Pratite nas

Politika

Andrej Plenković – šef Izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu: Poštivanje prava Hrvata – preduvjet europskog puta Srbije!

Objavljeno

na

Još jedno veliko priznanje Andreju Plenkoviću, još jedno veliko priznanje HDZ-u kao punopravnom članu Europske pučke stranke (EPP) – najjače političke grupacije na Starom kontinentu!

Nakon što je postao prvi hrvatski eurozastupnik kojem je pripala čast da bude potpredsjednik jednog odbora u Europskom parlamentu (EP) – onog za vanjske poslove – Plenković je jučer izabran i za predsjednika Izaslanstva za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine, objavljeno je na službenim stranicama HDZ-a Hrvatske!

20140709plenkovicIZS obzirom na eskalaciju krize u Ukrajini, upravo je na Plenkovićevu inicijativu prošlog tjedna Konferenciji predsjednika EP-a bio upućen zahtjev da se datum konstituiranja Izaslanstva, predviđen za 2. listopada, premjesti na raniji termin. Prijedlog su prihvatile sve političke grupacije te je konsituirajuća sjednica tog tijela i održana jučer.

Osim predsjednika Plenkovića, izabrano je i dvoje potpredsjednika Izaslanstva – Tibor Szany (Mađarska) i Kaja Kallas (Estonija). Nakon konstituiranja Izaslanstva, Plenković se javnosti obratio video porukom. Možete je pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne naglaske:

Puna podrška Ukrajini – osuda Rusije

Kolegama u Kijevu poslali smo jasnu političku poruku o solidarnosti i podršci “europskom izboru” ukrajinskog naroda. Podržavamo teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, ne prihvaćamo ilegalnu i nelegitimnu aneksiju Krima te osuđujemo nazočnost ruskih postrojbi na istoku Ukrajine, a koje ugrožavaju njen teritorijalni integritet.

Podržavamo nove restriktivne mjere prema Rusiji koje je uvelo Europsko vijeće te smatramo da ćemo svojim doprinosom promatračkoj misiji za vrijeme parlamentarnih izbora 26. listopada pridonijeti daljnjim demokratskim procesima u Ukraini. Ova delegacija imat će važnu ulogu u kreiranju ukupnih odnosa između Ukrajine i EU u ovom sazivu Europskoga parlamenta idućih pet godina.

Ubrzati ratifikaciju Sporazuma o pridruživanju

Izražavam žaljenje zbog gubitka više od 3.000 života u dosadašnjem sukobu u Ukrajini i teške humanitarne situacije u toj zemlji. Eskalacija krize za EU predstavlja test vjerodostojnosti u pogledu poštivanja međunarodnoga prava, vanjske, trgovinske, energetske i sigurnosne politike. EU treba nastaviti pomagati Ukrajini u njenim reformskim naporima, posebice kroz ekonomske i financijske pakete u suradnji s drugim državama i međunarodnim organizacijama.

Zalažemo se za političko rješenje krize i pridržavanje dogovora o prekidu vatre koji može pridonijeti provedbi mirovnog plana predsjednika Porošenka. Podržavamo političku odluku da se ubrza ratifikacija Sporazuma o pridruživanju, čime bi se stvorio sveobuhvatni pravni, politički i gospodarski okvir za odnose s Ukrajinom, stoji u priopćenju.

Poštivanje prava Hrvata – preduvjet europskog puta Srbije!

Javljajući se uživo iz Bruxellesa za Dnevnik 3 HTV-a,  eurozastupnik Andrej Plenković sinoć je dao svoj prvi intervju kao netom izabrani predsjednik Izaslanstva za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine.

No u razgovoru s urednikom Sinišom Kovačićem nije komentirao samo situaciju u Ukrajini (i najavio buduće poteze EU), nego i najnoviji protuhrvatski potez srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, koji je učenicima u Subotici donirao „bunjevačku“ čitanku, i to na ćirilici.

Plenkovićev intervju možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo njegove ključne poruke:

O SANKCIJAMA RUSIJI

Zadnjih nekoliko dana pojedine su zemlje članice dovodile u pitanje svrhovitost sankcija, no smatram da je ovo principijelno pitanje. Europska unija ne može samo mirno gledati kako se krši teritorijalna cjelovitost Ukrajine. Prije svega, moramo voditi računa o čvrstom vanjsko-političkom stavu, jer je u pitanju kredibilitet EU – njena vanjska, ali i sigurnosna politika.

O MIRNOM RJEŠENJU KRIZE

Danas smo na sastanku Izaslanstva – kojim ću predsjedati sljedećih pet godina – vrlo jasno rekli da će konačno rješenje biti političko. Mi se, prije svega, zalažemo za održavanje prekida vatre i provedbu mirovnog plana ukrajinskog predsjednika Porošenka. U perspektivi očekujemo mirno rješenje koje će osigurati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. A nakon izbora u Ukrajini bit će vremena za razgovore kako o pravima rusofonog stanovništva, tako i o eventualnome unutarnjem preustroju.

O EUROPSKOM PUTU UKRAJINE

Ukrajinski narod odabrao je Europu. To je bila glavna poruka „Majdana“. EU i Hrvatska, kao država članica, podržavaju taj put. Učinit ćemo sve da se vrlo brzo ratificira Sporazum o pridruživanju. To će na dnevnom redu biti već idućeg tjedna na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu. Nastojat ćemo da se kroz dijalog s Rusijom dođe do stanja dezeskalacije te da se osigura teritorijalna cjelovitost Ukrajine – tu mislim i na Krim, čiju nelegalnu aneksiju, naravno, ni Hrvatska ni EU ne priznaju.

O NIKOLIĆEVIM UDŽBENICIMA

Riječ je o potezu koji predstavlja kontinuitet razvodnjavanja korpusa hrvatske manjine u Srbiji. Taj Nikolićev potez zahtijeva snažnu reakciju i predsjednika Josipovića i Vlade premijera Milanovića. Mislim da smo mi, kao parlamentarci HDZ-a, na proljeće pokazali da vodimo računa o Hrvatima izvan Hrvatske. Zahvaljujući kolegici Bušić i meni, u Europskom su parlamentu – prvi put u povijesti! – bili predstavnici Hrvata iz Vojvodine. Temu prava Hrvata u Vojvodini i Srbiji emancipirali smo u EP-u.

Prema tome, vodit ćemo računa – u kontekstu pristupa Srbije Europskoj uniji – o tome da se prava Hrvata na odgovarajući način poštuju, kazao je Plenković u intervjuu! (hdz.hr/kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Esih: Vrlo je izvjesno da budem nositeljica liste za EU izbore

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih dala je 11. siječnja 2019. intervju za Jutarnji list i najavila izlazak NHR-a na skorašnje izbore za Europski parlament.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku na izbore za Europski parlament izaći samostalno ili u koaliciji? Hoćete li biti nositeljica liste? Pretpostavljamo da će na listi biti i Zlatko Hasanbegović, hoćete li vi i/ili on ako osvojite mandat otići u Bruxelles na zastupničko mjesto u Parlamentu ili ćete ostati u Saboru, a u Bruxelles poslati nekoga drugoga s liste?

– NHR se ozbiljno priprema za EU izbore na koje, po svemu sudeći, izlazimo samostalno, jer nastojanja da dođe do okupljanja i zajedničkog nastupa suverenističkih snaga zasad nisu urodila plodom. Iako to ne isključuje moguću suradnju sa srodnim grupacijama, smatramo da je samostalan izlazak važan jer su svaki izbori, između ostalog, najbolji način za odmjeravanje stvarne snage, odnosno uporišta u biračkom tijelu. Ovi će izbori ujedno biti i pokazatelj odnosa birača prema dosadašnjoj Plenkovićevoj svjetonazorskoj politici koja je umnogome obilježena upravo onim što on naziva ‘europskim mainstream politikama’, a ustvari je u potpunosti slijep na mijenjanje europskih smjerova.
Na temelju povratnih informacija s terena vrlo je izvjesno da je budem nositeljica liste. Listu ćemo objaviti na vrijeme, a tko god od nas otišao u Bruxelles, bila to ja, Hasanbegović ili netko treći, dosljedno će predstavljati viziju NHR-a u Europskom parlamentu.

Koje teme ćete nametati u kampanji za euroizbore? Koji rezultat ciljate?

– Teme su raznolike i, iako europske, možda su više nego ikad od nacionalne važnosti, jer već bolujemo od izravnog utjecaja nadnacionalne europske birokracije prema suverenim europskim nacijama. Teme su stoga negiranje tog suvereniteta putem nadzakona, središnjih banaka i zajedničke valute, a osobito stvaranje i održavanje stanja u kojem postoji Europa dviju brzina, pri čemu se nas stavlja u one manje vrijedne.

Tema je zasigurno i sigurnost državnih granica potaknuta novim migrantskim valom, kao i nametanje migrantskih kvota. Zbog katastrofalne politike “otvorenih vrata” Angele Merkel svjedoci smo kako se čitava Europa pretvara u taoca njemačke politike.

Očekujemo dobar rezultat na izborima – radi se sasvim sigurno o osvajanju jednog mandata – jer smo i nastali zauzimanjem čvrstoga stava u obrani interesa vlastite države i nacije, nasuprot europskim dodvoricama. Neka Juncker štipa onoga tko mu to dopušta, ali mi nećemo dopustiti da to čini Hrvatskoj.

Kako komentirate promjenu političkog smjera predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

– Početi s inicijativom Tri mora, a završiti na Plenkovićevim balkanskim inicijativama… Nažalost, u Hrvatskoj mnogi imaju problem sa zauzimanjem autentičnog političkog stava, a u tom slučaju lako je izgubiti smjer. Građani su predsjednici davali veliku podršku i zasigurno su ti isti ljudi sada zbunjeni nekim njezinim aktualnim odlukama. Ali vrijeme će pokazati što se zapravo u pozadini događa, a ja osobno i u ovom trenutku nemam potrebu tumačiti kakav je nečiji smjer bio, je li svjesno promijenjen ili ga nikada, u smislu čvrstog vođenja politike, nije niti bilo.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku imati svog kandidata/kandidatkinju na predsjedničkim izborima ili ćete možda podržati novu kandidaturu aktualne predsjednice? Biste li (i u kojem slučaju) prihvatili kandidaturu za predsjednicu RH? Odnosno, možete li već sada decidirano ustvrditi da se nećete kandidirati za predsjednicu RH?

– Ponavljam, NHR je nastao s jasnom vizijom države, uvjerenjima i ciljem. Ne mislimo ih mijenjati zbog osobnih ili kratkoročnih i uskih stranačkih probitaka. Ne patimo od potpore bilo koga s političkog spektra, a jednako tako ne mislimo je ni pružati bilo kako, bilo kada i bilo kome. Osim medijskih nagađanja, ne sjećam se da je ijedna stranka, osim par nadobudnih iznimaka, jasno i službeno najavila i predstavila svoga kandidata. Uostalom nije to učinio niti HDZ. Ne znam zašto bismo mi to učinili, pogotovo kada na nas mediji čine pritisak, te neke zainteresirane političke strane, a mi ne sudjelujemo u politici ni prvih ni drugih.

Trenutno se radi o pritiscima na nas i temi koja se nametnula zbog aktualnih događanja na Pantovčaku, a ne zbog približavanja predsjedničkih izbora. To nema nikakve veze s našom politikom nego s određenim političkim okršajima u kojima ne sudjelujemo.

Zastupnici i dalje pretrčavaju u Bandićev klub zastupnika, predsjednik HSS-a obratio se zbog toga i DORH-u. Kako komentirate te prelaske, mislite li i vi da tu ima posla za DORH, odnosno USKOK?

– Predsjednik HSS-a Beljak zaboravlja da je i sam svojevremeno imao problema sa zakonom, baš kao i jedan od njegovih otpadnika. To njihovo zajedničko svojstvo može biti puka slučajnost, pa time manji problem jer, uostalom, on nije jedini koji pokušava zamagliti svoju prošlost. Problem je što tu “sitnicu” uporno prešućuju i mediji istovremeno mu otvarajući prostor kao prvom policajacu države.

Ti prelasci su zapravo koalicija Plenkovićeva HDZ-a i nekadašnje Milanovićeve Kukuriku koalicije, dok je Bandić u tom odnosu jamac materijalne egzistencije. I naravno da bi trebao biti predmet izvida nadležnih institucija. Ali ne samo on. Jer za ulazak u Bandićev klub nije potrebna zakletva Milanu Bandiću, već Plenkoviću, Pupovcu i Vrdoljaku.

Prelazaka je bilo i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, imate li ikakvih saznanja o razlozima i motivima tih prelazaka, između ostalih Bandiću je proračun spasio i glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić.

– Da, i na to smo upozoravali otkako smo najavili da nećemo podržati Bandićev proračun, pa i ranije kada su isti zastupnici kao nominalno dio oporbe, puni ljubavi prema građanima grada Zagreba, dizali ruke za sporne Bandićeve odluke kojima smo mi uskraćivali potporu. Sada su, isključivo zbog naše odluke da istupimo iz skupštinske većine, bili prisiljeni pokazati stvarnu zmijsku narav pred javnošću. Osim Ilije Ćorića iz HSS-a tu su i dvojica dobrotvora iz Kluba HSLS-Sandra Švaljek: Miroslav Polovanec i Jozo Miličević.

Već ranije je Bandićevu klubu prešlo dvoje zastupnika SDP-a. Protiv jednog od tih zastupnika, na temelju rasprave na Antikorupcijskom povjerenstvu, podnesena je i kaznena prijava zbog sumnje na političku korupciju. Zastupnik je priznao da je njegov prelazak već ranije bio kupljen radnim mjestom, odnosno ucjenom. Rasprava s te 2. sjednice povjerenstva, 13. studenoga 2017., kao i priznanje, službeno su snimani! Na to smo upozoravali u više medijskih istupa, ali nikakve reakcije nadležnih institucija nije bilo! Pretpostavljam da smo manje uvjerljivi od Krešimira Beljaka koji u tom segmentu ima određeno iskustvo. Ili je sve oko tih izvida običan igrokaz, jer – USKOK do dan danas nije pozvao članove tog povjerenstva niti je zatražio tonski zapis! Tako se ne vodi istraga koja se doista želi voditi!

Gradonačelnik Milan Bandić je u utorak razriješio Anu Lederer s funkcije pročelnice Ureda za kulturu. Molimo vas da nam i to prokomentirate i odgovorite je li itko od Neovisnih za Hrvatsku ostao na bilo kojoj funkciji u zagrebačkoj Gradskoj upravi nakon što ste se razišli s Bandićem?

– Ovo što je Milan Bandić danas učinio govori samo za sebe o njegovom poimanju i držanju do procedura i zakona. Po potrebi. Nama to i nije neko iznenađenje, ali bilo bi poželjno da objasni javnosti kako se to proceduralni natječajni propust Grada utvrdi tek nakon šest mjeseci?! Naravno, radi se o čistoj izmišljotini, pa ne isključujem da će gospođa Lederer zbog toga tražiti sudsku zaštitu. Drugih funkcija u Gradskoj upravi Neovisni za Hrvatsku nisu niti imali.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ministar pravde BiH: Dan Republike Srpske nije neustavan – riječ je o medijskim manipulacijama

Objavljeno

na

Objavio

Žao mi je sto se pojedini mediji ovako žustro ne bore za provođenje drugih odluka Ustavnog suda, bez da se mijenja njihova suština i prilagođava političkoj orijentaciji.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ BiH), ovih je dana u sklopu stranačkog izaslanstva HDZ-a BiH nazočio obilježavanju Dana RS-a, i s njegove točke gledišta tu nema ništa sporno.

-Nedavno sam javno istaknuo kako u BiH postoje tri istine o događanjima tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća i nažalost ovo ide samo u prilog toj mojoj konstataciji. Reakcije pojedinih medija u povodu proslave Dana Republike Srpske samo dokazuju ono što sam tada rekao, a neki negirali. Ako hoćemo naprijed moramo prihvatiti druge i poštovati njihove praznike, a ne biti uvrijeđeni. Jedino tako imamo pravo tražiti da “ti” drugi poštuju naše praznike i da nam ne osporavaju pravo na slavlje. Često se to zanemari i to je slučaj i ovaj put. Republika Srpska postoji i sastavni je dio Bosne i Hercegovine, to je činjenica koja se napokon mora priznati kao takva i dati se pravo njezinim građanima, kao i drugim u BiH, da slave svoje praznike bez da se svaki put oko toga pravi medijska hajka – navodi Grubeša u izjavi za Dnevnik.ba.

Podsjeća kako Dan Republike Srpske nije pravno dvojben.

-Neistina se često ističe i koristi za verbalni atak na Republiku Srpsku, kada se poziva na odluku Ustavnog suda BiH i govori kako je taj sud 09. siječnja proglasio kao neustavan dan za praznik. Dužan sam javnost upoznati kako Ustavni sud BiH nije odlučio da je 09. siječnja neustavan kao takav, nego da su protuustavne neke odredbe iz Zakona o Praznicima RS-a, a konkretno se odnosi na dio koji se tiče krsne slave i vjerskog obilježavanja Dana Republike Srpske.  Treba istaknuti činjenicu da su u Republici Srpskoj odmah proveli tu odluku Suda i u parlamentarnoj proceduri  je usvojen zakon bez spornih odredbi. Kao dan Republike Srpske utvrđen je isti dan, 09. siječanj – podsjeća Grubeša.

Istaknuo je kako je riječ o medijskim manipulacijama.

-Pojedini mediji koriste zabludu u koju su namjerno doveli javno mnijenje da taj dan samoinicijativno proglase kao „neustavan“, a da ne govorimo kako ignoriraju postojanje novog Zakona kojim je ovo pitanje uređeno. Tako je, prema važećem zakonu Republike Srpske, dan tog entiteta potpuno legalno, 09. siječnja. Obilježavanje ovoga dana u skladu je s presudom Ustavnog suda BiH, zbog čega je napad na mene ili moje stranačke kolege neutemeljen i maliciozan, iskorišten da se stvori loša slika u javnosti o nama, bez da se oda poštovanje da smo pokazali spremnost za stvaranje uvjeta za suživot kroz priznavanje prava drugih da slave ono što nas ne vrijeđa niti nam šteti – navodi Grubeša.

Očito aludirajući na sarajevske medije, Grubeša izražava žaljenje što ti mediji imaju dvostruka mjerila.

-Žao mi je sto se pojedini mediji ovako žustro ne bore za provođenje drugih odluka Ustavnog suda, bez da se mijenja njihova suština i prilagođava političkoj orijentaciji. Možda bi ti mediji, da se bore za provođenje svih odluka Suda, tako natjerali da se odluke donesene, a zanemarene jer nisu sukladne političkoj retorici pojedinih političkih opcija u BiH, napokon provedu – zaključio je Grubeša.

M.J.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari