Pratite nas

Politika

Andrej Plenković: Spreman sam se kandidirati za predsjednika HDZ-a

Objavljeno

na

Nemam informacije zašto je predsjedništvo HDZ-a odgođeno, to je u ovlasti predsjednika stranke. U novim okolnostima, kada je raspušten Sabor, kada očito zbog krive procjene nije uspjelo preslagivanje nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi, smatram da u nove izbore trebamo ići osvježeni i spreman sam preuzeti odgovornost. Ako izbori za predsjednika HDZ-a budu raspisani spreman sam se kandidrati za predsjednika HDZ-a, rekao je gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a Andrej Plenković, zastupnik u Europskom parlamentu.

[ad id=”93788″]

Na pitanje zašto se na posljednjim unutarstranačkim izborima nije kandidirao za predsjednika HDZ-a, Plenković je rekao da svaki onaj koji se bavi politikom, koji ima određenog iskustva u stranačkom životu, stranka koja je bila relativni pobjednik izbora 8. listopada, koja je nakon vrlo zahtjevnih pregovra uspjela formirati vlast, kada je tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko postao prvi potpredsjednik Vlade, smatrao sam da je hrvatskoj Vladi potrebna stabilnost i koncentriranje na program reformi, rekao je Plenković.

Na pitanje je li njegov govor na zadnjem saboru HDZ-a kada je otvoreno rekao da stranka ne može biti talac jednog čovjeke bila prekretnica nakon koje su i ostali HDZ-ovci počeli otvoreno govoriti Plenković je rekao: Ja sam član stranke, a stranka je danas u 2016. godini, dio smo EU, dio smo Europske pučke stranke, zrelo raspravljamo o političkim okolnostima i situaciji u kojoj smo se našli. Moja je poruka u tom govoru bila jasna da pojedinac ne može staviti svoj interes ispred interesa stranke ili vlade ili države. U vezi slučaja koj je u tijeku rekao sam da ga se treba rasvijetliti bez ikakvog prejudicirati. Moja je poruka je bila jasna: HDZ mora biti dio političkog mainstreama, mora u identitetskom smislu pripadati desnom centru, onome što mi i na europskoj razini, a duboko sam uvjeren i u Hrvatskoj. Tto je ono što je htio i prvi predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman, biti najveća, okupljajuća, pomirbena stranka utemeljena na narodnjačkim i demokršćanskim vrijednostima i koja može privlačiti sve partnere i prema centru i one koje su desno od nas. U tome pogledu vidim budućnost HDZ-a i njegovu svojevrsnu revitalizaciju, kazao je Plenković.

Kada se u HDZ-u mogu održati izbori?
Stranka mora vrlo brzo donositi odluke. Pozivam Karamarka da bude na visini političke odogovornosti. Dao je vrijedan doprinos stranci u proteklim godinama, no u novim okolnostima treba brzo organizirati izbore za predsjednika stranke po načelu jedan čovjek jedan glas i brzo se pripremiti za izborni program i za kampanju koja nas čeka, kazao je.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković brani vladavinu prava kao temelj ‘Europe koja štiti’

Objavljeno

na

Objavio

Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, a temelj tog konsenzusa treba biti vladavina prava, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno.

Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, prvenstveno vladavini prava.

“Vladavina prava je ključni temelj naših vrijednosti”, istaknuo je Plenković. “Demokracija, temeljna prava i vladavina prava se međusobno osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati”, istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekavši da “vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti”.

“Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. U biti vladavine prava je poštivanje istine”, naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo nijednu zemlju ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

Europa koja štiti bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020.

Po Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.

Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće.

“Unatoč međusobnim razlikama, postoji dogovor o ciljevima pakta, prvenstveno o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba”, rekao je Plenković.

“Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom”, dodao je.

Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije.

Kao prijetnje koje zahtjevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristiki sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece i zaštitu kritične infrastrukture i javnim mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković zadovoljan ‘evolucijom’ Francuske u vezi proširenja EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u subotu u Muenchenu zadovoljstvo što je francuska pozicija o proširenju EU-a “evoluirala” i smatra da su Sjeverna Makedonija i Albanija na dobrom putu da otvore pregovore o pristupanju Uniji.

Pariz je prošle godine blokirao početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.

No, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država.

U izjavi novinarima na istome skupu, Plenković je rekao da je “Francuska pozicija evoluirala”. “Ne očekujem od Francuske da bi nakon promijenjene metodologije mogla doći u poziciju da bude ona zemlja koja blokira otvaranje pregovora”, izjavio je.

“Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru”, dodao je premijer Hrvatske koja predsjeda EU-om u prvoj polovini 2020.

Plenković očekuje da će Unija dati ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu.

On se u Muenchenu sastao s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova kojemu je obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.

Plenković je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a koji je u subotu rekao da bi, ako talibani pokažu spremnost za pregovore, moglo doći do postupnog povlačenja vojnika NATO-a, uključujući i hrvatske.

Ondje je naš 11. kontingent (sa 110 vojnika) i priprema se 12. Ali ako se postigne napredak i dogovor, moglo bi doći do postupnog smanjenja broja pripadnika misije u Afganistanu, kazao je Plenković.

Obećao je u da će njegova vlada i dalje podržavati Inicijativu triju mora, nakon što je SAD u subotu najavio da će izdvojiti do milijardu dolara za ulaganja u privatni i javni sektor zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

“U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Što se vlade tiče mi smo i dosad podržavali tu inicijativu i vlada će i dalje angažirano sudjelovati”, istaknuo je Plenković.

No, novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je da američka najava o milijardu dolara za Inicijativu triju mora “nije ni za kavu”.

“Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu”, rekao je Milanović, ali i dodao da neće opstruirati inicijativu.

Projekt je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a na samitu inicijative 2017. u Varšavi podržao ju je i američki predsjednik Donald Trump. (Hina)

 

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari