Pratite nas

Politika

Andrej Plenković: ‘Upravo HDZ nameće teme koje nisu iz prošlosti’

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a i stranački kandidat za premijera Andrej Plenković u subotu je u Gospiću na predstavljanju kandidacijske liste HDZ-a za IX. izbornu jedinicu, rekao da je ta izborna jedinica za HDZ uvijek pobjednička, te da sada očekuje i bolji rezultat od prošlogodišnjih osam ostvarenih mandata, odnosno najmanje devet mandata.

Govoreći o prioritetima izbornih programa Plenković je istaknuo da su to prije svega gospodarski rast s otvaranjem novih radnih mjesta i boljom konkurentnošću hrvatskoga gospodarstva, ali i društvena pravednost, natalitetna politika za demokratsku obnovu, potom regionalni razvoj i razvoj poljoprivrede, uključujući i ovaj dio Ličko-senjske županije.

Plenković je podsjetio je kako je njegov stranački kolega Darko Milinović rekao kako “smo u nekoliko tjedana promijenili političko ozračje u Hrvatskoj”. Čelnik HDZ-a rekao je da je suglasan s tim Milinovićevom stajalištem te ustvrdio kao je to bio i njegov glavni cilj.

“Osim konsolidacije HDZ-a moj glavni motiv je kod preuzimanja stranke bio da promijenimo političku kulturu u Hrvatskoj. Stranka HDZ je uvijek bila predvodnik procesa u Hrvatskoj i sada smo predvodnik ‘stavljanja’ Hrvatske na razinu europskih debata i kulture komunikacije, da se okrenemo od niskih osobnih diskvalifikacija, vrijeđanja i diletantizma, vulgarnosti, prema kulturi argumenata, javnih politika, bavljenja onime zbog čega stranke i postoje”, izjavio je Plenković.

Na molbu novinara da prokomentira stajalište objavljeno u časopisa “The Economist” da se i HDZ i SDP previše bave ideološkim pitanjima, a premalo gospodarstvom, Plenković je zamolio da se članak pročita pažljivo i u cjelosti. Ustvrdio je kako je u tome članku on predstavljen kao europski zastupnik koji čvrsto pozicionira HDZ u obitelj Europske pučke stranke, stabilni desni centar, koji je okrenut prema budućnosti i ključnim temama, gospodarstvu, mladima, obrazovanju, te Hrvatskoj kao odgovornoj članici EU.

“U proteklih nekoliko tjedana promijenili smo čitav politički diskurs i prošlost neće biti glavna tema ove kampanje, upravo HDZ nameće teme kao što su Hrvatska perspektiva, mladi i stari i svi oni koji rade na boljitku Hrvatske i to je naš cilj., imamo svoj put i siguran sam da ćemo ga kao buduća vlada ostvariti”, rekao je predsjednik HDZ-a.

Novinare je zanimao i Plenkovićev komentar susreta tehničkoga ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića i tehničkoga premiejra Tihomira Oreškovića, a o tom temi Plenković je rekao da Tihomir Orešković u Berlin ide na neformalne konzultacije koje je sazvala njemačka kancelarka Angela Merkel koje su, dodao je, uobičajene uoči pripreme Europskoga vijeća.

“Tema je važna – migrantska, izbjeglička kriza, bitno je da Europska unija ojača temelj svoje politike, a to je zaštita vanjske granice EU, rješavanje kriza u korijenu, prije svega u Siriji, Iraku, na Bliskom Istoku i sjeveru Afrike, te očekujem da će premijer Orešković izvjestititi o tome članove hrvatske Vlade” izjavio je Plenković te naglasio da je tu pozicija HDZ-a jasna – da treba poštivati nacionalne propise, europsku pravnu stečevinu i međunarodne ugovore. Time će se, uvjeren je, ojačati i sve što se odnosi na šengenski sustav i dublinski režim, a Hrvatska će pod vodstvom HDZ-a znati očuvati hrvatske nacionalne interese, zaštititi granice i biti solidarna s onima koji su pobjegli od životne ugroze.

Na skupu u Gospiću predstavilo se članstvu i simpatizerima šestoro od 14 kandidata s HDZ-ove liste za IX. izbornu jedinicu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prve projekcije: Tko će sve iz Hrvatske ući u Europski parlament

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim projekcijama o tome kako će izgledati novi Europski parlament, od 12 hrvatskih mjesta HDZ-a osvaja 6, SDP 3, Živi zid 2 i Most 1.

Europski parlament objavio je u ponedjeljak prvu skupinu projekcija o tome kako će izgledati novi parlament na temelju ispitivanja javnog mnijenja u državama članicama provedenih početkom veljače 2019.

Ti se podaci osnivaju na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public.

Anketu u Hrvatskoj provela je Promocija plus.

Prema istraživanju provedenom 6. veljače, HDZ osvaja 32,1 posto glasova, što nosi šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom.

Stranke koje ne uspijevaju dobiti zastupničko mjesto predvodi START koja je peta po redu s 5,2 posto glasova, zatim Glas s 4,3 posto, NHR s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 2,3 posto, HNS 1,8 posto, IDS 1,8 posto, sve ostale stranke 5, 8 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari