđujemo sve pokušaje relativiziranja i zataškavanja zločina počinjenih nad Hrvatima: svi zločini moraju biti istraženi, svi krivci utvrđeni i izvedeni pred sud. Povijesna je istina temelj zdravih međuljudskih i međunacionalnih odnosa te ključna pretpostavka istinski demokratskog društva.

Upozoravamo da nas povijest Europe u posljednjih stotinu godina jasno uči kako države mogu brzo nastati i nestati. Dok postoje narodi i države taj proces ne će biti posve okončan i zato nema nikakva razloga da se nedodirljivim smatra entitet koji je nastao etničkim čišćenjem i genocidom, između ostalih – nad našim sunarodnjacima, Hrvatima BiH.

Svojim etičkim i političkim određenjem prema tom pitanju, mi u velikoj mjeri odlučujemo i o izboru svojih saveznika, a time posredno i o položaju Hrvata u Federaciji i u cijeloj BiH.

NEOVISNIMA ZA HRVATSKU je do hrvatskih interesa i interesa hrvatskoga naroda i do zadnjega Hrvata stoji u Priopćenju

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari