Pratite nas

Politika

Andrej Plenković: U 2017. postigli smo solidne rezultate

Objavljeno

na

U uvodnom dijelu posljednje ovogodišnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković zahvalio je svim ministrima i njihovim suradnicima na radu i angažmanu. Smatra da su uza sve okolnosti u 2017. postigli vrlo solidne rezultate na svim područjima.

Naglasio je kako je Ministarstvo financija, nakon rebalansa proračuna, u ovim posljednjim danima godine uspjelo pronaći dodatnih gotovo 200 milijuna kuna za dugove u zdravstvu, i to 100 milijuna kuna za državne bolnice i 97 milijuna za županijske.

Govoreći o mjerama zapošljavanja, rekao je da će Vlada, koristeći nacionalna sredstva i ona Europskog socijalnog fonda, dodijeliti milijardu i 600 milijuna kuna za zapošljavanje.

Smjernice aktivne politike zapošljavanja do 2020. će javnosti biti predstavljene sutra, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić detaljno je o njima jutros govorio u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.

Ministar rada rekao je na sjednici Vlade da Hrvatska ima rekordno nisku nezaposlenost. Premijer Plenković prije prihvaćanja ovih smjernica od strane Vlade komentirao je kako je dobro da dio tih aktivnosti ide i za jačanje demografske revitalizacije društva, odnosno izlaženje u susret mladim obiteljima da mogu računati na rad dječjih vrtića i kasnije poslijepodne.

Vlada je donijela odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti te odluku o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u ovoj godini.

Premijer je u svom uvodnom govoru osudio napad na Hrvate u Sonti, dodavši kako je Ministarstvo vanjskih poslova uložilo prosvjednu notu. Pozvao je Srbiju da zaštiti svoje građane koji su hrvatske nacionalnosti.

A s obzirom na to da 29. prosinca istječe rok za primjenu arbitražne odluke o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, koju Zagreb ne priznaje, a Ljubljana namjerava jednostrano provoditi, Plenković je još jednom pozvao na konstruktivan dijalog. “Ponavljam da se po međunarodnom pravu arbitražna odluka, za koju se Slovenija osjeća vezanom, ne može provoditi bez privole obje strane. Prema tome očekujem da se Slovenija suzdrži jednostranih poteza i da se izbjegnu bilo kakvi mogući incidenti”, rekao je premijer.

MVEP: Hrvatska izrazila zabrinutost Srbiji zbog “etnički motiviranog” napada na trojicu mladića u Sonti

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Politika

IZBORI 2020 Bira se 10. saziv Sabora od neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski birači u nedjelju izlaze na birališta kako bi izabrali 10. saziv Hrvatskog sabora i odlučili tko će imati priliku formirati novu Vladu i iduće četiri godine voditi državu.

Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite, nedjeljni su izbori jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina.

Potvrđuje to i činjenica da je tek u petak poslijepodne konačno odlučeno kako će i zaraženi koronavirusom moći glasovati uz pomoć osobe od povjerenja koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić te kako će se ‘omekšati’ upute za glasovanje u domovima za starije u kojima nisu određena posebna biračka mjesta.

Članovi biračkog odbora moći će doći ispred doma ili, ako se radi o nepokretnom korisniku, s posebnom zaštitnom opremom ući u dom i omogućiti mu da iskaže svoju biračku volju. U petak je objavljeno i kako biračko pravo želi iskoristiti 476 od oko pet tisuća osoba u samoizolaciji.

Birači ne bi trebali posebno strahovati

Iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) pozivaju birače da unatoč epidemiji, kao i na svim dosadašnjim izborima, iskoriste svoje biračko pravo.

“Pozivam birače da iskoriste svoje pravo, posebno jer biramo zakonodavnu vlast. Izbori su, ipak, praznik demokracije koji se ne događa tako često“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Biračima je poslala umirujuću poruku.

Na izborima će biti primijenjene sve propisane epidemiološke mjere, pa mislim da birači ne bi trebali imati poseban strah, naglasila je.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici.

Veliko je zanimanje za mjesto u Saboru, za svako se u prosjeku natječe 17 kandidata čija je prosječna dob 48,6 godina.

O tome tko će uistinu slijedeće četiri godine provesti na Trgu svetog Marka ima pravo odlučiti 3 milijuna 860 tisuća birača za koje će u Hrvatskoj i 42 države u inozemstvu biti otvoreno ukupno 6999 biračkih mjesta.

Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, nadzirat će ih oko 8500 promatrača.

Svi oni moraju se držati mjera zaštite od zaraze koronavirusom koje su preporučili epidemiolozi. Za članove biračkih odbora, koji pokrivaju sva biračka mjesta to znači držanje međusobnog razmaka od metra u pol, obvezno nošenje maski, preporučeno nošenje rukavica, redovitu dezinfekciju ruku itd.

Birači pak, kod ulaska na biralište, moraju dezinficirati ruke, preporučuje im se nošenje maski i da ponesu kemijsku olovku kojom će glasovati, da u prostoriju ulaze i izlaze jedan po jednan poštujući propisani razmak od metra i pol koji moraju održavati i dok čekaju ulazak na biračko mjesto.

Preferencijski glas

Birači će na izborima moći koristiti preferencijski glas, na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, to jest preferiraju ga u odnosu na sve druge. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi.

Biračka mjesta u Hrvatskoj se otvaraju u nedjelju u 7 sati, zatvaraju u 19 sati. Isto, mjereno lokalnim vremenom, vrijedi i za inozemstvo, gdje se glasuje dva dana, u subotu i nedjelju.
Prve podatke o tome kome su birači dali povjerenje, DIP će na svojoj mrežnoj stranici početi objavljivati u nedjelju u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta.

Podatke o odazivu objavit će u nedjelju u podne i u 17 sati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDZ vodi u najnovijoj anketi, Iznenađenje u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Isječak/NOVA TV

Zadnji dio istraživanja Dnevnika Nove TV donosi raspoloženje birača u četiri tzv. zagrebačke izborne jedinice: I., II., VI. i VII. U tri od ove četiri jedinice vodi RESTART koalicija, a u jednoj HDZ.

Iznenađenje u Zagrebu, RESTART i HDZ izjednačeni u mandatima

RESTART je prvi izbor u I. izbornoj jedinici s potporom od 24,66 posto. Odmah slijedi HDZ s 24,50 posto, a treći je izbor koalicija MOŽEMO! s potporom od 15,37 posto. Domovinski pokret osvaja 9,22 posto, izborni prag još prelazi koalicija predvođena Dalijom Orešković sa 6,14 posto, a oko izbornog praga je i Most s 5,56 posto.

Kada se to pretvori u mandate, RESTART dobiva 4 sigurna mandata, HDZ također 4 sigurna mandata, 2 mandata osvojila bi koalicija MOŽEMO!, a po jednog zastupnika dobiva Domovinski pokret te koalicija Stranka s Imenom i Prezimenom, FOKUS i PAMETNO. Dva su viseća mandata za koje se bore Most i MOŽEMO!, a u nekoj kombinaciji male šanse imaju i HDZ i RESTART.

U konačnici bi raspodjela mandata mogla biti: 4 RESTART, 4 HDZ, 3 MOŽEMO!, 1 Domovinski pokret, 1 mandat Most i koalicija SSIP, FOKUS I PAMETNO. U odnosu na prije 4 godine, SDP je izgubio 3 mandata, a HDZ 1 mandat. Živi zid je gubitnik.

U drugoj izbornoj jedinici prema anketi Nove TV pobjeđuje HDZ

Tko pobijedi u II. izbornoj jedinici, tradicija kaže, pobjeđuje u Hrvatskoj. Tamo vodi lista HDZ-a s 29,22 posto, slijedi RESTART s 25,55 posto, a Domovinski pokret je na 11,56 posto i Most na 6,48 posto. Milan Bandić je ispod praga s 3,38 posto.

HDZ tamo ima 5 sigurnih mandata, RESTART 5, 2 mandata dobio bi Domovinski pokret, a jedan mandat Most. Tu se za jedan viseći mandat bore HDZ i Bandić, izglednije šanse ima HDZ, a u nekoj kombinaciji, ali ne izglednoj, šanse da ugrabi jedan mandat ima i RESTART.

U konačnici, HDZ bi imao 6 mandata, RESTART 5, Domovinski pokret 2, a Most jedan mandat. U odnosu na 2016. i HDZ i SDP imaju što su imali na prošlim izborima, Most je potvrdio postojanje, a Živi zid je i tu gubitnik.

Šestu izbornu jedinicu odnosi RESTART

Od Dugava do Velike Gorice pa do Hrvatske Kostajnice prostire se VI. izborna jedinica. Tu vodi RESTART koalicija s 28,4 posto, a odmah iza nje je HDZ s 26,9 posto. Slijedi Domovinski pokret s 9,4 posto, a koalicija MOŽEMO! osvojila bi 8 posto. Izborni prag prelazi Most s 5,7 posto, ispod izbornog praga je koalicija FOKUS, PAMETNO i SSIP s 4,1 posto.

U mandatima RESTART ima sigurnih 5 mandata, HDZ također može računati na 5 mandata, a po jednog zastupnika osvojili bi Domovinski pokret, koalicija predvođena MOŽEMO! te Most. Tu se za jedan mandat bore RESTART i koalicija PAMETNO, FOKUS, SSIP, ali i Domovinski pokret, no šanse su im manje. U konačnici bi RESTART dobio 6 mandata, HDZ 5 mandata, a po jedan mandat Domovinski pokret, MOŽEMO! i MOST.

U odnosu na prije 4 godine, u mandatima nema razlike između SDP-a i HDZ-a, a zapravo su gubitnici Bandićeva lista i Živi zid.

Od Jaruna do Jadranskog mora proteže se VII. izborna jedinica. Tamo vodi RESTART s 27,95 posto, slijedi ga HDZ s 25,27 posto. Treći je izbor Domovinski pokret s 9,29 posto. Koalicija MOŽEMO! osvaja 9,02 posto, a izborni prag prelazi i Most s 6,35 posto. Ispod praga je koalicija FOKUS, PAMETNO I SSIP s 3,50 posto.

U mandatima RESTART ima sigurnih 5 mandata, HDZ također 5, a po jedan mandat osvojili bi Domovinski pokret, koalicija MOŽEMO! te Most. Za 1 viseći mandat bori se RESTART i koalicija FOKUS, PAMETNO I STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM. Manje šanse da ugrabi taj 14. mandat ima i Domovinski pokret te koalicija MOŽEMO!.

U konačnici bi raspodjela mogla biti RESTART 6 mandata, HDZ 5 mandata, a po jedan mandat imali bi Domovinski pokret, koalicija MOŽEMO! te Most.

U odnosu na prije 4 godine, SDP ima isti broj mandata, HDZ jedan manje, a i tu je Živi zid gubitnik.

HDZ u ovoj anketi ima prednost, veliko iznenađenje je i Most

HDZ bi imao ukupno 52 zastupnika, daleko ispod 61 zastupnika od prije 4 godine. RESTART koalicija sada bi imala 51 zastupnika, također manje, ali tada su bili u drugom sastavu. Domovinski pokret je na 18 mandata, a Most na 9. Koalicija FOKUS, PAMETNO I STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM imala bi 3 zastupnika, koalicija MOŽEMO! mogla bi računati na 6 zastupnika, a Reformisti Radimira Čačića na jedan mandat.

Za formiranje većine potrebno je 76 zastupnika, a u istraživanju nisu obuhvaćena 3 zastupnika dijaspore i 8 zastupnika manjina. HDZ je prije 4 godine imao 2 zastupnika dijaspore, Željko Glasnović tada je osvojio jedan mandat, a sada ga podupire Domovinski pokret.

Kako HDZ može do većine?

HDZ može koalirati s Domovinskim pokretom – imali bi 70 zastupnika, a ako bi i u dijaspori bio isti odnos snaga kao prije 4 godine, to je 73 zastupnika. Od kuda uzeti 4 zastupnika – manjine sigurno ne, barem ne SDSS i Furio Radin. Mogli bi s preostala 4 zastupnika manjina sklopiti koaliciju i dolaze do 77 ruku dovoljno za formirati vladu.

Kako RESTART može do Banskih dvora?

RESTART sa svojim 51 zastupnikom, kada bi okupio koaliciju FOKUS, PAMETNO I STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM, pa da im potporu daju kroz manjinsku vladu koalicije MOŽEMO!, REFORMISTI, imali bi 61 zastupnika, a kada bi im svi zastupnici manjina dali potporu, došli bi na 69 mandata. U nekom nestvarnom scenariju, kada bi i Most kao manjinsku vladu podupirao vladu Davora Bernardića, on bi došao na 78 zastupnika, dovoljno za formiranje vlade.

Istraživanje se provodi CATI metodom (telefonsko anketiranje). U svakoj izbornoj jedinici anketira se po 500 ispitanika populacije 18+. Razdoblje anketiranja je od 27.6. do 2.7. Maksimalna pogreška uzorka po izbornoj jedinici je +/- 4,4%, a na prosječnom broju birača po izbornoj jedinici +/-5,23%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari