Pratite nas

Razgovor

Andrej Plenković: Ono što je najvažnije je da idemo prema gospodarskom rastu i razvoju

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a govorio je o netom završenom summitu Europske unije u Bruxellesu, europskim ciljevima Hrvatske, “Europi više brzina”, sinoćnjem ponovnom izboru Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća, državama Zapadnog Balkana, oporbenom prozivanju zbog zajedničke konferencije za novinare s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom itd.

Temeljno pitanje summita u Bruxellesu bilo je što u ovome trenutku, pa nakon što iz EU izađe Velika Britanija, napraviti s europskim projektom, rekao je Plenković.

Govoreći o pozicijama Hrvatske, kazao je da je zagovarao tri točke:

1) da europski projekt mora imati snažniji demokratski legitimitet, veće povjerenje europskih birača u europske institucije. Moramo se snažno oduprijeti rastućem populizmu i demagogiji koji je sada na horizontalnoj razini u nizu članica EU-a vidljiv.

2) druga je tema da se europske politike, zajedničke politike europske unije i europski proračun (ta redistributivna snaga ogromnih sredstava – oko 150 milijardi eura godišnje) mora konkretnije osjetiti u svakodnevnom životu svih građana.

3) treća tema je da imamo snažniju globalnu ulogu, da pridonesemo u globalnom upravljanju, da vidimo promijenjene okolnosti u Washingtonu, jednu asertivnu politiku Rusije i da se EU pozicionira kao globalni akter, kazao je Plenković.

Što se tiče Europe više brzina, tu treba stvari demistificirati, rekao je premijer Plenković. Europa više brzina postoji i danas. Pod tim podrazumijevamo da trenutno nisu sve članice EU-a u eurozoni. Nisu sve članice ni u schengenskom prostoru.

Nisu sve članice ni u različitim oblicima pojačane suradnje, npr. u europskoj obrani. Ono što je bitno je da moramo izbjeći scenarij u kojem bi svega nekoliko država članica najvećih, najutjecajnijih i najbogatijih krenulo u tješnju, bržu i dublju integraciju, a da druge u tom procesu zaostanu, pa da se s vremenom stvori dojam o tome da veliki bogati i utjecajni odlučuju, a mali tek slijede. Taj proces mora biti uključiv i otvoren za sve, izjavio je premijer i dodao da Hrvatska želi biti dio toga procesa.

Govoreći o ponovnom izboru Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća i činjenici da za to nije imao potporu svoje države, Plenković je kazao da se eto, nažalost, sinoć dogodila jedna dosta bizarna situacija u Bruxellesu.

Unutarnjopolitička situacija u Poljskoj prelila se na europske institucije. Svi znamo da su Hrvatska i Poljska izrazito prijateljske zemlje, od zajedničke slavenske pripadnosti do velike bogate tradicije, političke, gospodarske, kulturne suradnje, a isto tako i kvalitetne suradnje s potvrđenim predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Poljska je predložiola jednog drugog kandidata, Jaceka Saryusza-Wolskoga mog prijatelja s kojim sam zajedno radio na dosjeu Ukrajine proteklih nekoliko godina, no sve ostale članice osim Poljske podržale su Tuska. Nadam se da će se izgladiti odnosi između Tuska i aktualne poljske vlade, dodaje.

Plenković je izjavio i da je Europsko vijeće jučer nakon devet godina donijelo zaključke i za nama susjedne države. Potvrdili smo europsku perspektivu svih država. Ja sam osobno izrazio veliku podršku naporima BiH u reformskim procesima, da održimo europski put.

Po meni, europski put je jamac i stabilnosti i kohezije većine naših susjednih zemalja. Ova priča s Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu da odbaci zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH za genocid protiv Srbije, naravno da ima reperkusije u BiH.

Ono što je nama važno je da sva tri konstitutivna naroda i njihovi politički akteri prionu onome čemu je Hrvatska lani pomogla, a to je bilo podnošenje zahtjeva za članstvo, političke reforme, odgovor na upitnik Europske komisije, stvaranje preduvjeta za donošenje novog izbornog zakona i potpuna ravnopravnost Hrvata kao konstitituvinog naroda.

Na pitanje smatra li da je učinio nešto sporno ili prekršio načelo trodiobe vlasti kada je održao konferenciju za novinare zajedno s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom u vezi s aferom “dnevnice”, odgovorio je kako ništa sporno tu nema. Našli smo se u situaciji koja je vrlo neuobičajena, rekao bih gotovo bizarna – da je u zgradi Vlade godinama očito postojao jedan sustav izvlačenja novaca temeljem fiktivnih putnih naloga.

Kada smo stekli cjeloviti uvid u te procese, koji očito traju godinama, odmah sam zvao državnog odvjetnika, razgovarali smo i odlučili tu informaciju podijeliti s javnosti i prepustiti cijeli slučaj DORH-u koji sada to vodi. To je ono što je odgovoran potez, ne mene kao predsjednika Vlade i pravnika, nego kao običnog građanina. Politikantski komentari i zlorabljenje političkih funkcija na način da se tu insinuira da je tu nešto protuustavno – doslovno je smiješno.

Naravno da nas je iznenadilo što se to događa u središtu Vlade. Tko bi mogao zamisliti da se takve prakse događaju godinama. Nitko za tim ne ide. Ja imam ne samo povjerenje u sustav i one koji rade u njemu, nego od posla vam nije ni na kraj pameti da se tako nešto događa, kazao je Plenković.

Odgovarajući na pitanje kakve su njegove prognoze u vezi s očekivanim podacima rejting agencije Moody’s, Plenković je rekao: Ono što je izuzetno važno, postoji puno političkih tema koje dobijaju velik odjek u javnosti i koje mediji jako rado i mnogo stavljaju u fokus naših ljudi. Međutim Vlada je tu da provodi svoj program, da rješava probleme, da se bavi bitnim.

Za mene je najvažnija zadaća, uz političku stabilnost, koju smo čini mi se vrlo jasno projicirali i donijeli, koja je tu s nama. Ono što je najvažnije je da idemo prema gospdoarskom rastu i razvoju.

Ako pogledamo jučerašnju raspravu na Europskom vijeću o novim zaposlenjima, rastu, konkurentnosti, o tome da su dobri trendovi na razini Europske unije, onda su sigurno dobri trendovi i pokazatelji i domaći i strani za 2016., rastu BDP-a, smanjenju javnog duga, smanjenju proračunskog deficita.

Dvije kreditne rejting agencije su nam dale izglede u stabilne. Pričekajmo, ja sam uvjeren da će biti na dobrome tragu jer svi to u ovome trenutku prepoznaju, a to je nama poticaj za nastavak strukturnih reformi, rasterećenje gospodarstva, stvaranje stabilnog i pouzdanog, pravnog i fiskalnog okvira za sve koji imaju poslovni plan u Hrvatskoj.

Budući da je osnovano Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, novinar Damir Smrtić upitao je premijera očekuje li da će Vijeće riješiti prijepore, a zemlja se okrenuti budućnosti. Očito je da u Hrvatskoj teme koje nas opterećuju su teme tog bolnog 20. stoljeća gdje smo nažalost imali priliku biti zemlja u kojoj smo vidjeli totalitarne, nedemokratske režime – ostavile su brojne posljedice i podjele.

Te podjele se vide u javnoj raspravi i javnom životu. Intencija ovoga Vijeća je da u jednom smirenom i stručnom institucionalnom okviru, ako pažljivo gledate ljude koji su u tom Vijeću, mi smo nastojali da to budu ljudi iz ključnih hrvatskih insticija, ali ne iz politike, upravo da bi u jednom miru sa svojim referencama, ljudi sa sveučilišta, pravnici, politolozi, povjesničari, mogli donijeti ono što se naziva preporukama, i glede arhiva, građe, kulture sjećanja.

Ja sam tu temu detaljno pratio u Europskom parlamentu i mislim da dobra iskustva drugih zemalja možemo primijeniti u Hrvatskoj – i konačno neka pitanja staviti iza nas.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Azimov: Rusija ima puno bolje i dvostruko jeftinije zrakoplove od američkih ili izraelskih

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana na N1 televiziji bio je veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov.

Jedna od tema koja je u posljednje vrijeme u fokusu hrvatske javnosti je propali pokušaj nabavke borbenih aviona F-16 Barak. Što mislite o tome?

“Prije svega želim reći da imam vrlo visoko mišljenje o vašim Oružanim snagama i upoznat sam sa stanjem vaših Oružanih snaga. Na nekim područjima, unatoč tome što je Hrvatska članica NATO-a, Rusija surađuje s vašim Ministarstvom obrane.

Držimo da vaše Oružane snage trebaju biti snažne i Hrvatska treba dobre avione. Mi u tom pogledu ne sudjelujemo u ovom poslu jer je Hrvatska članica NATO-a. No smatram da Rusija ima puno bolje i dvostruko jeftinije nadzvučne borbene avione i druge vrste zrakoplova, kakve i Hrvatska treba, nego što su američki ili izraelski. Ali mi poštujemo pravila igre. Hrvatska je članica NATO-a i pridržava se njegovih pravila.”

Pitao bih vas o ruskom uplitanju u izbore u SAD-u i Europskoj uniji. Siguran sam da je vaš stav kako nikakvog uplitanja nije bilo, ali šefovi ne samo američkih, nego i njemačkih obavještajnih službi kažu da je ruska prijetnja stvarna.

“Mislim da se radi o propagandi. Kao veleposlanik još jedanput želim ponoviti da se nikad ne miješamo u unutarnje stvari bilo koje države, uključujući i Hrvatsku. Poštujemo stajališta različitih političkih stranaka i unutarnje čimbenike. Rusija nema potrebu  uplitati se u izbore jer poštujemo odluku i mudrost naroda, glasača. Nijedna vlast, bilo u SAD-u ili zemljama EU-a, nema alternativu tomu da dodatno osnažuje odnose s Rusijom, koja je jedan od najvažnijih globalnih strateških partnera.

Tko vam je favorit na europskim izborima?

“Mislite na izbore za Europski parlament?”

Na izbore za Europski parlament u svibnju.

“Mislite, u Hrvatskoj?”

Mislim općenito.

“Ponavljam, nije na nama, odluka je na glasačima u EU zemljama, uključujući i u Hrvatskoj. Mislim da je situacija prilično stabilna i mirna. Što se tiče Hrvatske, mislim da i HDZ, SDP i Živi zid imaju šansu da njihovi kandidati budu izabrani u Europski parlament.

Ponavljam, za nas nema nikakve razlike kad je riječ o tome tko su zastupnici u Europskom parlamentu. Nama je važno da su ti zastupnici odmjereni, realistični i da shvaćaju strateški scenarij današnjice, da shvaćaju da je Rusija jedan od najvažnijih čimbenika multipolarnog svijeta. Ne jednopolarnog ni bipolarnog, nego multipolarnog svijeta, u kojem Rusija, SAD, Europska unija i Kina predstavljaju važna središta novog sustava.

“Posjet Putina mogao bi se dogoditi nakon vaših predsjedničkih izbora”

Ima li kakvog napretka u organiziranju posjeta predsjednika Putina Hrvatskoj? Nedavno smo ga vidjeli u Srbiji.

“Prije svega želim naglasiti da je dinamika naših odnosa veoma pozitivna. U posljednje dvije, tri godine naša bilateralna suradnja dobila je nov zamah. Vaša uvažena predsjednica dvaput se susrela s mojim predsjednikom. Vaš se premijer susreo s našim premijerom. Međuvladina komisija veoma uspješno funkcionira. Pritom želim spomenuti vašeg ministra gospodarstva Horvata i njegov sjajan doprinos radu Međuvladine komisije. Razmišljamo i o novoj sjednici Međuvladine komisije sredinom godine. Postoji konstantna suradnja na razini ministarstava i agencija.

Usput rečeno, Rusija će ove godine biti veoma aktivna na području kulture. U lipnju ćemo u Zagrebu organizirati Dane Moskve, a u rujnu Dane Sankt-Peterburga. To će se dogoditi zahvaljujući izravnim kontaktima i uspješnoj suradnji zagrebačkih vlasti, gradonačelnika Bandića, i Moskve te Sankt-Peterburga.

No prije ili kasnije posjet moga predsjednika će se dogoditi.”

Kada?

“To jest na dnevnom redu. Mislim da će ove godine Hrvatska biti fokusirana na izbore za EU parlament, zatim ćete imati i predsjedničke izbore. Posjet svog predsjednika želim temeljito pripremiti.

Na primjer, ako do posjeta dođe u narednim mjesecima, u smislu sadržaja imam samo dva nacrta sporazuma. Do kraja godine imat ću šest nacrta sporazuma. Zato mislim da posjet mora biti dobro pripremljen. S našim hrvatskim partnerima moramo proširiti pravne okvire. Trebaju nam novi programi suradnje, sporazumi… Realistično govoreći… Ovaj posjet bi se mogao dogoditi nakon vaših predsjedničkih izbora.

No spremni smo za to. Jedan od važnijih događaja tijekom posjeta bio bi veliki rusko-hrvatski poslovni forum. Ponavljam, trendovi naše trgovinsko-gospodarske suradnje pozitivni su unatoč sankcijama. Lani se naša robna razmjena povećala za 30 posto unatoč sankcijama, što je veoma dobra brojka. Ove godine postoji potencijal da naši trgovinsko-gospodarski odnosi premaše dvije milijarde eura.

Kada bude pravi trenutak i kad ovaj posjet uspijemo pripremiti na ozbiljan i temeljit način, siguran sam da će moj predsjednik posjetiti vašu zemlju. Bit će to zapravo prvi posjet mog predsjednika vašoj zemlji otkako je Hrvatska postala neovisna država. Bit će to važna prekretnica.

Mislimo da su rusko-hrvatski odnosi u interesu obaju naših naroda. Znam kakvo raspoloženje vlada u hrvatskom narodu. Uvjeravam vas, gotovo 100% hrvatskog stanovništva želi rusko-hrvatsko prijateljstvo, a isto vrijedi i za ruski narod.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari